Prekovremeni rad: Jedini način da uspijemo u digitalnoj industriji?

Morate li se ubiti od prekovremenog rada da uspijete u digitalnoj industriji?

ASAP, brže, bolje, "breakaj" stvari i sebe da uspiješ u digitalnoj industriji - ili možda ne? U novoj epizodi Netokracija Podcasta raspravljamo o ASAP i startup kulturi koja nam nameće ritam koji niti smo odabrali, niti je možda potreban, niti nužno donosi bolje rezultate.

Baš negdje oko blagdana, na kraju godine, kad smo se pokušavali opustiti od cjelogodišnjeg stresa, rezimirati godinu iza nas i pripremiti se za novu, na društvenim mrežama krenule su rasprave o pretjeranom radu i ubijanju na poslu koje su potakle objave poput one Jasona Frieda, suosnivača jednog od prvih uspješnih SaaS tvrtki Basecampa i autora ‘It doesn’t have to be crazy at work’:

S druge strane poznato je kako brojni poznati osnivači tehnoloških tvrtki poput Facebookovog Marka Zuckerberga zagovaraju brzinu kao ključnu za uspjeh, što se vjerojatno najbolje vidi iz Facebookove krilatice “Move fast and break things”, koja je svakako potaknula kulturu inovacija, ali uz koju cijenu?

Regionalna tehnološka industrija i startupi koji su se u njoj razvili dobar dio svoje filozofije upravo povlače iz Silicijske doline koja je povijesno poticala radoholičarstvo, rad od jutra do sutra i brzinu pod cijenu svega ostalog pa i zdravlja ljudi.

Na početku Netokracijinog rada moram priznati da sam i ja smatrao kako moram žrtvovati privatni život pa i vlastito zdravlje da bih stvorio tvrtku, napisao članke i sve ostalo što je bilo potrebno. Posljedica nekoliko godina takvog rada bila su dva bubrežna kamenca i s odmakom – jedino što mogu reći jest da me taj pristup naučio kako treba znati kada se odmoriti i balansirati fokusirani rad s odmorom.

hustle porn is bullshitwork life balance is important

Geplaatst door Luka Kladaric op Donderdag 26 december 2019

No, ima li situacija kad je to jedini način? Kad treba “povući”? Kad je jedini način ubiti se od posla? Upravo o tome raspravljamo na ovotjednoj epizodi Netokracija Podcasta:

  • Kako se formalna radnička prava razliku u SAD-u i Hrvatskoj, zemlji u kojoj su radnička prava ipak viša po pitanju godišnjih odmora, rodiljnih i roditeljskih dopusta i bolovanja, čak i uz sva kršenja koja se događaju;
  • Zašto u marketinškim i komunikacijskim agencijama i odjelima često postoji umjetno stvaranje stresa, tzv. ASAP kultura;
  • Zašto je vrijeme i brzina tako vrijedna startupima i može li se razviti digitalni projekt sporo i temeljito, kako su se uostalom razvijale neke od najuspješnijih hrvatskih tehnoloških tvrtki poput Infobipa, Fivea, Seek and Hita i Nanobita;
  • Nekada je u redu zapeti, jer količina rada fluktuira, ali pravi problemi nastaju kad “zapinjanje” postane stalno stanje;
  • Ako tek krećete u digitalnu industriju, trebate li svoje dvadesete potrošiti na još više rada da biste uspjeli? S druge strane, moraju li poduzetnici, koji imaju drugačiju motivaciju, ubijati se od posla da bi uspjeli?
  • Kako na sve to utječe rad na daljinu?

Slušajte nas i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Komentari

  1. rolanje

    rolanje

    04. 02. 2020. u 1:31 pm Odgovori

    Pročitavši ovo o bubrežnom kamencu, a kao bivši “ponosni vlasnik” istog (i žučnih također), zapitao sam se bi li Vam bilo zanimljivo istražiti tematiku i objaviti tekst tipa “Utjecaj stresa, umora i neurednog života poduzetnika na količinu, tipove i brzinu generiranja vlastitog NEdragog kamenja (ili na zdravlje općenito)”.

    Malo karikiram, ali i nisam daleko od ozbiljnog. Zašto?

    Primjedbe iz okoline o čuvanju zdravlja, rijetko tko shvaća ozbiljno. Ubitačni ritam nerijetko na naplatu dolazi u kasnijoj dobi – između ostalog, netko bude darivan i navedenim kamenjem 🙂

    Možda bi netko mlađe dobi, savjete iz “poslovne zajednice” poslušao pažljivije od soljenja pameti roditelja i bližnjih – jer zakašnjelo klikanje na “tipku RESET” vlastitog zdravlja može biti poprilično teško, ponekad i nemoguće.

  2. Ante

    Ante

    05. 02. 2020. u 12:49 pm Odgovori

    Kod jednog dijela najvećih svjetskih gospodarstvenika postoji slijedeće mišljenje: Na poziciju top menađera treba postaviti osobu koja je inteligentna, ali lijena.

    Onaj tko voli raditi, taj će smišljati ideje gdje se može zaraditi, ali sa puno rada jer je on navikao puno raditi i to mu je normalno. Lijena, ali inteligentna osoba smišlja poslove gdje treba malo raditi, gdje se ne treba puno umarati, a da je dobra zarada. Takvi ljudi smišljaju najbolje ideje. Takve ideje produciraju dobru zaradu, ali sa što manjom potrebnom radnom snagom i što manje drugih resursa.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      05. 02. 2020. u 6:32 pm Odgovori

      Tu sam teoriju čula i od ljudi iz bliže okoline – da je iznimno fascinantno promatrati kako rade lijene, a inteligentne osobe. Daš im zadatak i vidiš kako najkraćim mogućim putem dolaze do rješenja. Učinkovitost na vrhuncu. 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Što ste propustili

Novost

“Hodajte” s bilo kim na svijetu iz samoizolacije – s besplatnim Tinder Passportom!

Kod kuće ste, i još ste uz to sami i dosadno vam je? Zašto se ne bi Tinderom preselili u Brazil ili Kanadu i tamo pokušali virtualno zavoditi?

Kultura 2.0

Digitalci otkrivaju kako izgleda #radimdoma uz djecu, mačke, pse, hrpu mailova i još više video poziva!

Bili vi dotjerani, neuredni, vaš stol složen, zatrpan - svi smo u radu od doma preživjeli i dobre i loše dane, ali zato, draga digitalna zajednico, u ovim vremenima trebamo češće komunicirati i dijeliti iskustva. Zavirili smo s #radimdoma vezom u vaš mali kutak kako bi podijelili dojmove i svima olakšali one žute minute.

Vodič

Izrada noževa, crtanje i cvrčanje mesa na YouTubeu koji će vas (većinom bez riječi) smiriti u 4. tjednu samoizolacije

Ako vas serije i filmovi pa ni Tiger King više ne smiruju, možda je vrijeme da otkrijete mikroterapiju YouTuberima koji se potiho bave crtanjem, restauracijom, kuhanjem, noževima - i glinom?

Startupi i poslovanje

Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

Kultura 2.0

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Mobilno

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?