Pršuting kao školski primjer virala: Kako je pršut na čelu postao hrvatski Harlem Shake?

Pršuting kao školski primjer virala: Kako je pršut na čelu postao hrvatski Harlem Shake?

PrsutingO pršutingu ste vjerojatno već sve čuli i vidjeli (pa i čitali na Netokraciji), a možda vam ga je pomalo i preko čel… ovaj, glave, jer tako to biva s internetskim trendovima. No, jeste li znali da, između ostalih, iza svega stoji Ivan Šarić? Da, nakon tribine o viralima, Ivan Šarić okupio je oko sebe tim kreativaca i kreirao novi viralni uspjeh, odnosno, internetski pokret inspiriran fotografijom Željka Keruma. 

Ivan Šarić objasnio je kako, uz njega, iza pršutinga stoje Tonči Klarić, Davor Runje te Marko Matijašević. Napominje kako je svatko pridonio projektu na svoj način.

Pršuting nema nikakvu komercijalnu svrhu, bar još ne, napravili smo to iz čiste zezancije i jako nam je drago da se tako dobro primio. Sama pomisao da je netko stavio pršut na glavu bila je toliko bizarna da sam morao napraviti pokret u Hrvatskoj da svi ljudi to počnu raditi te dovesti cijelu priču do još većeg apsurda. Tada je uletjela gore navedena ekipa. Htio sam da to postane “interna fora Hrvatske” i bilo mi je jako drago kad se Pršuting proširio na regiju jer, ako su Balkanci dobri u čemu, onda je to u tome da se volimo sprdati na tuđi i vlastiti račun, a pogotovo kad je to zasluženo.

Dodaje kako smatra da su svi bili u čudu kako nekome uopće može pasti na pamet ideja o stavljanju pršuta na čelo. Na kraju je došlo do toga da su se Hrvati povezali s forom, jer su se svi imali čemu smijati tijekom lokalnih izbora.

Fanovi su brzo počeli generirati svoje verzije "pršutinga".
Fanovi su brzo počeli generirati svoje verzije “pršutinga”.

Od pršuta do pršutinga – dan i pol!

Otkako je u medijima objavljena Kerumova fotografija s pršutom, prošlo je tek dan i pol do pojave pršutinga. Šarić napominje da se na takve stvari mora brzo reagirati.

Kerum je dao izvrsnu podlogu za dobar viral i to je trebalo odmah “zajahati”. U tom periodu su napravljene Twitter i Facebook stranice, par prvih montaža, pravila te neke smjernice komuniciranja administratora i distribucije sadržaja. Mogli smo to lansirati odmah, ali pričekali smo dok ne zaokružimo priču i da krenemo “big” kad je internet promet velik. Točnije, čekali smo jutro s objavom, kad je većina online.

10.000 novih fanova dnevno!

Marko Matijašević kaže kako su prilikom smišljanja očekivali uspjeh, ali ne samo u broju lajkova, već i u interakciji s fanovima.

To je zapravo najbolji pokazatelj koliko je fora uspjela – ne samo da smo dobili lajkove i da je tu priča stala, nego su se fanovi pokrenuli i počeli aktivno sudjelovati u pokretu. Mislim da koliko god uspjeha očekuješ, ovako što te uvijek uspije iznenaditi.

Tonči Klarić govori više o brojkama koje su do sada postignute. Finalne analize nisu zaključene, ali naglašava kako je Facebook stranica Pršuting od svog začetka imala rast od preko 10.000 fanova na dan, što je u roku od samo pet dana kulminiralo brojkom od njih preko 50.000.

Koliko znamo, ovakav rast nije nikad dosad zabilježen u  regiji, popularnost stranice i njezin viralni efekt bili su rekordni. Već nakon prvog dana i par naših vlastitih objava, fanovi su nas zasuli svojim fotografijama iz cijele Hrvatske, a ponekad i inozemstva, dodatno šireći vijest o stranici. U roku od samo dva dana primijetili su nas i nacionalni mediji, portali i novine, gdje smo objavljeni kao glavna vijest ili čak i tema naslovnice.

I Netokracija se "zapršutila".
I Netokracija se “zapršutila”.

Pršuting: Školski primjer virala

Davor Runje analizirao je uspjeh Šarićevog videa Hire me Jon Stewart, stoga smo ga zamolili da sumira koji su to elementi bili ključni za uspjeh pršutinga.

Ovo je stvarno školski primjer kako se radi viral. Pršuting priča je vrlo slična Harlem Shake viralu koji je pokrenut nakon što su četiri studenta snimili sebe kako plešu na prvih 30 sekundi Baaureve stvari. Viralni potencijal te snimke prepoznali su stručnjaci jedne agencije za promociju na YouTubeu, snimili verziju u vlastitom uredu i tom snimkom pokrenuli lavinu uredskih snimaka svake firme koja drži do sebe. Uredska snimka agencije je postala najpopularnija snimka, a ne original koji ih je inspirirao.

