Print i društvene mreže: Unatoč internetu, na kraju dana novine se i dalje prodaju

Print i društvene mreže: Unatoč internetu, na kraju dana novine se i dalje prodaju

Nakon diskusije o novinarstvu i društvenim mrežama, treći dan Tvitomanije koji je bio rezervisan za novinarske teme obeležila je i diskusija posvećena sudbini štampanih medija u vremenu u kom čini se gotovo sve prelazi na web.

panel print

Nakon diskusije o novinarstvu i društvenim mrežama, treći dan Tvitomanije, koji je bio rezervisan za novinarske teme, obeležila je i diskusija posvećena sudbini štampanih medija u vremenu u kom, čini se, gotovo sve prelazi na web.

Među učesnicima diskusije našli su se urednici izdanja iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Na pitanje koje društvene mreže najviše koriste izdanja Ringer Axel Springer Srbija, brand manager Ana Marković izjavila je da je ova grupacija veoma svesna važnosti društvenih medija i da u ovom trenutku koriste gotovo sve veće mreže od kojih prednjače Facebook i Twitter.

Facebook koristimo upravo zbog masovnosti, ali u poslednje vreme sve više raste učešće Twittera. U Ringier Axel Springeru ja zaposleno petoro ljudi koji se bavi poslom community managmenta.

Bojan Rodik, community manager 24sata, rekao je prisutnima da imaju ceo tim ljudi koji se bavi CM-om, kao i da su najaktivniji upravo na Facebooku. Pored Twittera aktivni su i na Google+ ali i dalje čekaju da ova društvena mreža zaživi u Hrvatskoj kako bi u potpunosti iskoristili njen potencijal.

Dojave putem društvenih mreža?

Na pitanje o tome koliko im društvene mreže pomažu da dođu do pojedinih priča, Bojan je prisutnima rekao da su one postale još samo jedan kanal za user generated content te da su se društvene mreže veoma dobro uklopile u koncept koji 24sata imaju, a koji je zasnovan na građanskom novinarstvu.

Zamenica urednika u crnogorskom listu Vijesti, Damira Kalač, izjavila je da online izdanje ovog lista takođe poseduje sekciju koja se bavi građanskim novinastvom, ali da ona nije zaživela.

Zahvaljujući prisutnosti na društvenim medijima uspostavili smo komunikaciju sa našom publikom koja nam tim putem šalje dojave.

Duško Vukajlović, urednik tabloida Alo!, rekao je da čitaoci ovog lista takođe koriste društvene mreže kako bi dojavili određene vesti, a ako se one čine istinitom odmah se reaguje u vidu dalje provere. On je dodao da su sami listovi danas znatno svesniji mogućnosti koje društvene mreže pružaju, te da često možemo videti tvitove u vestima ili slike sa Twittera koje su snimili očevidci.

Ana je izjavila da u vanrednim situacijama njihov najveći list Blic objavljuje informacije u formi live bloga i da u tim slučajevima nije retkost videti tvitove i slike sa društvenih mreža kao kredibilan izvor situacije na terenu. Ona je dodala da se pojedini tvitovi koriste u svrhu istaknutih komentara jer to dalje pospešuje interaktiju na samom sajtu.

Kada imamo velika dešavanja, mi ne animiramo naše čitaoce outem twittera, već otvorimo live blog putem kojeg im pružamo najnovije informacije.

Budućnost printa – uvođenje pretplata?

Budući da je nekoliko velikih evropskih novina poput nemačkog Die Welta i Bilda te britanskog Telegrafa i Suna već uvelo sistem pretplate nalik onom u New York Timesu, interesovalo nas je kakav je odnos regionalnih medija prema ovom načinu poslovanja i možemo li očekivati nešto slično i na našim prostorima u skorije vreme.

Duško iz Aloa rekao je da se u Srbiji ekskluzivan materijal i dalje čuva za štampano izdanje jer se na taj način listovi štite od konkurencije, kojoj nije strano objaviti isti tekst na svojoj web stranici uz sitan potpis da je materijal preuzet. Iz Ringier Axel Springer grupacije navode da su tokom prethodnih godina zabeležili pad u prodaji štampe, ali da uspevaju da opstanu na samom vrhu zahvaljujući inovacijama koje se gotovo stalno primenjuju u njihovoj kompaniji te prihodima od online oglašavanja za koje kažu da su porasli čak 200% u poslednjih nekoliko godina.

Imamo veliki tim ljudi koji se bavi marketingom, uveli smo nove forme oglašavanja koje su postale atraktivne našim klijentima.

Ana Marković izjavila je da je jako teško naplatiti sadržaj za koji su ljudi navikli da je besplatan. Situacija je znanto drugačija kada su magazini u pitanju, a publika od njih zahteva posebne aplikacija i rešenja kako bi konzumirali takav sadržaj preko mobilnih uređaja. Gotovo svi panelisti su se složili da u ovom trenutku nije moguće uvesti pretplatu na online izdanja, ali su isto tako potvrdili da su veoma svesni da budućnost leži na webu, a ne u štampanim izdanjima.

Na žalost, mnogima će štampa i dalje ostati primarni izvor finansiranja regionalnih listova, a online izdanja će služiti samo kao njihove dopune. Dobra vest je da su novine svesne tehnoloških promena koje su neizbežne, ali ostaje pitanje koji će to faktor biti odlučujući za preko potrebne promene u dnevnim štampanim izdanjima.

Komentari

  1. Mario M.

    Mario M.

    14. 05. 2013. u 10:56 pm Odgovori

    Ne razumijem razmišljanje tih medija, ‘društvene mreže pomažu im da dođu do pojedinih priča’ i onda oni pokušavaju taj sadržaj naplatiti, a istovremeno ga nisu platili mrežama kao izvoru sadržaja. Pa zar nije logično da taj sadržaj čitamo na izvoru tj. na mrežama gdje je i nastao i to besplatno.

    Netko je tu pobrkao lončiće

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.

Intervju

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

Ovaj novi brend okupit će gamere i fanove ne samo esport igara, već i mobilnih i drugih igara koje igra mnogo veći broj ljudi.