Pršuting kao školski primjer virala: Kako je pršut na čelu postao hrvatski Harlem Shake?

Pršuting kao školski primjer virala: Kako je pršut na čelu postao hrvatski Harlem Shake?

PrsutingO pršutingu ste vjerojatno već sve čuli i vidjeli (pa i čitali na Netokraciji), a možda vam ga je pomalo i preko čel… ovaj, glave, jer tako to biva s internetskim trendovima. No, jeste li znali da, između ostalih, iza svega stoji Ivan Šarić? Da, nakon tribine o viralima, Ivan Šarić okupio je oko sebe tim kreativaca i kreirao novi viralni uspjeh, odnosno, internetski pokret inspiriran fotografijom Željka Keruma. 

Ivan Šarić objasnio je kako, uz njega, iza pršutinga stoje Tonči Klarić, Davor Runje te Marko Matijašević. Napominje kako je svatko pridonio projektu na svoj način.

Pršuting nema nikakvu komercijalnu svrhu, bar još ne, napravili smo to iz čiste zezancije i jako nam je drago da se tako dobro primio. Sama pomisao da je netko stavio pršut na glavu bila je toliko bizarna da sam morao napraviti pokret u Hrvatskoj da svi ljudi to počnu raditi te dovesti cijelu priču do još većeg apsurda. Tada je uletjela gore navedena ekipa. Htio sam da to postane “interna fora Hrvatske” i bilo mi je jako drago kad se Pršuting proširio na regiju jer, ako su Balkanci dobri u čemu, onda je to u tome da se volimo sprdati na tuđi i vlastiti račun, a pogotovo kad je to zasluženo.

Dodaje kako smatra da su svi bili u čudu kako nekome uopće može pasti na pamet ideja o stavljanju pršuta na čelo. Na kraju je došlo do toga da su se Hrvati povezali s forom, jer su se svi imali čemu smijati tijekom lokalnih izbora.

Fanovi su brzo počeli generirati svoje verzije "pršutinga".
Fanovi su brzo počeli generirati svoje verzije “pršutinga”.

Od pršuta do pršutinga – dan i pol!

Otkako je u medijima objavljena Kerumova fotografija s pršutom, prošlo je tek dan i pol do pojave pršutinga. Šarić napominje da se na takve stvari mora brzo reagirati.

Kerum je dao izvrsnu podlogu za dobar viral i to je trebalo odmah “zajahati”. U tom periodu su napravljene Twitter i Facebook stranice, par prvih montaža, pravila te neke smjernice komuniciranja administratora i distribucije sadržaja. Mogli smo to lansirati odmah, ali pričekali smo dok ne zaokružimo priču i da krenemo “big” kad je internet promet velik. Točnije, čekali smo jutro s objavom, kad je većina online.

10.000 novih fanova dnevno!

Marko Matijašević kaže kako su prilikom smišljanja očekivali uspjeh, ali ne samo u broju lajkova, već i u interakciji s fanovima.

To je zapravo najbolji pokazatelj koliko je fora uspjela – ne samo da smo dobili lajkove i da je tu priča stala, nego su se fanovi pokrenuli i počeli aktivno sudjelovati u pokretu. Mislim da koliko god uspjeha očekuješ, ovako što te uvijek uspije iznenaditi.

Tonči Klarić govori više o brojkama koje su do sada postignute. Finalne analize nisu zaključene, ali naglašava kako je Facebook stranica Pršuting od svog začetka imala rast od preko 10.000 fanova na dan, što je u roku od samo pet dana kulminiralo brojkom od njih preko 50.000.

Koliko znamo, ovakav rast nije nikad dosad zabilježen u  regiji, popularnost stranice i njezin viralni efekt bili su rekordni. Već nakon prvog dana i par naših vlastitih objava, fanovi su nas zasuli svojim fotografijama iz cijele Hrvatske, a ponekad i inozemstva, dodatno šireći vijest o stranici. U roku od samo dva dana primijetili su nas i nacionalni mediji, portali i novine, gdje smo objavljeni kao glavna vijest ili čak i tema naslovnice.

I Netokracija se "zapršutila".
I Netokracija se “zapršutila”.

