Klijentima poput IBM-a Slack je izvrstan alat, no vama kao zaposlenicima možda i ne…

IBM-ovi pojedini odjeli se od 2014. igraju sa Slackom. Jučer, pak, proces se zaključio – Slack postaje službeni komunikacijski alat za svih 350 tisuća IBM-ovih zaposlenika diljem svijeta.

Izvrsna je ovo vijest za Slack Technologies Inc., tvrtku koja je započela kao gaming studio 2009. da bi se od 2013. preusmjerila u pružatelja raznih alata i usluga u oblaku, a koje pospješuju suradnju i komunikaciju na poslu. Danas imaju preko 10 milijuna aktivnih korisnika, a njihov plaćeni program koristi 95 tisuća organizacija.

Prošlu ćemo godinu sigurno pamtiti po nekoliko velikih izlazaka na burzu, Slackov je također jedan od njih. Svjesni velike ribe, poput IBM-a, koju imaju u mreži, Slack s 400 milijuna prihoda u prošloj godini nije imao nuždu podizati dodatno novca s IPO-om pa su se odlučili za DPO, koji im je omogućio da izbjegnu postupak i milijunske troškove procjene. Kao što je 2018. učinio Spotify.

Partnership with IBM opens Slack doors to major customers https://t.co/niSxEoPN8L pic.twitter.com/UgZ4VANdt5

— Nerti U. Qatja (@nertiqatja) February 11, 2020

Kako su se IBM i Slack počeli ozbiljno družiti?

Sve je počelo uz par entuzijasta i nekoliko ljudi s odlučivačkom moći, kako to obično bude. Jedan od IBM-ovih izvršnih direktora počeo je upravo oko 2013. ambiciozan dizajnerski program koji bi u potpunosti promijenio IBM-ov pristup razvoju proizvoda i usluga. U tom valu reorganizacije, IBM je pod svoje inženjersko okrilje doveo nove generacije frontendaša da održe tu promjenu. A frontendaši su sa sobom donijeli Slack.

Koketirao je IBM sa Slackom dvije-tri godine na razini pojedinih odjela, no tada kao mnogo manje moćan sustav, Slack nije ni imao načina kako da “udomi” klijenta s 300 tisuća zaposlenika. Međutim, IBM je znao da ako želi promjene u razvoju te učinkovit suživot dizajnera i inženjera, morat će nastaviti s modernizacijom procesa. Za potrebe komunikacije i kolaboracije na poslu, imali su opciju odlučiti se za konkurentski alat, Microsoft Teams ili napraviti svoj. Pogađate? Napravili su svoje, ali ne tako uspješno rješenje. Projekt Toskana u beti je bio toliko nefunkcionalan da je postao predmet sprdnje samih zaposlenika IBM-a.

Smijali su se 2016. i Slackovci jer su upravo pripremali Slack Enterprise Grid, Slack sučelje spremno za nositi se s najvećim organizacijama.

Tisuće timova, kanala, integracija…

Kako je u svom poznatom tekstu rekao Slackov osnivač Stewart Butterfield, “mi ne prodajemo sedla ovdje” iliti tajna uspjeha Slacka je u tome što su unatoč nizu konkurenata uspjeli prodati ne tek alat, već puno veću ideju i promjenu koju taj alat može donijeti klijentu:

Ono što mi prodajemo nije softverski proizvod jer jednostavno nema puno kupaca za takav softverski proizvod. Zato mi prodajemo organizacijsku transformaciju. Softver se samo našao tu kao dio koji nam pomaže da to izgradimo i realiziramo.

A postoji nekoliko stvari koje tvrtke poput IBM-a spremno mogu iskoristiti sa Slackom kako bi pojačale suradnju i angažman zaposlenika.

Prva se tiče njihove učinkovitije komunikacije. Kako Slack smanjuje potrebu za odlaskom do kolege ne bi li raspravili neki problem oko projekta, smanjuje se i mogućnost neobaveznog ćaskanja s kolegom i drugima koji naiđu. Svoje upite rješavaju brzo i efikasno tipkanjem u decidirane kanale koji se bave tim dijelom posla – bez nepotrebnog šuma. Barem tako na prvu izgleda (svi smo svjesni koliko je šuma u chatovima gdje ne gledamo osobu u lice).

