Pršuting kao školski primjer virala: Kako je pršut na čelu postao hrvatski Harlem Shake?

Pršuting kao školski primjer virala: Kako je pršut na čelu postao hrvatski Harlem Shake?

PrsutingO pršutingu ste vjerojatno već sve čuli i vidjeli (pa i čitali na Netokraciji), a možda vam ga je pomalo i preko čel… ovaj, glave, jer tako to biva s internetskim trendovima. No, jeste li znali da, između ostalih, iza svega stoji Ivan Šarić? Da, nakon tribine o viralima, Ivan Šarić okupio je oko sebe tim kreativaca i kreirao novi viralni uspjeh, odnosno, internetski pokret inspiriran fotografijom Željka Keruma. 

Ivan Šarić objasnio je kako, uz njega, iza pršutinga stoje Tonči Klarić, Davor Runje te Marko Matijašević. Napominje kako je svatko pridonio projektu na svoj način.

Pršuting nema nikakvu komercijalnu svrhu, bar još ne, napravili smo to iz čiste zezancije i jako nam je drago da se tako dobro primio. Sama pomisao da je netko stavio pršut na glavu bila je toliko bizarna da sam morao napraviti pokret u Hrvatskoj da svi ljudi to počnu raditi te dovesti cijelu priču do još većeg apsurda. Tada je uletjela gore navedena ekipa. Htio sam da to postane “interna fora Hrvatske” i bilo mi je jako drago kad se Pršuting proširio na regiju jer, ako su Balkanci dobri u čemu, onda je to u tome da se volimo sprdati na tuđi i vlastiti račun, a pogotovo kad je to zasluženo.

Dodaje kako smatra da su svi bili u čudu kako nekome uopće može pasti na pamet ideja o stavljanju pršuta na čelo. Na kraju je došlo do toga da su se Hrvati povezali s forom, jer su se svi imali čemu smijati tijekom lokalnih izbora.

Fanovi su brzo počeli generirati svoje verzije "pršutinga".
Fanovi su brzo počeli generirati svoje verzije “pršutinga”.

Od pršuta do pršutinga – dan i pol!

Otkako je u medijima objavljena Kerumova fotografija s pršutom, prošlo je tek dan i pol do pojave pršutinga. Šarić napominje da se na takve stvari mora brzo reagirati.

Kerum je dao izvrsnu podlogu za dobar viral i to je trebalo odmah “zajahati”. U tom periodu su napravljene Twitter i Facebook stranice, par prvih montaža, pravila te neke smjernice komuniciranja administratora i distribucije sadržaja. Mogli smo to lansirati odmah, ali pričekali smo dok ne zaokružimo priču i da krenemo “big” kad je internet promet velik. Točnije, čekali smo jutro s objavom, kad je većina online.

10.000 novih fanova dnevno!

Marko Matijašević kaže kako su prilikom smišljanja očekivali uspjeh, ali ne samo u broju lajkova, već i u interakciji s fanovima.

To je zapravo najbolji pokazatelj koliko je fora uspjela – ne samo da smo dobili lajkove i da je tu priča stala, nego su se fanovi pokrenuli i počeli aktivno sudjelovati u pokretu. Mislim da koliko god uspjeha očekuješ, ovako što te uvijek uspije iznenaditi.

Tonči Klarić govori više o brojkama koje su do sada postignute. Finalne analize nisu zaključene, ali naglašava kako je Facebook stranica Pršuting od svog začetka imala rast od preko 10.000 fanova na dan, što je u roku od samo pet dana kulminiralo brojkom od njih preko 50.000.

Koliko znamo, ovakav rast nije nikad dosad zabilježen u  regiji, popularnost stranice i njezin viralni efekt bili su rekordni. Već nakon prvog dana i par naših vlastitih objava, fanovi su nas zasuli svojim fotografijama iz cijele Hrvatske, a ponekad i inozemstva, dodatno šireći vijest o stranici. U roku od samo dva dana primijetili su nas i nacionalni mediji, portali i novine, gdje smo objavljeni kao glavna vijest ili čak i tema naslovnice.

I Netokracija se "zapršutila".
I Netokracija se “zapršutila”.

Pršuting: Školski primjer virala

Davor Runje analizirao je uspjeh Šarićevog videa Hire me Jon Stewart, stoga smo ga zamolili da sumira koji su to elementi bili ključni za uspjeh pršutinga.

Ovo je stvarno školski primjer kako se radi viral. Pršuting priča je vrlo slična Harlem Shake viralu koji je pokrenut nakon što su četiri studenta snimili sebe kako plešu na prvih 30 sekundi Baaureve stvari. Viralni potencijal te snimke prepoznali su stručnjaci jedne agencije za promociju na YouTubeu, snimili verziju u vlastitom uredu i tom snimkom pokrenuli lavinu uredskih snimaka svake firme koja drži do sebe. Uredska snimka agencije je postala najpopularnija snimka, a ne original koji ih je inspirirao.

