Postindustria: iza sebe ima desetke softvera – i odnedavno hrvatski ured!

U Hrvatsku je stigla američko-ukrajinska grupa koja iza sebe ima niz proizvoda u glazbenoj, travel i adtech industriji

16 godina, 10+ proizvoda, 5 exita, 145 zaposlenika na tri kontinenta u 12 država. To je u kratkim crtama Postindustria grupa čija se podružnica Sigmoid Lab nedavno otvorila u Hrvatskoj.

Postindustria jedna je od najvećih južnoukrajinskih agencija, s uredima u Mikolajevu i Hersonu, koja se netom nakon osnivanja proširila u Los Angeles, gdje trenutno ima sjedište.

Plan da pokrenu poslovanje na području Balkana skovao se još kada su počele prve ratne aktivnosti na području Ukrajine 2014. godine. Otvorili su tada ured u Crnoj Gori, u Baru – prisjeća se Konstantin Mirin, CEO Postindustria grupe. On se potom 2021. preselio u Hrvatsku gdje je radio kao digitalni nomad kako bi istražio tržište i provjerio koliko im je Hrvatska dobar izbor za poslovanje.

Tada je otvoren i hrvatski ured, Sigmoid Lab.

U Hrvatskoj će se širiti brže nego što su planirali

Kako će nekim ML/AI stručnjacima odmah zazvoniti, Sigmoid je ime matematičke funkcije koja se uvelike koristi u razvoju neuronskih mreža. Ime dolazi od toga jer su pri pokretanju hrvatske podružnice očekivali zapošljavati primarno stručnjake u ML vertikali, no – nisu očekivali rusku invaziju.

Naravno, sveobuhvatna invazija koja je započela u veljači ove godine promijenila nam je prioritete i sada vidimo Hrvatsku kao mjesto gdje bismo se željeli širiti brže nego što smo planirali kako bismo ponudili više stabilnosti našim klijentima, pronašli lokalne talente na tržištu i skup vještina koje je teže pronaći nego u Ukrajini.

Danas u Hrvatskoj traže niz stručnjaka iz različitih područja. U splitskom uredu već imaju osmero zaposlenih, u Zagrebu dvoje, a nadaju se zaposliti još ljudi kako za development, tako i za QA, dizajn, korporativne poslove te menadžerske pozicije.

U razgovoru s Kontantinom saznali smo više o ovoj priznatoj agenciji koja osim što broji niz dugoročnih, kvalitetnih suradnji, iza sebe ima i niz vlastitih proizvoda.

Počeli su kao produžena tehnološka ruka američkim startupima

Na svom samom početku, 2006. godine kada je Postindustria osnovana, fokusirali su se na razvoj vlastitih proizvoda koje bi ih mogli prodati investitorima. Ipak, tek tri godine kasnije okrenuli su ploču s prodajom tvrtke.

Imali smo umjeren uspjeh s ovim pristupom, a nakon exita 2009. shvatili smo da zapravo imamo sposoban tim i da postoji mnogo ljudi koji traže takav inženjerski talent u SAD-u.

Kad smo došli do te spoznaje, počeli smo surađivati s tehnološkim inkubatorima poput IdeaLaba u Los Angelesu kako bismo pomogli njihovim startupima s tehnologijom. Povijesno gledano, LA je postao glavno tržište za nas, donedavno smo sve klijente stjecali uglavnom usmenom predajom. Naši prvi klijenti bili su u LA-u pa su se tamo pojavili i sljedeći.

U međuvremenu, Postindustria nije zaboravila na svoju želju za razvojem vlastitih proizvoda. Njihov pristup danas upravo je spoj njihovih aspiracija s početka i agencijskog pristupa koji su ispolirali kroz godine.

Konstantin se prošle godine preselio u Hrvatsku gdje je radio kao digitalni nomad kako bi istražio tržište i provjerio koliko im je Hrvatska dobar izbor za poslovanje.

Jedni od prvih pionira mobilnog razvoja

Ni nakon 2009. nisu odustali od ideja da inoviraju i razvijaju potencijalne startupe. Tako je nastala Semantria, AI upogonjen NLP sustav koji je za 10 milijuna dolara 2013. godine preuzeo Lexalytics, poznat po platformi za analizu sentimenta. Najveći im je to exit do dan danas, a omogućio je tada osnivaču da se trajno preseli u LA, kao i da skaliraju produktni dio poslovanja.

