3 slučaja u kojima ne biste trebali slušati svoje korisnike i kupce

3 slučaja u kojima ne biste trebali slušati svoje korisnike i kupce

Iako je slušanje korisnika u svakoj situaciji nedvojbeno vrlo dobar savjet, je li ipak istinit u svim slučajevima? Moj tekst o rješavanju problema korisnika pokrenuo je zanimljivu raspravu iz koje su proizašla barem tri slučaja u kojima slušanje korisnika ili kupaca možda i nije najbolja ideja.

dont listen Moj je korisnik kralj – štogod rekao, uvijek je u pravu.

Fraze slične ovoj mogu se pronaći u većini današnjih knjiga o poslovnom upravljanju. Iako je to nedvojbeno vrlo dobar savjet, je li ipak istinit u svim slučajevima? Moj tekst o rješavanju problema korisnika pokrenuo je zanimljivu raspravu iz koje su proizašla barem tri slučaja u kojima slušanje korisnika ili kupaca možda i nije najbolja ideja.

Prije no što zaronimo u tu problematiku, važno je naglasiti da ta tri slučaja dijele isti uzrok – ljudi lažu. Kada nas pitaju, lažemo o tome koje bismo značajke voljeli vidjeti na proizvodu ili koji bi dizajn učinio proizvod ugodnijim za korištenje. Kako je Gerald Zaltman iz harvardske poslovne škole naveo u knjizi How Customers Think:

Veza između izrečene namjere i stvarnog ponašanja je obično vrlo niska i negativna.

Mnogi od nas ne lažu o izrečenom namjerno – čini se da naš um teže predviđa što bi nas učinilo sretnima ili koju bismo vrstu proizvoda koristili. Dok ovo ograničenje utječe na razne načine na naš svakodnevni život, fokusirajmo se na tri stvari koje su iznimno važne za izgradnju proizvoda u ranoj fazi.

Dizajniranje proizvoda: Obratite pozornost na ono što korisnici rade, a ne što govore

Dok su konkluzivni dokazi o takvim ograničenjima našeg uma dostupni desetljećima, još uvijek je šokantno koliko se poduzetnika oslanja na ono što korisnici kažu, što je u suprotnosti s onim što rade, kada govorimo o dizajniranju proizvoda. Ta je činjenica iznenađujuća posebice ako uzmemo u obzir da digitalni svijet omogućuje neviđene mogućnosti u praćenju korisnika. Čak je i umak za špagete dizajniran na taj način. Postoji i previše alata za rapidno pravljenje prototipa da bi ih se moglo nabrojiti, ali ova mi je usporedba bila od velike pomoći, čak i ako je malo zastarjela.

Validirajte svoj proizvod: Samo se novac broji

Ista se ograničenja primjenjuju na validaciju proizvoda. Na koji način validirate pretpostavku da je korisnik voljan kupiti proizvod? Kada njegov novac sjedne na vaš račun. A na koji ste način validirali pretpostavku da je korisnik voljan koristiti proizvod? Samo ako ga doista koristi.

Ovo je vrlo važno istaknuti kada govorimo o prikupljanju sredstava. Veća je vjerojatnost da ćete dobiti inicijalnu investiciju ako već imate prednarudžbe ili su se korisnici predbilježili putem web stranice, koja jasno opisuje vaš budući proizvod i generira solidan buzz. Čak i središnja Europa ima odličnih primjera validacije prije samog proizvoda – pogledajte stranicu Goldee, koja je primala prednarudžbe za crowdfunding kampanju.

Tvrdeći da imate određeni broj korisnika koji su naveli da će kupiti ili koristiti proizvod čim bude dostupan, bez ikakvih podataka koji bi to potvrdili (u idealnom slučaju – novca), jednako je kao da imate nula korisnika, nula kupaca i nikakav dokaz za vaš koncept.

Veliki korisnici zahtijevaju personalizirane opcije: Umijeće odbijanja

Svi smo bili u ovoj situaciji – potencijalno velik korisnik kaže da će kupiti vaš proizvod ako kreirate X, Y i Z opciju i integrirate cijeli proizvod u njihov sustav. Ako će takav korisnik povećati vaše prihode za XX%, zašto ne biste pomicali planine da ga pridobijete?

Ovo je vrlo škakljiva situacija koja rijetko nudi izravan odgovor. Suočavate se s istim trikom koji um provodi nad vama, ali ovoga su puta jedini podatci koje imate namjere vašeg potencijalnog kupca. On vam kaže što želi, ali kako možete biti sigurni da je to doista istinito? Pogotovo sada kada znate da možda ni on sam ne zna što doista želi. Steli Efti je imao odličnu prezentaciju na Pioneers Festivalu prošle godine pod nazivom You Gotta Be a Hustler (preporučam da pogledate cijeli video u kojemu je mnoštvo dobrih zaključaka izrečeno na vrlo zabavan način). U 27. minuti objašnjava točno taj scenarij – odbio je ugoditi zahtjevima potencijalnog kupca za dodatnim opcijama i popustima, ali je ipak dobio klijenta. Čuo sam i za priče gdje je ishod bio u potpunosti suprotan  – startup je odlučio napraviti sve za potencijalnog korisnika, kojemu se dao i velik popust, ali je kupac ipak odustao od svega. No, znači li to da doista trebate svakoga puta reći “ne” kada vas važan potencijalni korisnik zatraži za malo više truda? Naravno da ne.

Odluka bi u teoriji trebala biti sasvim jednostavna, samo trebate uzeti u obzir nekoliko varijabli:

(a) dugotrajnu vrijednost koju nudi potencijalni kupac ako kreirate te dodatne opcije;

(b) vjerojatnost da će korisnik odustati (ili neće) od potpisivanja ugovora ako napravite ono što je tražio;

(c) prihod koji bi dodatne opcije mogle generirati od drugih korisnika;

(d) trošak izgradnje dodatnih opcija, uključujući i oportunitetni trošak;

(y) dugotrajna vrijednost potencijalnog korisnika ako ne izgradite dodatne opcije (a on ipak postane klijent);

(z) vjerojatnost da će potencijalni korisnik kupiti proizvod i bez dodatnih opcija.

Potom usporedite alternativu kreiranja dodatnih opcija (AxB+C-D) naspram odustajanja od toga (YxZ). Veći rezultat označava scenarij koji biste trebali odabrati.

Naravno, tu je i problem da ne možete biti sigurni koju vrijednost dodati svakoj varijabli. Stoga napravite ono što CEO startupa radi svakoga dana – prikupite što više informacija, napravite  procjenu i nadajte se najboljemu.

Budite svjesni ograničenja naših umova

Cilj gornjih primjera nije kreirati specifični priručnik za odluke povezane s kupcima. Ono što biste trebali izvući iz svega ovoga je razumijevanje načina na koji um ograničava našu (i korisnikovu) mogućnost za kreiranje preciznih predviđanja o tome kako ćemo se ponašati u jednom trenutku u budućnosti.

Utjecaj tih ograničenja na ponašanje korisnika može se činiti velikim, ali ipak je njegova važnost daleko manja kada pogledamo na koji način utječe na našu svakodnevnicu, uključujući i mogućnost da budemo sretni i gradimo odnose s drugima. No, o tome više drugom prilikom.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".