Saša Škorić o jubilarnim MIXX nagradama i (tri)deset godina u komunikacijama

Saša Škorić o jubilarnim MIXX nagradama i (tri)deset godina u komunikacijama

Ulazak u novo komunikacijsko desetljeće sa sobom nosi nebrojeno novih prilika i izazova. Ne bi li uspješno iskoristili i prebrodili one koji nas čekaju, učimo iz prethodnog - od veterana zajednice, Saše Škorića, prvog dirigenta žirija MIXX nagrada koje se dodjeluju najboljim digitalnim kampanjama, alatima i platformama u području tržišnih komunikacija.

Pomalo nam se bliži i proljeće, a s njim i Dani komunikacija. Uz sav program svjetskih imena koji nas čeka, nekada su nam još i najdraža naša koja obilježavaju jedne od najvažnijih nagrada marketinške i oglašivačke scene u Hrvatskoj – MIXX, Effie, Ideja X i Young Lions.

Ove godine pak posebnu pozornost privući će jubilarno deseto izdanje MIXX nagrada, čijom je prvom dodjelom 2011. godine presjedao oglašivačkoj zajednici dobro poznat Saša Škorić, danas Digital Lead u Publicis grupi. Deset godina nakon, žiri se vraća pod njegovu direkciju, kojom se znakovito zaključuje jedna epoha nagrađivanja najboljih digitalnih kampanja, alata i platformi u području tržišnih komunikacija.

Prijave za MIXX nagrade nedavno su zaključene sa 77 prijavljenih radova. Tako saznajem da se za nagradu MIXX ove godine bori 30 agencija koje su prijavile radove za 51 oglašivača. Pobjednike ćemo otkriti 3. travnja na samim Danima komunikacija, a prije toga, iskoristili smo priliku razgovarati sa Sašom o tržištu, industriji i oglašivačkim trendovima zadnjih 10 godina, ali i što čini sastojke jedne dobre MIXX kampanje.

Ove godine kategorije za MIXX nagrade s najviše prijavljenih radova su Direct Response and Lead Generation Campaign, Brand Awareness Campaign, Best Social i Best Publisher Long-form Native.

Deset (komunikacijskih) godina iza nas

Budući da ste cijelo radno iskustvo vezani za internet i online industriju, od Vipneta, Oglasnika, MTV-a do Omnicom Media Grupe, svakako bi voljela čuti vaš osvrt ulaskom u novo desetljeće. Gdje je po vama digital u Hrvatskoj dogurao (ili nije) u zadnjih 10 godina?

Što je najgore (po mene), sad mi je počelo već treće desetljeće rada u digitalnoj industriji. 🙂 Puno toga se promijenilo, ali ima stvari koje su ostale iste, gotovo sve ovo vrijeme – i podcjenjivanja bitnosti i uloge internet platformi u životu korisnika, i ulaganja u neke offline kanale samo zbog njihove „jednostavnosti“ nauštrb „kompleksnosti“ onih digitalnih, do čestog potpunog nesrazmjera stavljanja digitala u fokus kompanija s jedne, i stvarnog investiranja u njega s druge strane. Ali da ne ispadne da je sve loše, digital u Hrvatskoj je prešao veliki put od godinama spominjanih 1-2% oglašivačkog kolača do sigurnih 20% (a vjerojatno i više), puno je više cijenjen kadar u našoj industriji, a i samo korištenje digitalnih medija, te povjerenje u njih je najviše dosad.

U dosadašnjem radnom iskustvu prošli ste i agencije posvećene media buyingu i one posvećene social media zakupu, što biste savjetovali brendovima koji se još ne snalaze u prijelazu ili kombinaciji s online oglašavanjem?

Prvo, da se ne boje probati. Većina digitalnih kanala – hrvatski web portali, društvene mreže, video sadržaji, svi oni imaju ogromne dosege jer su korisnici već odavno odlučili da su im to prva mjesta za traženje novosti, obavljanje posla ili jednostavno provođenje vremena. Tako da je na brandovima samo odabrati partnera koji im može pomoći u odabiru pravog mixa platformi za njih – ovisno o njihovoj viziji, specifičnosti proizvoda/usluge te raspoloživom budžetu.