Nakon toga su razvili i CRM platformu, a kroz 10 godina dugu partnersku suradnju – i niz društvenih i poslovnih aplikacija s kojima su bili jedni od prvih na App Storeu. Kroz taj dio poslovanja naučili su mnogo te su danas jaki u svakom pogledu mobilnog razvoja: od grafike, AI-ja, IoT-a, do društvenih i poslovnih aplikacija, smatra Konstantin.

Zahvaljujući činjenici da je većina prihoda u tom poslu dolazila od mobilnih oglasa, postali smo i stručnjaci za mobilnu monetizaciju što je dovelo do našeg današnjeg statusa Prebid partnera (neprofitna organizacija koju financiraju čelnici Adtecha za inovacije i suprotstavljanje Google/Facebook duopolu), a AdTech je jedan od naših ključnih stručnih znanja u industriji. Između 2009. i 2012. također smo stekli naše najveće klijente u industriji glazbe i putovanja koji su ostali s nama do danas. To nam je omogućilo da značajno povećamo tim i unaprijedimo svoje znanje u tim industrijama.

Kako su u 3 godine postavili temelje za AI/ML segment u tvrtki?

Kao i dotad – potaknuti motivacijom ljudi i željom za inoviranjem, 2019. i 2020. uslijedio je zadnji veliki korak grupe u širenju na nove industrije i tehnologije. Zagazili su ozbiljno u AI/ML područje s rješenjem za virtualno isprobavanje nakita. Njihov Jewelry AR danas je jedno od najtočnijih rješenja za isprobavanje prstena pred kojim je svijetla budućnost.

Ideja je došla sasvim slučajno, ali upornost koju je pokazao naš razvojni i marketinški tim, kao i laserska usmjerenost na rješavanje samo jednog problema doveli su nas do rješenja koje je daleko najbolje u industriji. S tehničke perspektive, to znači da smo u 2-3 godine izgradili sve potrebne sposobnosti za rješavanje zadataka računalnog vida, projektirali složene pipelineove strojnog učenja i, najvažnije, postigli učinkovitost u svim tim procesima.

S integracijama koje su upravo u tijeku, do kraja godine kao klijente planiraju dovesti neka od velikih imena u industriji, najavljuje Konstantin. Iako ih čeka još mnogo posla oko proizvoda, tehnička složenost rješenja daleko je najveća u usporedbi s bilo kojim drugim zadacima koje su obavljali za klijente. Zato vjeruje da su – ne samo došli na pravo mjesto u modnoj industriji – već i postavili odlične temelje za AI/ML kompetenciju u tvrtki.

Ako pogledate našu povijest, možete primijetiti da kad god smo se proširili ili dodali neku novu sposobnost u naš arsenal, zapravo smo platili za njen razvoj internim naporima, krvlju i znojem, da se tako izrazim – (i novcem, naravno). Način razmišljanja usmjeren na proizvod, AI/ML, mobile, Adtech, glazba, putovanja, sve hrpe tehnologije koje sada imamo – sve je to rezultat načina razmišljanja “uvijek uči”.

Zaposlenici imaju “ownership” nad projektima

Postindustria grupa trenutno radi na nešto više od desetak projekata. Specifičnost njihovog rada i razvoja jest što su im projekti u pravilu nešto duži nego neke tipične softverske agencije. Kaže Konstantin da se ne bave ničim što je kraće od 3 mjeseca:

Naš pristup je da se potpuno uživimo u klijentovo područje, a to je nerealno napraviti u manje od 3 mjeseca.

Takva posvećenost se ocrtava i na kvalitetu suradnje odnosno povjerenje klijenata. U prosjeku klijenti ostaju s njima više od 4 godine.

Imamo klijenta koji ove godine slavi 12 godina s Postindustrijom. Narasli su 10 puta, tvrtka im je nekoliko puta prodana, ali Postindustria im je uvijek bila strateški partner. To je Adrev, tvrtka koja je sastavni dio strukture moderne glazbene industrije – omogućuje im uhvatiti prihod od licenci od YouTubea.

Uz to, otkrivam i kako se za svaki projekt mnogo trude da na zaposlenicima ostane ownership nad projektima. U tome su se vode jednostavnom formulom:

Okupimo entuzijastične i sposobne ljude u tim, objasnimo im “smjer” rada i zašto se ide tim smjerom, mudro ograničimo resurse i… onda se povučemo.