Pršuting: Školski primjer virala

Davor Runje analizirao je uspjeh Šarićevog videa Hire me Jon Stewart, stoga smo ga zamolili da sumira koji su to elementi bili ključni za uspjeh pršutinga.

Ovo je stvarno školski primjer kako se radi viral. Pršuting priča je vrlo slična Harlem Shake viralu koji je pokrenut nakon što su četiri studenta snimili sebe kako plešu na prvih 30 sekundi Baaureve stvari. Viralni potencijal te snimke prepoznali su stručnjaci jedne agencije za promociju na YouTubeu, snimili verziju u vlastitom uredu i tom snimkom pokrenuli lavinu uredskih snimaka svake firme koja drži do sebe. Uredska snimka agencije je postala najpopularnija snimka, a ne original koji ih je inspirirao.

Dodaje kako su ključni elementi ovakvih pokreta humor, odnosno duhovitost same teme, ali i lakoća generiranja vlastitih verzija od strane samih korisnika. Video Harlem Shake vrlo je lako snimiti, a slično je i s pršutingom – sve što vam treba je “feta” pršuta i trenutak inspiracije.

Naravno, bila je prikladna i činjenica što se sve događa za vrijeme lokalnih izbora.

ponuda

Komentari

  1. Andrej

    Andrej

    20. 05. 2013. u 4:38 pm Odgovori

    Saricu molim te ne pojavljuj se vise u sadrzaju Netokracije, a i vas urednike molim da ga izostavite ubuduce u bilo kojem kontekstu ako ne zelite izgubiti citatelja, koji vas vjerno prati vec godinama. Hvala…

  2. Danijel

    Danijel

    21. 05. 2013. u 3:38 pm Odgovori

    Pomalo je pretenciozno nazivati ovo viralom. Rekao bih da se ipak radi samo određenom broju dokonih ljudi koji ne znaju što će sami sa sobom i (izuzetno) lošem pokušaju da netko bude duhovit. Slike pršutinga nisu čak niti simpatične, a vjerujem da i svatko s imalo zdrave pameti na ovaj samoprozvani viral ipak reagira gnušanjem i zatvaranjem prozora.
    Netokracija i gđa/gđica Biberović bi se ipak trebali suzdržati od ovakih, blago rečeno, gluposti; jednostavno rušite kredibilitet sebi i ljudima za koje i s kojima radite.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      21. 05. 2013. u 3:58 pm Odgovori

      Danijele, o tome koliko je nešto simpatično ili duhovito, svatko prosuđuje sam za sebe. No, brojke se ne mogu osporiti, pratila sam od gotovo od početka kako rastu iz sekunde u sekundu (i broj fanova na stranici, broj komentara, poslane fotografije od strane fanova…). Ne zato što mi je “pršuting” bio zanimljiv kao pojava, nego način na koji su ga ljudi brzo prihvatili, počeli sami oponašati trend i slati svoje izvedbe – to je viralno, odnosno, meme, svidjelo se to nekome ili ne. Istina je da se priča brzo ispuhala, ali i sami su autori priznali da su sve pomalo “forsirali” jer su lokalni izbori bili iznimno blizu.

      • Danijel

        Danijel

        22. 05. 2013. u 10:50 am Odgovori

        Mia, o tome je li nešto simpatično ili duhovito pri ovome bi realno trebao odlučivati zdravi razum. Ja vjerujem da je dobar broj ljudi pritisnuo like ili whatever treba pritisnuti da se postane fan. No, ovakve, društveno devijantne pojave nisu nešto što bi trebalo promatrati sa aspekta fenomena društvene mreže već sociološkog jer je popularizacija tih i takvih sadržaja bilo gdje jednostavno loša po društvo kao takvo i ni u čemu ne doprinosi _kvaliteti_ (uzmimo, primjerice, onu nebulozu iz Koreje koja je najklikanija stvar na netu). To što jako ljudi postane fan je jednostavno objasnio NYT još negdje ranih devedesetih godina.

        “DOS Computers manufactured by companies such as IBM, Compaq, Tandy, and millions of others are by far the most popular, with about 70 million machines in use worldwide. Macintosh fans, on the other hand, may note that cockroaches are far more numerous than humans, and that numbers alone do not denote a higher life form.”