Dodaje kako su ključni elementi ovakvih pokreta humor, odnosno duhovitost same teme, ali i lakoća generiranja vlastitih verzija od strane samih korisnika. Video Harlem Shake vrlo je lako snimiti, a slično je i s pršutingom – sve što vam treba je “feta” pršuta i trenutak inspiracije.

Naravno, bila je prikladna i činjenica što se sve događa za vrijeme lokalnih izbora.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Andrej

    Andrej

    20. 05. 2013. u 4:38 pm Odgovori

    Saricu molim te ne pojavljuj se vise u sadrzaju Netokracije, a i vas urednike molim da ga izostavite ubuduce u bilo kojem kontekstu ako ne zelite izgubiti citatelja, koji vas vjerno prati vec godinama. Hvala…

  2. Danijel

    Danijel

    21. 05. 2013. u 3:38 pm Odgovori

    Pomalo je pretenciozno nazivati ovo viralom. Rekao bih da se ipak radi samo određenom broju dokonih ljudi koji ne znaju što će sami sa sobom i (izuzetno) lošem pokušaju da netko bude duhovit. Slike pršutinga nisu čak niti simpatične, a vjerujem da i svatko s imalo zdrave pameti na ovaj samoprozvani viral ipak reagira gnušanjem i zatvaranjem prozora.
    Netokracija i gđa/gđica Biberović bi se ipak trebali suzdržati od ovakih, blago rečeno, gluposti; jednostavno rušite kredibilitet sebi i ljudima za koje i s kojima radite.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      21. 05. 2013. u 3:58 pm Odgovori

      Danijele, o tome koliko je nešto simpatično ili duhovito, svatko prosuđuje sam za sebe. No, brojke se ne mogu osporiti, pratila sam od gotovo od početka kako rastu iz sekunde u sekundu (i broj fanova na stranici, broj komentara, poslane fotografije od strane fanova…). Ne zato što mi je “pršuting” bio zanimljiv kao pojava, nego način na koji su ga ljudi brzo prihvatili, počeli sami oponašati trend i slati svoje izvedbe – to je viralno, odnosno, meme, svidjelo se to nekome ili ne. Istina je da se priča brzo ispuhala, ali i sami su autori priznali da su sve pomalo “forsirali” jer su lokalni izbori bili iznimno blizu.

      • Danijel

        Danijel

        22. 05. 2013. u 10:50 am Odgovori

        Mia, o tome je li nešto simpatično ili duhovito pri ovome bi realno trebao odlučivati zdravi razum. Ja vjerujem da je dobar broj ljudi pritisnuo like ili whatever treba pritisnuti da se postane fan. No, ovakve, društveno devijantne pojave nisu nešto što bi trebalo promatrati sa aspekta fenomena društvene mreže već sociološkog jer je popularizacija tih i takvih sadržaja bilo gdje jednostavno loša po društvo kao takvo i ni u čemu ne doprinosi _kvaliteti_ (uzmimo, primjerice, onu nebulozu iz Koreje koja je najklikanija stvar na netu). To što jako ljudi postane fan je jednostavno objasnio NYT još negdje ranih devedesetih godina.

        “DOS Computers manufactured by companies such as IBM, Compaq, Tandy, and millions of others are by far the most popular, with about 70 million machines in use worldwide. Macintosh fans, on the other hand, may note that cockroaches are far more numerous than humans, and that numbers alone do not denote a higher life form.”

        Kako bilo, ukoliko težite k tome da vas se ozbiljno doživljava kao medij oko kojega će se okupljati zainteresirane strane za _ozbiljan posao_ onda ovakvo ponašanje možete, eventualno, zabilježiti i prenijeti činjenicu da postoji, ali nikako se ne odnositi prema tome afirmativno (*ili možete, stvar je vaše uređivačke politike, ali potrebno je uzeti u obzir da će konzumenti vašeg sadržaja tada i ostale članke gledati, ako ništa drugo, onda sa rezervom).

        • Mia Biberović

          Mia Biberović

          22. 05. 2013. u 11:42 am Odgovori

          Iskreno, u tekstu ne vidim iskazan niti afirmativan niti negativan stav prema ičemu, niti je na meni da u tekstu govorim da je nešto “glupo”, “maloumno” ili možda “simpatično” i “urnebesno” (srećom, tu su komentari gdje svaki čitatelj može iznijeti svoje mišljenje). Samo je ispričano tko stoji iza svega i kako je do trenda došlo. Meni je osobno iznimno zanimljivo promatrati takve događaje s marketinške strane, pa je zbog toga možda dana nešto veća pozornost svemu – kako se dogodi se nešto što postane viralno? Zašto nešto takvo angažira veći broj ljudi da sudjeluje u trendu? Kako na kraju takvu masu angažirati i u marketinške svrhe? Gdje je ona čarobna formula koja lajk ili komentar ili pregled videa pretvara u kupca/korisnika?
          Zanimljivo je kako se eksponencijalno povećava i negativnost prema “viralnim” trendovima – dok ti negativno govoriš o “nebulozi iz Koreje”, istovremeno je riječ o videu koji obara rekorde u gledanosti, svidjelo se to tebi/meni ili ne.