Dodaje kako su ključni elementi ovakvih pokreta humor, odnosno duhovitost same teme, ali i lakoća generiranja vlastitih verzija od strane samih korisnika. Video Harlem Shake vrlo je lako snimiti, a slično je i s pršutingom – sve što vam treba je “feta” pršuta i trenutak inspiracije.

Naravno, bila je prikladna i činjenica što se sve događa za vrijeme lokalnih izbora.

Komentari

  1. Andrej

    Andrej

    20. 05. 2013. u 4:38 pm Odgovori

    Saricu molim te ne pojavljuj se vise u sadrzaju Netokracije, a i vas urednike molim da ga izostavite ubuduce u bilo kojem kontekstu ako ne zelite izgubiti citatelja, koji vas vjerno prati vec godinama. Hvala…

  2. Danijel

    Danijel

    21. 05. 2013. u 3:38 pm Odgovori

    Pomalo je pretenciozno nazivati ovo viralom. Rekao bih da se ipak radi samo određenom broju dokonih ljudi koji ne znaju što će sami sa sobom i (izuzetno) lošem pokušaju da netko bude duhovit. Slike pršutinga nisu čak niti simpatične, a vjerujem da i svatko s imalo zdrave pameti na ovaj samoprozvani viral ipak reagira gnušanjem i zatvaranjem prozora.
    Netokracija i gđa/gđica Biberović bi se ipak trebali suzdržati od ovakih, blago rečeno, gluposti; jednostavno rušite kredibilitet sebi i ljudima za koje i s kojima radite.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      21. 05. 2013. u 3:58 pm Odgovori

      Danijele, o tome koliko je nešto simpatično ili duhovito, svatko prosuđuje sam za sebe. No, brojke se ne mogu osporiti, pratila sam od gotovo od početka kako rastu iz sekunde u sekundu (i broj fanova na stranici, broj komentara, poslane fotografije od strane fanova…). Ne zato što mi je “pršuting” bio zanimljiv kao pojava, nego način na koji su ga ljudi brzo prihvatili, počeli sami oponašati trend i slati svoje izvedbe – to je viralno, odnosno, meme, svidjelo se to nekome ili ne. Istina je da se priča brzo ispuhala, ali i sami su autori priznali da su sve pomalo “forsirali” jer su lokalni izbori bili iznimno blizu.

      • Danijel

        Danijel

        22. 05. 2013. u 10:50 am Odgovori

        Mia, o tome je li nešto simpatično ili duhovito pri ovome bi realno trebao odlučivati zdravi razum. Ja vjerujem da je dobar broj ljudi pritisnuo like ili whatever treba pritisnuti da se postane fan. No, ovakve, društveno devijantne pojave nisu nešto što bi trebalo promatrati sa aspekta fenomena društvene mreže već sociološkog jer je popularizacija tih i takvih sadržaja bilo gdje jednostavno loša po društvo kao takvo i ni u čemu ne doprinosi _kvaliteti_ (uzmimo, primjerice, onu nebulozu iz Koreje koja je najklikanija stvar na netu). To što jako ljudi postane fan je jednostavno objasnio NYT još negdje ranih devedesetih godina.

        “DOS Computers manufactured by companies such as IBM, Compaq, Tandy, and millions of others are by far the most popular, with about 70 million machines in use worldwide. Macintosh fans, on the other hand, may note that cockroaches are far more numerous than humans, and that numbers alone do not denote a higher life form.”

        Kako bilo, ukoliko težite k tome da vas se ozbiljno doživljava kao medij oko kojega će se okupljati zainteresirane strane za _ozbiljan posao_ onda ovakvo ponašanje možete, eventualno, zabilježiti i prenijeti činjenicu da postoji, ali nikako se ne odnositi prema tome afirmativno (*ili možete, stvar je vaše uređivačke politike, ali potrebno je uzeti u obzir da će konzumenti vašeg sadržaja tada i ostale članke gledati, ako ništa drugo, onda sa rezervom).

        • Mia Biberović

          Mia Biberović

          22. 05. 2013. u 11:42 am Odgovori

          Iskreno, u tekstu ne vidim iskazan niti afirmativan niti negativan stav prema ičemu, niti je na meni da u tekstu govorim da je nešto “glupo”, “maloumno” ili možda “simpatično” i “urnebesno” (srećom, tu su komentari gdje svaki čitatelj može iznijeti svoje mišljenje). Samo je ispričano tko stoji iza svega i kako je do trenda došlo. Meni je osobno iznimno zanimljivo promatrati takve događaje s marketinške strane, pa je zbog toga možda dana nešto veća pozornost svemu – kako se dogodi se nešto što postane viralno? Zašto nešto takvo angažira veći broj ljudi da sudjeluje u trendu? Kako na kraju takvu masu angažirati i u marketinške svrhe? Gdje je ona čarobna formula koja lajk ili komentar ili pregled videa pretvara u kupca/korisnika?
          Zanimljivo je kako se eksponencijalno povećava i negativnost prema “viralnim” trendovima – dok ti negativno govoriš o “nebulozi iz Koreje”, istovremeno je riječ o videu koji obara rekorde u gledanosti, svidjelo se to tebi/meni ili ne.

