
Spark.me panel: Jedan od načina da ne postanete dio statistike o nezaposlenosti je osnivanje startupa!
Kakva je situacija na startup sceni u regiji? Vukašin Stojkov, Maxim Gurvits, Ivo Špigel i Bogdan Iordache u sklopu konferencije Spark.me održali su zanimljiv panel koji bi mogao odgovoriti na ovo pitanje, pod nazivom StartUp Community – The Driving Force.

Kakva je situacija na startup sceni u regiji? Vukašin Stojkov, Maxim Gurvits, Ivo Špigel i Bogdan Iordache u sklopu konferencije Spark.me održali su zanimljiv panel koji bi mogao odgovoriti na ovo pitanje, pod nazivom StartUp Community – The Driving Force.
Maxim se već nekoliko godina bavi startupima u ranoj fazi, a jedan je od osnivača bugarskog akceleratora Eleven. Istaknuo je nekoliko stvari za koje smatra da imaju veliku važnost za startup scenu. Prema njegovom mišljenju, nije toliko bitno iz koje zemlje dolazi startup, ali smatra da bi financijska sila ove regije mogla biti upravo u Bugarskoj, jer sve više startupa odlazi tamo. Također, sve je više ulagača, kojih nije bilo prije tri godine, lakše je pristupiti kapitalu, ali istaknula se i važnost edukacije.
Vukašin, startup aktivist i pokretač projekta TruckTrack, dotaknuo se važnosti startup medija, poput bloga (podsjetimo, Vukašin vodi blog Start-it). Kako kaže, bitno je na njega postavljati sadržaj koji educira one koji žele postati dio startup scene, a Vukašin smatra da je to vrlo važno u ranim fazama. Također, pokretanje bloga utjecalo je na jače povezivanje zajednice u Srbiji, samih osnivača startupa i ostalih osoba koji podržavaju cijeli sustav.
Ivo Špigel, jedan od pokretača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, istaknuo je neke od prepreka na koje tvrtke na ovim područjima nailaze, kao što je niz propisa koje moraju ispuniti, a što može kočiti razvoj startupa odmah na početku. No, što se tiče edukacije, Špigel smatra da se sveučilišta moraju prilagoditi novim uvjetima, a današnja situacija je u potpunosti suprotna – ne da se ne gaji poduzetnička klima, nego je akademskom svijetu cijela scena nepoznata.
Iako se mnogi žale na nedostatak kapitala, Bogdan je naveo da u Europi postoji 30 do 40 akceleratora, koji neprestano primaju nove timove, što je velika razlika u odnosu na nekoliko godina ranije.
Ono što nam nedostaje je iskustvo. Vlade i Europska unija se sada uključuju u to na makrorazinama, kako bi se to promijenilo.
Maxim se osvrnuo da startupima na ovom području nedostaje ono što se naziva hustle – ljudi u povučeni, ne idu naprijed, nego čekaju da se stvari dogode.
Ivo Špigel se osvrnuo i na neuspjeh – kako kaže, ako padate, morate to učiniti brzo.
Istovremeno, poduzetnik mora sam odlučiti je li ono što radi toliko dobro, da to mora nastaviti raditi, ili živi u zabludi. Često ta razlika nije jasna.
Dotaknuo se i činjenice da dobar dio osoba koje rade na startupu ne žele napustiti sigurnost “pravoga” posla ili studija, kako bi se više posvetili i usredotočili na profitabilnost. Savjetovao je mladima, posebice studentima, da što više čitaju financijske vijesti – one nisu pozitivne, situacija je loša, a jedan od načina da ne budu dio statistike o nezaposlenosti je da se uključe u startup scenu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Denis
26. 09. 2013. u 11:00 pm
Sve je to lijepo u teoriji ali praksa je nažalost dosta lošija i to treba reći da ne bude zabluda i razočaranja. Svi ti silni savjeti nisu doveli do više uspješnih startupa u regiji. Ovih 40 akceleratora iz EU također nije imalo nikakav uspjeh, a novac za startupe u EU dolazi na kapaljku. Kada još dodamo uvriježeno EU izbjegavanje rizika poduzetništva i preferiranje sigurnog ‘uhljebljenja’, slika o startup sceni u EU postaje puno realnija.
Tek kada se realno sagleda stanje može se odrediti cilj. A realno je da startup u EU, a pogotov u našim krajevima ima minimalne šanse da nešto napravi ako ne preseli u Ameriku i tamo potraži kapital. To su shvatili svi startupi u regiji koji su dobili iole ozbiljniji novac. Iznimka je jedino sloveniski RSG kapital koji također izuzetno rijetko financira u neki novi startup. Ali paradoksalno, oni koji su preselili više i nisu domaći startupi