Trebate li pokrenuti svoj startup u krizna vremena? Ako da… možete li osigurati investiciju?
Ivan Brezak Brkan
25. 05. 2020.
Krize sa sobom donose velike izazove, ali kako znamo - i značajne prilike. Mnogi se slažu da će nadolazeća kriza otvoriti još veće poslovne prilike nego prethodne. U ovotjednoj epizodi raspravljamo stoga kako i u kriznim vremenima razmišljati o stvaranju novih vrijednosti u tehnološkoj industriji.
U prošlim krizama nastale su neke od najpoznatijih tehnoloških tvrtki u svijetu, od WhatsAppa do Ubera i Airbnba. Mnoge hrvatske tehnološke tvrtke poput Nanobita i Rimac Automobila također su se razvijale tijekom, za mnoge, nepovoljnih vremena, ali budimo iskreni – nikada nije idealno vrijeme za pokrenuti startup!
Investicije u postojeće tvrtke poput Amoda Gorjana Agačevića koji je osigurao 20 milijuna kuna, kao i novi startupi poput Captn.ai koje su osnivali iskusni digitalci Davor Runje i Mario Frančešević pokazuju kako se na odličnim projektima itekako radi u ovakva nepovoljna vremena! Osim toga, iz dalekog Singapura imali smo priliku saznati ne samo o izvrsnim mjerama sprječavanja širenja zaraze, već i o Venture Building modelu razvoja startupa čiji su investitori ujedno i suosnivači, a Filip Stipančić otkriva zašto takav pristup izgleda obećavajuće posebno u ova vremena.
Kako ne samo preživjeti krizu, nego u njoj stvoriti novu vrijednost u tehnološkoj industriji Mia i ja pričali smo s Lukom Sučićem, danas investitor u blockchain startupe u fondu Aeternity Ventures, a inače poznat kao “dobri duh” hrvatske startup scene. Luka već godinama radi sa startupima, a među ostalima, vodio je inovacijski centar HUB385 te bio investitor u fondu Deutsche Telekoma, Hub:raumu. Pričali smo o tome:
- Zašto je kriza savršena prilika za pokrenuti startup;
- Na što se postojeće digitalne tvrtke trebaju usredotočiti da prežive krizu, od internih komunikacija do financijske stabilnosti;
- Kako ostati normalan kao osnivač tvrtke u krizna vremena;
- Zašto kriza stvara jaku timsku kulturu u startupima;
- Kako osigurati kapital u doba krize.
Slušajte Netokracijin podcast i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mario
25. 05. 2020. u 1:56 pm
Dobre namjere @IBB-a ne mogu promijeniti činjenicu da je hrvatskim startupima izuzetno teško dobiti investiciju. Ono što se nudi je više tragikomično nego korisno. Kod nas zapravo gotovo da i nema fondova sposobnih da nešto investiraju. Ako se obratiš ozbiljnijim fondovima u EU svi investiraju uglavnom u svoje domaće startupe. Tako su naši startupaši kao i naši gastarbajteri prisiljeni potucati se po svijetu u potrazi za kapitalom, što je izuzetno težak posao to zna svatko tko je to radio.
Zadnja dva desetljeća pokazuju da mi ipak nismo okruženje za startupe iako se neki trude da dignu opći moral, što je za pohvalu. Od svih tih inicijativa dosada nije ispalo ništa, a vrlo vjerojatno neće niti dalje. Jedina šansa naših startupa je preseliti (privremenoili stalno) u Silicijsku dolinu ili barem u London. Uštedjeti će sebi uzalud potrošeno vrijeme i frustracije a naše okruženje nažalost od toga neće imati ništa.
Mislav
26. 05. 2020. u 12:59 pm
Nebi rekao da je to obavezno istina. Mi radimo iz RH, odradili smo već dvije runde financiranja i to sve sa stranim fondovima (Poljska, Nizozemska, Bugarska) i sad radimo treću – opet sa stranim fondom.
Investicije se mogu dobiti, ali je opet problem da dosta ljudi kod nas pristupa “sustainable SME” modelu – napravi proizvod, zaradi neke pare za tim i ljude i fajrund. Investitorima se mora prikazati hyperscaling model, gdje si spreman 5-10 godina kuriti lovu kao nenormalan da bi kasnije odradio (potencijalni) unicorn exit.
Marko
29. 05. 2020. u 10:07 am
Istina, ali za neki hyper scale ides sa pocetnom investicijom od par miliona a ne pricamo o stotinama tisuca. Uglavnom su to firme iz podrucja gdje nema previse konkurencije ili pak cijelo trziste je u nastajanju. Npr. green tech
Tu tko je prije dvije-tri godine imao investiciju od par miliona i jake veze sa enterprise firmama ce imati hyper scale.
Pristup: sustainable SME
jednostavno drzi vodu jer ljudi zele stvarati i od toga zivjeti. Dok kod hyper scale-a rizik je puno veci i tesko da ce unexperienced founder (osoba bez jakog track recorda stvaranju startup-a) dobiti te novce.