  3. Danijel

    Danijel

    22. 05. 2013. u 11:52 am Odgovori

    @Mia
    Znam da onaj video obara rekorde gledanosti, ali kao što je to odavno primijećeno – veći broj (lajkova u ovom slučaju) ne korelira niti na koji način s eventualnom kvalitetom, a veza s eventualnim doprinosom kvaliteti društva je očigledno obrnuto proporcionalna. Uostalom, (daleko) više ljudi glazbu konzumira po cajkaškim klubovima nego li u Lisinskom.
    Što se tiče (ne)afirmiranja nije li ono Netokracijin znakić ispršutiran? 😉

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      22. 05. 2013. u 12:08 pm Odgovori

      Slažem se, svi “memei” i drugi viralni sadržaji postaju rašireni po internetu i drugim medijima u većini slučajeva jer su mnogima zabavni i ne iziskuju previše razmišljanja/truda da bi postali viralni, odnosno, da ih se može reproducirati, a zbog toga su često manje kvalitetni. No, poznavanje razloga koji stoje iza toga da nešto postane viralno može se iskoristiti i u pametnije svrhe – recimo, markentigaši to mogu iskoristiti za bolju prodaju ili promociju proizvoda, približavanje ciljanoj skupini, aktivisti za promicanje svojih aktivnosti… Pisali smo nedavno o videu “Jedna fotografija dnevno u najgoroj godini mog života”, odnosno, o platformi koja je pomogla da taj video postane viralan i osvijesti širu masu o kampanji za borbu protiv nasilja u obitelji. Zbog toga smatram da je znanje koje se može dobiti od “pršutinga”, “plankinga” i ostalih internetskih bedastoća dragocjeno i gledam cijelu situaciju malo šire od toga da je “pršuting glup, nehumorističan, isto kao i onaj Šarić, koji mi iznimno ide na živce, još otkako je dao glas onoj glupoj ovci” i ostaloga što se može čuti o svemu ovome.
      A Netokracijin pršutić samo je dokaz da je pršuting doista bio viralan, bar nakratko. 😀

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Saša Fišter platformom Sliceer planira dobiti gem, set i meč digitalizacije teniskih klubova

Aplikacija za digitaliziranje teniskih klubova i gemifikaciju igranja tenisa Sliceer danas ima više od 1400 aktivnih korisnika koji putem nje organiziranju mečeve i turnire.

Društvene mreže

Treći svjetski rat borit će se… influencer marketingom (pa i u Hrvatskoj)

Dok se pitamo koliko će eskalirati #blacklivesmatter prosvjedi u SAD-u, jedno je sigurno: Influenceri koje prate Millenials i Gen Z bit će oružje propagande svih uključenih strana!

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Što ste propustili

Izvještaj

FOI, Neuralab, Infobip i Flow and Form na Digitalnoj karijeri: “Dobar mentor će vam pomoći 10%, ne više”

Na jučerašnjem online izdanju Digitalne karijere govorilo se o krizi, praksama, mentorstvu i - pisanju.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Farseer, pobjednik Podima, planira postati Excel na steroidima

Promiče li se na obzoru još jedan uspješan domaći SaaS? Farseer je aplikacija za financijsko planiranje koja ubrzano izrasta u Excel na steroidima i pobire nagrade u inozemstvu.

Startupi i poslovanje

Ruski gaming div Playrix akvizirao hrvatski Cateia Games

Hrvatska game dev scena, a posebno Cateia Games, dobiva ozbiljno pojačanje ulaskom ruskog diva, Playrixa na domaće tržište. Hrvatska podružnica upogonjena domaćim stručnjacima već radi na novom naslovu.

Kultura 2.0

Treniranje od doma: Najisplativija dugoročna investicija u vašem sjedilačkom životu

Kao i svako zlo, koronavirus nam je donio i nešto dobro – svjesnost o važnosti redovite tjelesne aktivnosti i njenog utjecaja na snažan imunitet. Jeste li razmišljali o opremanju kućnog gyma?

Startupi i poslovanje

Jan de Jong, splitski zet i poduzetnik: Uvijek jednim okom gledam na Nizozemsku, ali ideje primjenjujem u Hrvatskoj

Iako smo svi naviknuli na loše vijesti o odlasku ljudi iz Hrvatske, uvijek je lijepo saznati za obrnute situacije. Nema boljeg primjera od Nizozemca koji je kao student pokrenuo biznis i zaposlio 35 ljudi tijekom prve godine života u Hrvatskoj.

Intervju

Zašto smo angažirali virtualnog asistenta, iako to nismo planirali?

Krajem 2019. tražili smo novu osobu koja će se pridružiti našem timu, a koja će biti zadužena za administraciju. Kako smo manja tvrtka, nismo imali potrebu za zapošljavanjem takve osobe na puno radno vrijeme, stoga smo se nadali da ćemo naći nekoga tko bi bio voljan raditi pola radnog vremena.