
Kako su osječki ‘hakeri’ osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala
U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.
U osječkom se Labosu radi na raznim mini projektima tijekom cijele godine, a jedan od zanimljivijih je svakako pametna brava ili punog imena Cheap Tweeting RFID Home Security/Automation System V1.5 (za sada). O čemu se radi? Iza projekta u većem dijelu stoji jedan drugi ‘haker’, Branimir Valentić, a nastao je na način da se putem eBaya kupio jeftiniji uređaj, koji je sada nadograđen i pretvoren u nešto daleko kompleksnije i skuplje. Tako pametna brava sada tvita kada netko uđe u prostorije Labosa, javljajući i točnu temperaturu, a u slučaju da netko uđe neovlašteno, tvitnut će i to, uz video zapis koji prikazuje “zlikovca”.
21/02/2014 23:29:06 #labOS je otvoren, temperatura u labu je 29.19°C!
— #labOS RFID lock (@labosdata) February 21, 2014
No, iako je projekt zanimljiv, a mogao bi se nadograditi i raznim drugim senzorima, Valent napominje kako im komercijalizacija nije prioritet.
Projekti poput ovoga bitni su nam za učenje. Za osmišljavanje je potrebno poznavati i hardver, softver, komunikacijski dio. Ovo je na razini učenja i zabave, a komercijalizacija bi zahtijevala veći angažman, ljudski i financijski, što za nas trenutno nije realnost.

Učenje o Linuxu i servisiranju računala od malih nogu
Osim toga, Labos je, uz Hrvatsku udrugu Linux korisnika i Centar tehničke kulture Osijek, pokrenuo i radionice za učenike osnovnih škola u sklopu kojih se recikliraju računala. Valent objašnjava kako se u sklopu projekta obilaze škole, a učenicima se objašnjavaju osnove rastavljanja i servisiranja računala. Tu je i predavanje o Linuxu i slobodnom softveru, koji se potom postavljaju na spomenuta računala, koja su u pravilu starija i slabija, ali i dalje služe svrsi.
Naišli smo na vrlo pozitivne reakcije na ovo, jer je učenicima zanimljiv i Linux i hardver. U školama u većini slučajeva ne mogu dobiti praktično znanje o tome od čega se točno računala sastoje, koje su funkcije dijelova, kako što se može zamijeniti ili popraviti. Zanimljivo je što se djevojke više zanimaju za hardver i pedantnije su u tom pogledu.

Nije bilo spavanja ni za vrijeme zimskih blagdana. Dok su mnogi od nas bili dobrano uljuljkani u božićnu atmosferu, ekipa Otvorene mreže zaputila se put Moravica, gdje su na poziv tamošnje udruge mladih pomogli oko izgradnje otvorene WiFi mreže, koja sada pokriva cijelo mjesto. Usput su tamo sudjelovali i na (ne)konferenciji Ništa se neće dogoditi, odnosno, netipičnoj konferenciji bez strogo zadanog programa. Unatoč tome što ime konferencije govori drugačije, Valent napominje kako se uvijek nešto dogodi, pa tako nakon druženja i nekoliko dana rada, Moravice imaju otvoren WiFi za sve.
Projekt je bio dobro osmišljen, stoga im nije trebala naša pretjerana pomoć – u roku par nekoliko dana su izgradili mrežu. Pozadina projekta je da se puno ugradi u sam sustav, a da implementacija bude jednostavna. Ovdje je bilo potrebno desetak routera, nekoliko tisuća kuna, dobra volja građana i cijelo je mjesto pokriveno.

Upravo je i to cilj projekta – da se uz volju građana povežu kvartovi, pa i cijela mjesta. Uz pomoć senzora, poput onih koji prate zagađenje, buku, temperaturu ili vlažnost, na kojima tim sada radi, plan je krenuti korak dalje prema kreiranju pametnih naselja, pa i gradova. U cilju je izgradnja sveobuhvatne komunikacijske i senzorske mreže, čija je primjena doista raznolika. A ukoliko su i vas neke od ovih ideja i projekata, kojih ima daleko više od spomenutih u ovome tekstu, zaintrigirale, ili želite i sami naučiti kako postaviti otvorenu WiFi mrežu, pozvani ste u Hackerspace ili da se javite – putem Facebooka, Twittera, maila, Google grupe… Otvorenomrežaši dočekat će vas otvorenih ruku. 🙂
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Haris Čusto
26. 02. 2014. u 2:12 pm
Extraaa 🙂
rada kon
27. 02. 2014. u 4:25 pm
Bravo za aktivnosti i projekte! Čestitke svima!