Druga stavka se odnosi na integracije različitih alata i botova. Slack tako više nije samo komunikacijski alat već informacijska i operativna ploča koja u svakom trenutku klijenta može obavještavati o ključnim statusima proizvoda i usluga te im uz to dati i mogućnost osnovnih funkcija kako bi njima upravili. IBM-ov Watson, AI platforma koja omogućuje komunikaciju između računala i ljudi, u potpunosti je integrirana sa Slackom. Tako se za bilo koji vanjski alat može upogoniti chatbot koji bi pratio komunikaciju na Slacku i prema njoj poduzeo određene aktivnosti. Primjerice, integracijom s Google Calendarom, na spomen sastanka, standupova i brainstorming sesija chatbot automatski upućuje korisnika na rezerviranje spomenutog termina – bez otvaranja Googleove aplikacije.

To su još i površni, lijepi benefiti koje Slack donosi IBM-u. Kako ističu na svom webu, gdje je Slack smješten u kategoriju praksi odnosno organizacijske kulture, IBM-u ovaj softver pomaže kod kontinuirane integracije, kontinuirane isporuke i automatiziranog nadzora. Jedna od fraza koja mi je posebno upala u oko čitajući IBM-ov manifesto o korištenju Slacka jest izjava da “timovi koji koriste Slack mogu minimizirati smetnje jer su manje ovisni o sastancima i mailovima”.

No, što ako Slack postane samo još jedan dodatan inbox koji moramo čistiti?

Što je zapravo problem sa Slackom?

Sveprisutni Slack, zašto bi to bilo loše?

Integracija s različitim alatima omogućava da većinu operativnih zadataka riješimo iz samog Slacka. Sve nam je nadohvat par komandi i stoga u Slacku rado ostajemo. Integracija nam je omogućila i da smo uvijek obaviješteni o stanju naših usluga i proizvoda. No, svaka nova notifikacija tako ima mogućnost biti potencijalna uzbuna pa si ne možemo priuštiti ne provjeravanje. Uz sve to, Slack služi za komunikaciju među kolegama, a razina važnosti njihovih poruka nekada nije lako mjerljiva samo kanalom u kojem se komunicira. Nekad će to biti #offtopic ili vama ne relevantna rasprava, spominjanje (@) bez nužne potrebe i slično.

Produktivnost koju Slack obećava klijentima riješena je u slučaju bolje organizacije, pregleda i toka komunikacije, no gubimo je nauštrb konkretnog odrađivanja posla. Ako svako nekoliko minuta moramo provjeriti što se događa na Sleku kada se uopće možemo fokusirati na konkretan dio posla?

Za usporedbu, Adobeovo nedavno istraživanje pokazalo je kako u jednom danu prosječna osoba potroši nekoliko sati dnevno provjeravajući emailove, točnije, provjerava ih u prosjeku svako 6 minuta. Email servisi su nam uvijek negdje u pozadini otvoreni, a svako malo ih osvježavamo nije li nešto novo pristiglo – da nam ne promakne. Zamislite tek koliko veći utjecaj na nas ima direktnija komunikacija instant porukama poput onih na Slacku – gdje se zapravo očekuje da odgovorimo što prije.

Obaviti posao između pinganja

Iako su komunikacijski alati izvrstan način da dođemo brzo do odgovora koji nam trebaju, jednako su nam tako ogroman izvor smetnji kada samo treba obaviti posao. Umjesto da nam zamijene sastanke, rasprave u Slacku postaju same po sebi kao sastanak. Svaki mention poziv na još jedan.

Istraživanjem potvrđena, poznata vam je možda informacija da se ljudski mozak ne može fokusirati na zadatak duže od 20 do 25 minuta. Uz to je još bitniji podatak da kada nas se jednom prekine u fokusu, trebamo i do 40 minuta da opet vratimo koncentraciju i tok misli potreban za taj specifičan zadatak. Stižu li nam Slack notifikacije svako 5-10 minuta nemamo ni vremena doći do potrebnog fokusa.

Slack nije jedini alat koji nam kucka nad glavom. Navikli smo na konstantno pinganje zbog društvenih mreža. Međutim, to je obično neformalni, privatni dio našeg života kada nemamo pred sobom zadatke za koje odgovaramo. S druge stane, tokom radnih sati samo želimo obaviti što trebamo. Nekada je dovoljno staviti snooze i pauzirati sve notifikacije, ali ako ćemo se sami uvjeriti da bolje “provjeriti nije li slučajno nešto važno u međuvremenu iskočilo” – problem je itekako još tu.