ASAP, brže, bolje, "breakaj" stvari i sebe da uspiješ u digitalnoj industriji - ili možda ne? U novoj epizodi Netokracija Podcasta raspravljamo o ASAP i startup kulturi koja nam nameće ritam koji niti smo odabrali, niti je možda potreban, niti nužno donosi bolje rezultate.
Baš negdje oko blagdana, na kraju godine, kad smo se pokušavali opustiti od cjelogodišnjeg stresa, rezimirati godinu iza nas i pripremiti se za novu, na društvenim mrežama krenule su rasprave o pretjeranom radu i ubijanju na poslu koje su potakle objave poput one Jasona Frieda, suosnivača jednog od prvih uspješnih SaaS tvrtki Basecampa i autora ‘It doesn’t have to be crazy at work’:
If your company requires you to work nights and weekends, your company is broken. This is a managerial problem, not your problem. This is a process problem, not a personal problem. This is an ownership problem, not an individual problem.
— Jason Fried (@jasonfried) December 23, 2019
S druge strane poznato je kako brojni poznati osnivači tehnoloških tvrtki poput Facebookovog Marka Zuckerberga zagovaraju brzinu kao ključnu za uspjeh, što se vjerojatno najbolje vidi iz Facebookove krilatice “Move fast and break things”, koja je svakako potaknula kulturu inovacija, ali uz koju cijenu?
Regionalna tehnološka industrija i startupi koji su se u njoj razvili dobar dio svoje filozofije upravo povlače iz Silicijske doline koja je povijesno poticala radoholičarstvo, rad od jutra do sutra i brzinu pod cijenu svega ostalog pa i zdravlja ljudi.
Na početku Netokracijinog rada moram priznati da sam i ja smatrao kako moram žrtvovati privatni život pa i vlastito zdravlje da bih stvorio tvrtku, napisao članke i sve ostalo što je bilo potrebno. Posljedica nekoliko godina takvog rada bila su dva bubrežna kamenca i s odmakom – jedino što mogu reći jest da me taj pristup naučio kako treba znati kada se odmoriti i balansirati fokusirani rad s odmorom.
hustle porn is bullshitwork life balance is important
Geplaatst door Luka Kladaric op Donderdag 26 december 2019
No, ima li situacija kad je to jedini način? Kad treba “povući”? Kad je jedini način ubiti se od posla? Upravo o tome raspravljamo na ovotjednoj epizodi Netokracija Podcasta:
- Kako se formalna radnička prava razliku u SAD-u i Hrvatskoj, zemlji u kojoj su radnička prava ipak viša po pitanju godišnjih odmora, rodiljnih i roditeljskih dopusta i bolovanja, čak i uz sva kršenja koja se događaju;
- Zašto u marketinškim i komunikacijskim agencijama i odjelima često postoji umjetno stvaranje stresa, tzv. ASAP kultura;
- Zašto je vrijeme i brzina tako vrijedna startupima i može li se razviti digitalni projekt sporo i temeljito, kako su se uostalom razvijale neke od najuspješnijih hrvatskih tehnoloških tvrtki poput Infobipa, Fivea, Seek and Hita i Nanobita;
- Nekada je u redu zapeti, jer količina rada fluktuira, ali pravi problemi nastaju kad “zapinjanje” postane stalno stanje;
- Ako tek krećete u digitalnu industriju, trebate li svoje dvadesete potrošiti na još više rada da biste uspjeli? S druge strane, moraju li poduzetnici, koji imaju drugačiju motivaciju, ubijati se od posla da bi uspjeli?
- Kako na sve to utječe rad na daljinu?
Slušajte nas i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
rolanje
04. 02. 2020. u 1:31 pm
Pročitavši ovo o bubrežnom kamencu, a kao bivši “ponosni vlasnik” istog (i žučnih također), zapitao sam se bi li Vam bilo zanimljivo istražiti tematiku i objaviti tekst tipa “Utjecaj stresa, umora i neurednog života poduzetnika na količinu, tipove i brzinu generiranja vlastitog NEdragog kamenja (ili na zdravlje općenito)”.
Malo karikiram, ali i nisam daleko od ozbiljnog. Zašto?
Primjedbe iz okoline o čuvanju zdravlja, rijetko tko shvaća ozbiljno. Ubitačni ritam nerijetko na naplatu dolazi u kasnijoj dobi – između ostalog, netko bude darivan i navedenim kamenjem 🙂
Možda bi netko mlađe dobi, savjete iz “poslovne zajednice” poslušao pažljivije od soljenja pameti roditelja i bližnjih – jer zakašnjelo klikanje na “tipku RESET” vlastitog zdravlja može biti poprilično teško, ponekad i nemoguće.
Ante
05. 02. 2020. u 12:49 pm
Kod jednog dijela najvećih svjetskih gospodarstvenika postoji slijedeće mišljenje: Na poziciju top menađera treba postaviti osobu koja je inteligentna, ali lijena.
Onaj tko voli raditi, taj će smišljati ideje gdje se može zaraditi, ali sa puno rada jer je on navikao puno raditi i to mu je normalno. Lijena, ali inteligentna osoba smišlja poslove gdje treba malo raditi, gdje se ne treba puno umarati, a da je dobra zarada. Takvi ljudi smišljaju najbolje ideje. Takve ideje produciraju dobru zaradu, ali sa što manjom potrebnom radnom snagom i što manje drugih resursa.
Mia Biberović
05. 02. 2020. u 6:32 pm
Tu sam teoriju čula i od ljudi iz bliže okoline – da je iznimno fascinantno promatrati kako rade lijene, a inteligentne osobe. Daš im zadatak i vidiš kako najkraćim mogućim putem dolaze do rješenja. Učinkovitost na vrhuncu. 🙂