Saša Škorić o jubilarnim MIXX nagradama i (tri)deset godina u komunikacijama

Saša Škorić o jubilarnim MIXX nagradama i (tri)deset godina u komunikacijama

Ulazak u novo komunikacijsko desetljeće sa sobom nosi nebrojeno novih prilika i izazova. Ne bi li uspješno iskoristili i prebrodili one koji nas čekaju, učimo iz prethodnog - od veterana zajednice, Saše Škorića, prvog dirigenta žirija MIXX nagrada koje se dodjeluju najboljim digitalnim kampanjama, alatima i platformama u području tržišnih komunikacija.

Pomalo nam se bliži i proljeće, a s njim i Dani komunikacija. Uz sav program svjetskih imena koji nas čeka, nekada su nam još i najdraža naša koja obilježavaju jedne od najvažnijih nagrada marketinške i oglašivačke scene u Hrvatskoj – MIXX, Effie, Ideja X i Young Lions.

Ove godine pak posebnu pozornost privući će jubilarno deseto izdanje MIXX nagrada, čijom je prvom dodjelom 2011. godine presjedao oglašivačkoj zajednici dobro poznat Saša Škorić, danas Digital Lead u Publicis grupi. Deset godina nakon, žiri se vraća pod njegovu direkciju, kojom se znakovito zaključuje jedna epoha nagrađivanja najboljih digitalnih kampanja, alata i platformi u području tržišnih komunikacija.

Prijave za MIXX nagrade nedavno su zaključene sa 77 prijavljenih radova. Tako saznajem da se za nagradu MIXX ove godine bori 30 agencija koje su prijavile radove za 51 oglašivača. Pobjednike ćemo otkriti 3. travnja na samim Danima komunikacija, a prije toga, iskoristili smo priliku razgovarati sa Sašom o tržištu, industriji i oglašivačkim trendovima zadnjih 10 godina, ali i što čini sastojke jedne dobre MIXX kampanje.

Ove godine kategorije za MIXX nagrade s najviše prijavljenih radova su Direct Response and Lead Generation Campaign, Brand Awareness Campaign, Best Social i Best Publisher Long-form Native.

Deset (komunikacijskih) godina iza nas

Budući da ste cijelo radno iskustvo vezani za internet i online industriju, od Vipneta, Oglasnika, MTV-a do Omnicom Media Grupe, svakako bi voljela čuti vaš osvrt ulaskom u novo desetljeće. Gdje je po vama digital u Hrvatskoj dogurao (ili nije) u zadnjih 10 godina?

Što je najgore (po mene), sad mi je počelo već treće desetljeće rada u digitalnoj industriji. 🙂 Puno toga se promijenilo, ali ima stvari koje su ostale iste, gotovo sve ovo vrijeme – i podcjenjivanja bitnosti i uloge internet platformi u životu korisnika, i ulaganja u neke offline kanale samo zbog njihove „jednostavnosti“ nauštrb „kompleksnosti“ onih digitalnih, do čestog potpunog nesrazmjera stavljanja digitala u fokus kompanija s jedne, i stvarnog investiranja u njega s druge strane. Ali da ne ispadne da je sve loše, digital u Hrvatskoj je prešao veliki put od godinama spominjanih 1-2% oglašivačkog kolača do sigurnih 20% (a vjerojatno i više), puno je više cijenjen kadar u našoj industriji, a i samo korištenje digitalnih medija, te povjerenje u njih je najviše dosad.

U dosadašnjem radnom iskustvu prošli ste i agencije posvećene media buyingu i one posvećene social media zakupu, što biste savjetovali brendovima koji se još ne snalaze u prijelazu ili kombinaciji s online oglašavanjem?

Prvo, da se ne boje probati. Većina digitalnih kanala – hrvatski web portali, društvene mreže, video sadržaji, svi oni imaju ogromne dosege jer su korisnici već odavno odlučili da su im to prva mjesta za traženje novosti, obavljanje posla ili jednostavno provođenje vremena. Tako da je na brandovima samo odabrati partnera koji im može pomoći u odabiru pravog mixa platformi za njih – ovisno o njihovoj viziji, specifičnosti proizvoda/usluge te raspoloživom budžetu.

Koliko je danas bolja situacija u Hrvatskoj što se tiče programatskog zakupa, odnosno kompletne automatizacije, za razliku od prije nekoliko godina?