Tako tim dobiva prijeko potrebnu autonomiju, a svaki programer priliku da njegov doprinos bude utjecajan i vidljiv (jer su timovi mali); da se ostvari u tehnološkom vođenju projekta, ali i da bira na koji način želi napredovati.

Menadžment u Postindustriji usko je povezan s tehnologijom. Dakle, nisu “ljudi ili kod”, već “ljudi i kod”. Odnosno, programer/ka ne mora napustiti tehnologiju ako želi napredovati u karijeri.

“Ako se zaposlenik ne može razvijati kod nas, naći će drugo mjesto gdje može”

Upravo je posloženost napredovanja unutar Postinudstrije i jedan od glavnih razloga zašto je dobar dio njihovih zaposlenika s njima već više od 10 godina.

U tvrtki je zaista zavidan broj zaposlenika koji su primjer kako za horizontalno tako i za vertikalno napredovanje, pojašnjava Suzana Špika Šimera, Head of People Operations u Postindustria grupi odnosno Sigmoid Labu.

Zbilja vodimo računa o kontinuiranom napretku. Logika je vrlo jednostavna – ako se zaposlenik ne može razvijati kod nas, naći će drugo mjesto gdje može. Fleksibilni smo u smislu obje vrste napredovanja i poštujemo interese zaposlenika. Svjesni smo da nečije aspiracije idu prema menadžerskim ulogama, dok netko bježi od njih. Netko želi usavršiti tehnologiju u kojoj radi, netko želi ući u novi tehnološki stack.

Suzana (desno) smatra da su horizontalna napredovanja prava slika fleksibilnosti tvrtke što smatra i jednom od najvrjednijih karakteristika Postindustria grupe.

Dobru sliku mogućnosti i podrške u vertikalnom napredovanju u Postindustriji daje činjenica da im je gotovo 80% tehničkih project managera na tu poziciju dospjelo internim napredovanjima. Ako netko od njihovih inženjera pokaže interes za prelaskom u menadžersku rolu, podupiru ga na način da mu u projektima pronalaze mjesto te organiziraju dodatne edukacije.

S druge strane, Suzana kaže kako su horizontalna napredovanja prava slika fleksibilnosti tvrtke što smatra i jednom od njihovih najvrjednijih karakteristika. To je jedan od nekoliko razloga zašto zaposlenici ostaju s nama duplo duže od prosjeka IT industrije, pojašnjava.

Osjećaj zasićenja i stagnacije je jako toksičan i neizbježno dovodi do odluke o odlasku. Horizontalna napredovanja koja su moguća u tvrtki su promjena projekta unutar iste domene, promjena domene, promjena tehnologija te bilo koja kombinacija navedenog. Na primjer, imamo kolege koji odlučili proširiti svoje znanje sa PHP/Vue na Node/ React. Također, imamo primjere gdje su kolege iz projekta za zdravstvo prešli na projekt u AdTech domeni uz djelomičnu promjenu tehnologija.

U slučajevima bilo koje promjene, a pogotovo promjene tehnološkog stacka, osiguravamo zaposleniku vrijeme za učenje te sve što smatra da bi mu olakšalo tranziciju.

Kako i što će se raditi u Hrvatskoj – i tko je idealan kandidat?

Kolege u Splitu i Zagrebu trenutno su fokusirani na mobilni razvoj za marketplaceove, AR razvoj, backend za glazbenu industriju i na React/Node za projekte u industriji putovanja.

Kako smo već spomenuli, traže programere različitih pozadina i znanja, ali i druge vrste stručnjaka koji će im biti potrebni u narednom periodu da oforme punokrvne urede.

Općenito govoreći, zapošljavamo ljude u tvrtku, a ne na konkretan projekt, zato više pozornosti pridajemo mindsetu i temeljnim vještinama, a ne verziji frameworka koji osoba poznaje.

Specifično za AI/ML projekte traže ljude s jakim matematičkim iskustvom koji razumiju kako funkcioniraju neuronske mreže i drugi ML alati te su sposobni dijagnosticirati zašto nešto ne funkcionira.

Ipak, ML je samo alat, stoga tražimo ljude koji su zainteresirani za područja u kojima radimo i kojima nije teško odraditi ni posao poput analize neobrađenih podataka te koji će razgovarati s korisnicima i drugim razvojnim timovima kako bi bili sigurni da je način na koji prikupljamo i pohranjujemo podatke u skladu s metodama koje se koriste za AI.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...