
Kako se prijaviti na SME Instrument i odnijeti do 2 milijuna eura europskih potpora?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih je i organiziran Akceleratorski poduzetnički kamp u Osijeku je i mogućnost prijave poduzetničkih ideja i projekata na SME Instrument, dio europskog programa Obzor 2020. Financijska sredstva koja se mogu prikupiti na ovaj način daleko su od zanemarivih, a Renato Vrebac iz agencije HAMAG-BICRO te Ana Pavičić-Kaselj, organizatorica događaja i evaluator projekata za SME Instrument, pojasnili su poduzetnicima i njihovim budućim kolegama najvažnije stavke oko prijave za program.

SME Instrument je program iz Obzora 2020., koji nudi cjelovitu podršku kroz sve faze inovacijskog ciklusa, a s radom je krenuo početkom ove godine. Nakon prvog kruga prijava iskristalizirali su se određeni problemi vezani uz prijave projekata, a činjenica da nijedan projekt iz Hrvatske nije dobio financiranje, osvijestila je Anu da je potrebna edukacija poduzetnika.
Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂
Renato Vrebac u Osijeku je dao osnovne smjernice za projekte koji se planiraju prijaviti, a najvažniji savjet bio je – staviti se u cipele onoga koji ocjenjuje vaše projekte. Ne treba zaboraviti da jedan par tih “cipela” nosi upravo Ana Pavičić-Kaselj. Program nije namijenjen isključivo startupima, nego svim malim i srednje velikim poduzetnicima koji imaju visoko inovativan proizvod (disruptivan), a cilj im je izlazak na međunarodno tržište. Tvrtka koja se prijavljuje treba imati manje od 50 zaposlenih i prihod manji od 50 milijuna eura godišnje.
Moguća je potpora samo jednom poduzeću, pristup je bottom-up, a pravila su relativno jednostavna, što smanjuje vrijeme odabira do financiranja – u četiri tjedna se dobije obavijest o tome jeste li zadovoljili uvjete, a ubrzo slijede i sredstva.
Prve dvije faze projekta za koje se može prijaviti odnose se na novčana sredstva, a u trećoj je riječ o savjetodavnim uslugama. Tijekom prve faze se istražuje tržište, kako bi se provjerilo ima li tehnologija kupca na globalnoj razini. U fazi broj dva izrađuje se prototip, testira, pivotira i slično. U trećoj fazi dobiva se podrška u smislu povezivanja i mentoriranja.

Prijave se mogu poslati u bilo kojem trenutku, a nakon krajnjeg, unaprijed određenog datuma saznaje se jeste li odobreni za financiranje. Ove godine je ostao još jedan takav datum, 17. prosinca, stoga oni koji ozbiljno razmišljaju o prijavi trebaju to napraviti što prije. Konkurencija dolazi iz cijele Europe, a u prošlom je krugu stiglo 2666 prijava, 2602 bile su ispravne, 317 je prešlo prag, a 49% je odabrano za financiranje. Naravno, 85% prijava stiglo je u zadnjih 48 sati. Nažalost, u prvom krugu, kako je spomenuto, nijedan hrvatski projekt nije financiran – a ne možemo se ponositi ni brojem prijava, jer ih je bilo tek devet.
6 lekcija nakon prvog kruga SME Instrumenta
Nakon što je završen prvi krug dodjele potpora, osobe koje su uključene u program izvukle su šest problema na koje su naišli u prijavama:
- Prevelik fokus na projekt, nedovoljan na poslovnu priliku.
- Slaba uvjerljivost prilikom opisivanja tvrtke.
- Nema dovoljno informacija o konkurenciji.
- Niska razina inovativnosti.
- Predlaže se samo ideja, bez koncepta za komercijalizaciju.
- Idemo pokušati, pa što bude.
50.000 eura u prvoj fazi, do 2 milijuna u drugoj
Startupi su vrlo sumnjičavi prema programu, priznala je Ana, ali je kao primjer projekta koji je financiran na ovaj način izdvojila PastGuide, gamificirani turistički vodič za mobilne uređaje koji kombinira proširenu stvarnost i “povratak” u prošlost:
Tim je prijavio projekt, projekt je prošao. Ovo je startup, a ovo i jest projekt za startupe.
Ana je pojasnila i svoju ulogu evaluatora, gdje je istaknula činjenicu da ima pola sata za pročitati opis i plan projekta koji se nalazi na desetak stranica. Na primjedbu kako “stara garda još inzistira na poslovnim planovima”, Ana odgovara da je bez toga i dalje teško procijeniti projekt.
Program je, dakle, tek na samome početku, a cilj je u sedam godina pronaći:
- 5200 projekata za prvu fazu (fiksni paušal od 50.000 eura)
- 1700 projekata za treću fazu, prosječne veličine 1,5 milijuna eura ili 2500 prosječne veličine od milijun eura ili 1250 prosječne veličine 2 milijuna eura.
Ako smatrate da i vaš projekt zaslužuje mjesto među njih nekoliko tisuća iz cijele Europe, koji će dobiti potrebna sredstva, više informacija može se naći na stranicama Europske komisije.
Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Samo u webshopu Hrvatskog Telekoma uštedi 50% do 12 mjeseci na Deezer i plaćaj ga samo 17,50 kn mjesečno. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.