        Kako bilo, ukoliko težite k tome da vas se ozbiljno doživljava kao medij oko kojega će se okupljati zainteresirane strane za _ozbiljan posao_ onda ovakvo ponašanje možete, eventualno, zabilježiti i prenijeti činjenicu da postoji, ali nikako se ne odnositi prema tome afirmativno (*ili možete, stvar je vaše uređivačke politike, ali potrebno je uzeti u obzir da će konzumenti vašeg sadržaja tada i ostale članke gledati, ako ništa drugo, onda sa rezervom).

        • Mia Biberović

          Mia Biberović

          22. 05. 2013. u 11:42 am Odgovori

          Iskreno, u tekstu ne vidim iskazan niti afirmativan niti negativan stav prema ičemu, niti je na meni da u tekstu govorim da je nešto “glupo”, “maloumno” ili možda “simpatično” i “urnebesno” (srećom, tu su komentari gdje svaki čitatelj može iznijeti svoje mišljenje). Samo je ispričano tko stoji iza svega i kako je do trenda došlo. Meni je osobno iznimno zanimljivo promatrati takve događaje s marketinške strane, pa je zbog toga možda dana nešto veća pozornost svemu – kako se dogodi se nešto što postane viralno? Zašto nešto takvo angažira veći broj ljudi da sudjeluje u trendu? Kako na kraju takvu masu angažirati i u marketinške svrhe? Gdje je ona čarobna formula koja lajk ili komentar ili pregled videa pretvara u kupca/korisnika?
          Zanimljivo je kako se eksponencijalno povećava i negativnost prema “viralnim” trendovima – dok ti negativno govoriš o “nebulozi iz Koreje”, istovremeno je riječ o videu koji obara rekorde u gledanosti, svidjelo se to tebi/meni ili ne.

  3. Danijel

    Danijel

    22. 05. 2013. u 11:52 am Odgovori

    @Mia
    Znam da onaj video obara rekorde gledanosti, ali kao što je to odavno primijećeno – veći broj (lajkova u ovom slučaju) ne korelira niti na koji način s eventualnom kvalitetom, a veza s eventualnim doprinosom kvaliteti društva je očigledno obrnuto proporcionalna. Uostalom, (daleko) više ljudi glazbu konzumira po cajkaškim klubovima nego li u Lisinskom.
    Što se tiče (ne)afirmiranja nije li ono Netokracijin znakić ispršutiran? 😉

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      22. 05. 2013. u 12:08 pm Odgovori

      Slažem se, svi “memei” i drugi viralni sadržaji postaju rašireni po internetu i drugim medijima u većini slučajeva jer su mnogima zabavni i ne iziskuju previše razmišljanja/truda da bi postali viralni, odnosno, da ih se može reproducirati, a zbog toga su često manje kvalitetni. No, poznavanje razloga koji stoje iza toga da nešto postane viralno može se iskoristiti i u pametnije svrhe – recimo, markentigaši to mogu iskoristiti za bolju prodaju ili promociju proizvoda, približavanje ciljanoj skupini, aktivisti za promicanje svojih aktivnosti… Pisali smo nedavno o videu “Jedna fotografija dnevno u najgoroj godini mog života”, odnosno, o platformi koja je pomogla da taj video postane viralan i osvijesti širu masu o kampanji za borbu protiv nasilja u obitelji. Zbog toga smatram da je znanje koje se može dobiti od “pršutinga”, “plankinga” i ostalih internetskih bedastoća dragocjeno i gledam cijelu situaciju malo šire od toga da je “pršuting glup, nehumorističan, isto kao i onaj Šarić, koji mi iznimno ide na živce, još otkako je dao glas onoj glupoj ovci” i ostaloga što se može čuti o svemu ovome.
      A Netokracijin pršutić samo je dokaz da je pršuting doista bio viralan, bar nakratko. 😀

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.

Kolumna

Kako riješiti izazove rada na projektu: Od nekompetentnih voditelja do loše komunikacije

Nedavno smo imali smo zgodan slučaj. Radi se o većem projektu, u njemu učestvuje više tvrtki. Krovna tvrtka, između ostaloga, ima i svog voditelja projekta. Radi se o osobi koja za takav posao nije kompetentna iz jednostavnog razloga - ne poznaje osnovne elemente od kojih se upravljanje projekata sastoji.