Nepodnošljiva lakoća pokretanja 'green-tech' projekta... U Velikoj Britaniji

Nepodnošljiva lakoća pokretanja ‘green-tech’ projekta… U Velikoj Britaniji

Ostati ili otići – ne, nećemo zapjevati hit poznatog britanskog punk benda Clash, nego ćemo govoriti o dilemi s kojom se mnogi poduzetnici (i ne samo oni) posebno u posljednje vrijeme susreću. Okovani birokracijom i drugim uvjetima koji nepovoljno, pa čak i pogubno djeluju na njihovo poslovanje, mnogi, nažalost, ne vide drugi izlaz, osim onoga iz države. Jedan od njih je Osječanin Renato Cibok, koji je sreću pronašao upravo u zemlji iz koje dolazi bend spomenut na početku priče, Velikoj Britaniji, točnije ribarskom gradiću Folkestoneu.

Renato Cibok uspio je u malom ribarskom gradu u Velikoj Britaniji realizirati projekte koje ovdje nije uspio. Lako - da. Nepodnošljivo jer se ovdje nije moglo drugačije.
Renato Cibok uspio je u malom ribarskom gradu u Velikoj Britaniji realizirati projekte koje ovdje nije uspio. Lakše – itekako. Nepodnošljivo jer se ovdje nije moglo učiniti isto.

Ostati ili otići – ne, nećemo zapjevati hit poznatog britanskog punk benda Clash, nego ćemo govoriti o dilemi s kojom se mnogi poduzetnici (i ne samo oni) posebno u posljednje vrijeme susreću. Okovani birokracijom i drugim uvjetima koji nepovoljno, pa čak i pogubno djeluju na njihovo poslovanje, mnogi, nažalost, ne vide drugi izlaz, osim onoga iz države. Jedan od njih je Osječanin Renato Cibok, koji je sreću pronašao upravo u zemlji iz koje dolazi bend spomenut na početku priče, Velikoj Britaniji, točnije ribarskom gradiću Folkestoneu.

No, krenimo redom. Renato danas ima tvrtke u Hrvatskoj, Češkoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji – u nekima je izravni vlasnik, u nekima preko ugovora. Prije no što je Češka ušla u Europsku uniju, radio je na pretpristupnim projektima, a potom je znanje koje je u tom procesu prikupio prenio u Hrvatsku. No, kako kaže, ovdje je priča bila nešto drugačija – novac za projekte dobivao se znatno teže. 2014. godinu je dočekao, spletom okolnosti, u spomenutom gradu Folkestoneu, gdje je upoznao tamošnjeg gradonačelnika i jednog od članova britanskog parlamenta Damian Collins, s kojima je uspio popričati o projektima s kojima se bavi. Samo nekoliko mjeseci kasnije u centru grada otvara salon za pse, o čemu pišu i tamošnji mediji, a potom kreće na projekt koji nikako nije uspio realizirati u Hrvatskoj, a vezan je uz proizvodnju biodizela.

To je priča koju pokušavam pokrenuti desetak godina u Hrvatskoj, a bila je modificirana i pripremljena za pomoć u grijanju područnih škola u Dalmatinskoj zagori. Tamo se, naime, dobar dio kućanstava grije na loživo ulje, a ja sam želio postaviti procesore za biodizel i angažirati djecu da skupljaju rabljeno jestivo ulje kod kuće i u obližnjim restoranima te da se škole griju na tako nabavljeno gorivo. Zamisao je bila da se ušteda iskoristi za kupovinu knjiga djeci iz socijalno slabijih obitelji, a sve bi se financiralo iz EU fondova.

Na otvaranje salona za ljubimce došli su Philip Carter, osnivač fondacije Go-Folkestone, te član Britanskog parlamenta Damian Collins.
Na otvaranje salona za ljubimce u Folkestoneu došli su Philip Carter, osnivač fondacije Go-Folkestone, te član britanskog parlamenta Damian Collins.

Od podrške do konkretne realizacije

Projekt je u Hrvatskoj naišao na odobravanje, ali ne i na konkretnu podršku. S druge strane, u Folkestoneu bi se uskoro mogao i realizirati, jer se upravo montira pogon za proizvodnju. Renato ističe kako je tomu pomogla i fondacija koja surađuje s vlastima i ima program poticanja novih firmi kreditima i subvencijama kamata, stoga je daleko jednostavnije pokrenuti ovakav projekt – primjerice, Renato je kupio procesor za gorivo, a od samoga grada dobio je sredstva potrebna za opremanje prostora. Navodi da mu se, ako ispuni plan za prvu godinu, ukidaju kamate na kredit koji je dignuo na pet godina kako bi realizirao projekt. U tih pet godina, svake godine može aplicirati za poticaje, što uvelike pomaže u otplati kredita.

Ljudi s kojima sam se ovdje u kratkom vremenu povezao imaju izuzetan smisao za posao, shvaćaju važnosti i prioritete, nemaju problem sa tim sto dolazim iz Hrvatske, nude novac za koji znaju da se mora ostaviti dijelom tamo, podižu time statistički cijenu svom gradu, a time im se otvara mogućnost korištenja još vise fondova…

I mediji su pokazali zanimanje...
I mediji su pokazali zanimanje…

Pomoć drugima

Radi se o, jednostavno rečeno, zdravijoj poslovnoj sredini, a svoja folkstonska iskustva uspoređuje s hrvatskim. Doći do sredstava, bilo da je riječ o fondovima EU, kreditima ili kakvim drugim poticajima, u Hrvatskoj je znatno teže, a kao vlastito iskustvo navodi pokušaj pokretanja projekta Rasadnik i škola sadnje. Iako je našao veći broj partnera iz Njemačke koji su bili spremni svake godine plaćati za sudjelovanje u projektu, projekt je bilo komplicirano i započeti, čak iako je Renato sam vlasnik zemlje od 22000 m2.

Rasadnik i školu sadnje sam spreman prepustiti nekome tko ima snage za hrvanje s hrvatskim sistemom. Ja nemam.

Birokracija, mnoštvo propisa – sve te poznate boljke smatra kočnicama za gospodarstvo, pogotovo kada se uvjerio da se drugdje sve može riješiti na jednostavniji način. Zbog svega toga volio bi pomoći i onima koji su voljni pokušati pokrenuti posao negdje drugdje, jer ni to nije lako ako se ne poznaju pravila igre. Primjerice, da bi se u Folkstoneu otvorio bankovni račun, mora se priložiti i adresa boravišta te neki račun koji stiže na vaše ime. No, da bi se unajmio stan, mora se imati bankovni račun. Rješenja ima, stoga potiče sve zainteresirane da se raspitaju, posebice jer i sam planira pokrenuti još nekoliko projekata, za koje će mu trebati potencijalni partneri.

Povratak u Hrvatsku ili…?

A na pitanje bi li se ponovno vratio u Hrvatsku i poslovao ovdje, Renato odgovara:

Ne kažem da neću vise poslovati u Hrvatskoj i da okrećem leđa svemu “našem”, ali dok je ovako kako je, a ne može mi nitko objasniti da je dobro, radit ću vani.

Jedna priča, jedno iskustvo – netko će se možda u ovome pronaći, drugi neće. No, svakako smatramo razmjenu iskustava bitnim, a ako i sami imate poduzetničku priču koju želite ispričati, svakako vas pozivamo da se priključite raspravi u komentarima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

YouTube i digitalni video

Slavimo 19 godina prvog YouTube videa uz popis Hrvata s najviše pretplatnika

Donosimo vam popis najpopularnijih hrvatskih YouTubera i šarolikost ovog popisa sigurno niste očekivali.

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.