Koliko je danas bolja situacija u Hrvatskoj što se tiče programatskog zakupa, odnosno kompletne automatizacije, za razliku od prije nekoliko godina?

Prvo bi samo morali definirati što sve spada pod programatski zakup – naime i naši globalni klijenti, a i tržišni znalci pod programmatic naravno stavljaju i oglašavanje na npr. Facebooku ili YouTubeu. Ako bi to uzeli u obzir onda da, programatski zakup je ogroman i kod nas. Ali ako samo pričamo o programmatic displayu, situacija u Hrvatskoj je i dalje specifična koliko je i naše tržište specifično. Viša cijena korištenja programatskih platformi na malom tržištu, nedostatak dobrih kadrova, nedostatak kvalitetnih baza korisnika, uz općenito mali interes publishera, agencija i oglašivača – sve su to razlozi zbog čega je i dalje taj segment prilično mali (procjena 8-15% display zakupa) i nema naznaka da će se nešto bitno promijeniti.

A što nam donose godine (i #DK) pred nama?

Oglašavanje u digital polako, ali sigurno preuzima strana tržišta, mislite li da bi i Hrvatska uskoro mogla vidjeti opadanje televizijskog oglašavanja u korist digitala – zašto da/ne?

Tu nisam najbolji prorok. Mislio sam da će se to već dogoditi puno prije, kako zbog praćenja trendova s drugih tržišta gdje je digitalno oglašavanje odavno ono na koje se najviše ulaže, tako i zbog činjenice da se fragmentacijom TV tržišta i VOD uslugama sigurno smanjio doseg televizije, pogotovo na mlađim ciljnim skupinama. No naša cijela regija je poznata po tome da je tradicionalno vrlo TV oriented. Ali nesumnjivo će uskoro i to vrijeme doći jer kao što je u print kućama koji su imali svoje portale, digitalni dio prodaje počeo donositi značajno više prihoda (uz daleko veće korištenje portala u odnosu na print izdanja) imamo naznake da se isto počelo događati i kod naših televizija. Zasad pomalo i samo na određenim projektima, ali je taj proces neminovan.

Koje bi po vama promjene i trendovi na tržištu mogli značajno utjecati na ponašanje korisnika u narednim godinama?

Već smo zadnjih godina svjedoci, da snižavanjem cijena mobilnih uređaja i prijenosa podataka, te povećanjem same brzine prijenosa podataka, da je cjelokupno digitalno tržište postalo većinski mobilno, te da se puno više vremena provodi uz mobilne uređaje i aplikacije. Isto tako video sadržaji se još više konzumiraju i to baš na mobilnim uređajima te od desetak minuta dnevno gledanja video sadržaja na mobilnim uređajima prije 5 godina, danas smo došli do gotovo sat vremena. Tako da je za očekivati da će se veći dio trendova realizirati na mobitelima.

Tehnološki trendovi koji su prisutni već neko vrijeme poput korištenja big data, umjetne inteligencije, chatbotova će sigurno ostaviti traga i imati puno masovniju primjenu i u našem okruženju. U oglašavanju sveprisutni Google, će sa svojim Gallery Ads ostvariti dodatni boost na svojim oglasima na tražilici, a Facebook/Instagram će ubrzati kupovinu putem društvenih mreža.

I za kraj, što bi dobra digitalna kampanja, vrijedna MIXX-a, trebala izbjeći, a što postići?

Ni ja osobno, a mogu reći i u ime ostalih članova žirija, ne volimo pretjerivanja ni preuveličavanja rezultata kampanja, pa samim tim puno smo skloniji iskrenim, jasnim i konkretnim idejama i kampanjama. Potrebno je pokazati strategiju i kreativnost u pretvaranju business ciljeva u stvarne rezultate i aktivnosti ciljanih korisnika.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!