Prvo bi samo morali definirati što sve spada pod programatski zakup – naime i naši globalni klijenti, a i tržišni znalci pod programmatic naravno stavljaju i oglašavanje na npr. Facebooku ili YouTubeu. Ako bi to uzeli u obzir onda da, programatski zakup je ogroman i kod nas. Ali ako samo pričamo o programmatic displayu, situacija u Hrvatskoj je i dalje specifična koliko je i naše tržište specifično. Viša cijena korištenja programatskih platformi na malom tržištu, nedostatak dobrih kadrova, nedostatak kvalitetnih baza korisnika, uz općenito mali interes publishera, agencija i oglašivača – sve su to razlozi zbog čega je i dalje taj segment prilično mali (procjena 8-15% display zakupa) i nema naznaka da će se nešto bitno promijeniti.

A što nam donose godine (i #DK) pred nama?

Oglašavanje u digital polako, ali sigurno preuzima strana tržišta, mislite li da bi i Hrvatska uskoro mogla vidjeti opadanje televizijskog oglašavanja u korist digitala – zašto da/ne?

Tu nisam najbolji prorok. Mislio sam da će se to već dogoditi puno prije, kako zbog praćenja trendova s drugih tržišta gdje je digitalno oglašavanje odavno ono na koje se najviše ulaže, tako i zbog činjenice da se fragmentacijom TV tržišta i VOD uslugama sigurno smanjio doseg televizije, pogotovo na mlađim ciljnim skupinama. No naša cijela regija je poznata po tome da je tradicionalno vrlo TV oriented. Ali nesumnjivo će uskoro i to vrijeme doći jer kao što je u print kućama koji su imali svoje portale, digitalni dio prodaje počeo donositi značajno više prihoda (uz daleko veće korištenje portala u odnosu na print izdanja) imamo naznake da se isto počelo događati i kod naših televizija. Zasad pomalo i samo na određenim projektima, ali je taj proces neminovan.

Koje bi po vama promjene i trendovi na tržištu mogli značajno utjecati na ponašanje korisnika u narednim godinama?

Već smo zadnjih godina svjedoci, da snižavanjem cijena mobilnih uređaja i prijenosa podataka, te povećanjem same brzine prijenosa podataka, da je cjelokupno digitalno tržište postalo većinski mobilno, te da se puno više vremena provodi uz mobilne uređaje i aplikacije. Isto tako video sadržaji se još više konzumiraju i to baš na mobilnim uređajima te od desetak minuta dnevno gledanja video sadržaja na mobilnim uređajima prije 5 godina, danas smo došli do gotovo sat vremena. Tako da je za očekivati da će se veći dio trendova realizirati na mobitelima.

Tehnološki trendovi koji su prisutni već neko vrijeme poput korištenja big data, umjetne inteligencije, chatbotova će sigurno ostaviti traga i imati puno masovniju primjenu i u našem okruženju. U oglašavanju sveprisutni Google, će sa svojim Gallery Ads ostvariti dodatni boost na svojim oglasima na tražilici, a Facebook/Instagram će ubrzati kupovinu putem društvenih mreža.

I za kraj, što bi dobra digitalna kampanja, vrijedna MIXX-a, trebala izbjeći, a što postići?

Ni ja osobno, a mogu reći i u ime ostalih članova žirija, ne volimo pretjerivanja ni preuveličavanja rezultata kampanja, pa samim tim puno smo skloniji iskrenim, jasnim i konkretnim idejama i kampanjama. Potrebno je pokazati strategiju i kreativnost u pretvaranju business ciljeva u stvarne rezultate i aktivnosti ciljanih korisnika.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Tehnologija

Kako dobiti najbolju moguću kvalitetu slike na Zoomu, Meetu, Skypeu?

2020. je godina prijenosa uživo! A ako još uvijek ne znate što i kako raditi, ne brinite: stiže pomoć!

Što ste propustili

Društvene mreže

Kako je bilo biti Pipi usred “hajke” na brend, otkriva CM godine – Antea Franjić!

Antea ni ne pokušava pričati o broju mjehurića u bočici Pipija, ni koliko je narančasta njihova narančada, ali zato zna uzburkati online vode. Što se krije iza dovitljivog upravljanja društvenim mrežama koje joj je osvojilo nagradu za CM-a godine?

Tehnologija

Evo kako su Combisova cloud rješenja omogućila Rimac Automobilima da nastave razvijati C_Two i od kuće

Mislim da vam ni ne moramo govoriti koliko je dizajniranje automobila zahtjevan posao, ali što se dogodi kada ne možete do svog računala u uredu, a razvijate modele veličine desetak gigabajta?

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?