  3. Danijel

    Danijel

    22. 05. 2013. u 11:52 am Odgovori

    @Mia
    Znam da onaj video obara rekorde gledanosti, ali kao što je to odavno primijećeno – veći broj (lajkova u ovom slučaju) ne korelira niti na koji način s eventualnom kvalitetom, a veza s eventualnim doprinosom kvaliteti društva je očigledno obrnuto proporcionalna. Uostalom, (daleko) više ljudi glazbu konzumira po cajkaškim klubovima nego li u Lisinskom.
    Što se tiče (ne)afirmiranja nije li ono Netokracijin znakić ispršutiran? 😉

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      22. 05. 2013. u 12:08 pm Odgovori

      Slažem se, svi “memei” i drugi viralni sadržaji postaju rašireni po internetu i drugim medijima u većini slučajeva jer su mnogima zabavni i ne iziskuju previše razmišljanja/truda da bi postali viralni, odnosno, da ih se može reproducirati, a zbog toga su često manje kvalitetni. No, poznavanje razloga koji stoje iza toga da nešto postane viralno može se iskoristiti i u pametnije svrhe – recimo, markentigaši to mogu iskoristiti za bolju prodaju ili promociju proizvoda, približavanje ciljanoj skupini, aktivisti za promicanje svojih aktivnosti… Pisali smo nedavno o videu “Jedna fotografija dnevno u najgoroj godini mog života”, odnosno, o platformi koja je pomogla da taj video postane viralan i osvijesti širu masu o kampanji za borbu protiv nasilja u obitelji. Zbog toga smatram da je znanje koje se može dobiti od “pršutinga”, “plankinga” i ostalih internetskih bedastoća dragocjeno i gledam cijelu situaciju malo šire od toga da je “pršuting glup, nehumorističan, isto kao i onaj Šarić, koji mi iznimno ide na živce, još otkako je dao glas onoj glupoj ovci” i ostaloga što se može čuti o svemu ovome.
      A Netokracijin pršutić samo je dokaz da je pršuting doista bio viralan, bar nakratko. 😀

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Najava

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Novost

800.000 eura investicije za Turneo hrvatskih osnivača koji želi digitalizirati globalno tržište turističkih izleta

Za svoju B2B platformu za distribuciju izleta prikupili su 800.000 eura pre-seed investicije. Kažu da im je navjeća konkurencija olovka i papir, a s njom se bore brzom implementacijom, lakim korištenjem i - umjetnom inteligencijom.

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Metaverse nije mrtav! Samo je “skriven” zbog investitora

Je li metaverse živ ili mrtav - pitanje je sad. Ako pitate svjetske medije, mnogi su već izdali osmrtnice metaversu. No, možda su malo trčali pred rudo.

Mobilne aplikacije

Predstavljena je aplikacija “Moj ZET” za kupovinu karata javnog prijevoza putem mobitela

Aplikacija je trenutno dostupna za Android uređaje, dok će za iOS biti za nekoliko dana.

Tehnologija

STEM avantura osnovnoškolskih robotičara iz Prigorja Brdovečkog dovela ih je do Maroka i nagrada

Programiranje LEGO robota, razvijanje solarnog punjača mobilnih telefona, natjecanje s drugim ljubiteljima STEM-a, osvajanje medalja i putovanje na drugi kontinent. Malo je reći kako su osnovnoškolci iz Tima Regoč imali uzbudljivu STEM avanturu na kojoj su proputovali preko 2500 kilometara!

Razvoj weba

20 godina WordPressa: Prednosti i mane (zajednice) sustava na kojem počiva skoro 50% weba

Možemo li bolje proslaviti 20 godina WordPressa od detaljne analize u kojoj raspravljamo njegove uspone i padove, prednosti i mane, viziju za budućnost, ali i trenutne goreće probleme u WP ekosustavu...

Analiza

Kako istraživanje korisnika štedi novac i vrijeme

(Iako na prvu zvuči kako predugo traje i previše košta.)

Karijere

Gea Kariž je nova direktorica Mastercarda za Hrvatsku

Mastercard je objavio tri imenovanja u vodstvu kompanije u jugoistočnoj Europi kako bi ojačao prisutnost u regiji i bolje odgovorio na zahtjeve tržišta.