Slovenija uvodi zabranu društvenih mreža za mlađe od 15. Provjerili smo hoće li i Hrvatska?

Europa sve glasnije razmišlja o ograničavanju društvenih mreža za djecu, a Slovenija je najnovija država koja razmatra zabranu. Slovenska vlada priprema nacrt zakona kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama poput TikToka, Snapchata i Instagrama.

Zamjenik premijera Matej Arčon poručio je kako je inicijativa pokrenuta iz Ministarstva obrazovanja, uz uključivanje stručnjaka iz područja obrazovanja i digitalnih tehnologija, s ciljem zaštite djece i adolescenata u online okruženju.

Društvene mreže su ponovno pod povećalom i to ne samo u Sloveniji.

Europa zateže pristup platformama

Slovenija nije jedina europska zemlja na ovom putu. Španjolska je predložila zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, dok Grčka razmatra sličan model za djecu mlađu od 15. Velika Britanija i Francuska također analiziraju strože regulacije, dok je Australija već u prosincu to učinila postavši prva država koja je zabranila pristup društvenim mrežama za mlađe od 16 godina.

Narativ koji se provlači kroz sve ove inicijative proizlazi iz gledišta prema kojem su društvene mreže proizvodi dizajnirani za zadržavanje pažnje, a djeca su pritom najranjivija skupina.

A gdje je tu Hrvatska?

Pitali smo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja prati li Hrvatska ovakav trend. Njihov odgovor sugerira oprezniji, ali ipak aktivan pristup:

Pratimo sve aktivnosti vezane uz spomenutu temu istodobno radeći na preventivnim programima zaštite mladih u online okruženju.

Ključno pitanje, kako ističu iz Ministarstva, nije samo zabrana, nego provedivost.

Jedini način za poštivanje propisanih dobnih granica za upotrebu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, a samim tim i dobi korisnika, ali uz poštivanje i zaštitu osobnih podataka.

Drugim riječima, potrebno je pronaći adekvatno rješenje za dokazivanje dobi korisnika bez ulaska u osjetljivo područje privatnosti i osobnih podataka.

Fokus na škole prije platformi

Dok neke države idu prema regulaciji samih platformi, Hrvatska trenutno povlači poteze unutar obrazovnog sustava. Završeno je javno savjetovanje o izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, kojim se planira zabrana upotrebe mobitela u osnovnim školama te značajno ograničavanje njihove upotrebe u srednjim školama.

Donošenje Pravilnika očekuje se do kraja veljače, što sugerira da će se prvi regulatorni koraci odnositi na školsko okruženje, a ne direktno na društvene mreže.

Službena zabrana mobitela u školi sve je bliže. Ipak, treba li ih potpuno izbaciti s nastave?

Regulacija ili realnost?

I dok vlade raspravljaju o dobnim granicama, ostaje otvoreno pitanje koliko su takve zabrane uopće provedive u praksi. Djeca već sada formalno ne bi smjela koristiti većinu društvenih mreža prije 13. godine, ali svi znamo kako to izgleda u stvarnosti.

Ako EU doista uvede standardizirane modele provjere dobi, rasprava bi mogla brzo prijeći s trebamo li regulirati na kako regulirati bez narušavanja privatnosti.