Kako su osječki 'hakeri' osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

Kako su osječki ‘hakeri’ osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

Labos
#Labos punom parom radi na mnoštvu projekata, a jedan od njih je i učenje osnovnoškolaca o reciklaži popravljanju računala te otvorenom softveru (Slika: Milijana Mičunović)

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

U osječkom se Labosu radi na raznim mini projektima tijekom cijele godine, a jedan od zanimljivijih je svakako pametna brava ili punog imena Cheap Tweeting RFID Home Security/Automation System V1.5 (za sada). O čemu se radi? Iza projekta u većem dijelu stoji jedan drugi ‘haker’, Branimir Valentić, a nastao je na način da se putem eBaya kupio jeftiniji uređaj, koji je sada nadograđen i pretvoren u nešto daleko kompleksnije i skuplje. Tako pametna brava sada tvita kada netko uđe u prostorije Labosa, javljajući i točnu temperaturu, a u slučaju da netko uđe neovlašteno, tvitnut će i to, uz video zapis koji prikazuje “zlikovca”.

No, iako je projekt zanimljiv, a mogao bi se nadograditi i raznim drugim senzorima, Valent napominje kako im komercijalizacija nije prioritet.

Projekti poput ovoga bitni su nam za učenje. Za osmišljavanje je potrebno poznavati i hardver, softver, komunikacijski dio. Ovo je na razini učenja i zabave, a komercijalizacija bi zahtijevala veći angažman, ljudski i financijski, što za nas trenutno nije realnost.

Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima.
Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima. (Slika: Haklabos)

Učenje o Linuxu i servisiranju računala od malih nogu

Osim toga, Labos je, uz Hrvatsku udrugu Linux korisnika i Centar tehničke kulture Osijek, pokrenuo i radionice za učenike osnovnih škola u sklopu kojih se recikliraju računala. Valent objašnjava kako se u sklopu projekta obilaze škole, a učenicima se objašnjavaju osnove rastavljanja i servisiranja računala. Tu je i predavanje o Linuxu i slobodnom softveru, koji se potom postavljaju na spomenuta računala, koja su u pravilu starija i slabija, ali i dalje služe svrsi.

Naišli smo na vrlo pozitivne reakcije na ovo, jer je učenicima zanimljiv i Linux i hardver. U školama u većini slučajeva ne mogu dobiti praktično znanje o tome od čega se točno računala sastoje, koje su funkcije dijelova, kako što se može zamijeniti ili popraviti. Zanimljivo je što se djevojke više zanimaju za hardver i pedantnije su u tom pogledu.

Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio.
Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio. (Slika: Milijana Mičunović)

Nije bilo spavanja ni za vrijeme zimskih blagdana. Dok su mnogi od nas bili dobrano uljuljkani u božićnu atmosferu, ekipa Otvorene mreže zaputila se put Moravica, gdje su na poziv tamošnje udruge mladih pomogli oko izgradnje otvorene WiFi mreže, koja sada pokriva cijelo mjesto. Usput su tamo sudjelovali i na (ne)konferenciji Ništa se neće dogoditi, odnosno, netipičnoj konferenciji bez strogo zadanog programa. Unatoč tome što ime konferencije govori drugačije, Valent napominje kako se uvijek nešto dogodi, pa tako nakon druženja i nekoliko dana rada, Moravice imaju otvoren WiFi za sve.

Projekt je bio dobro osmišljen, stoga im nije trebala naša pretjerana pomoć – u roku par nekoliko dana su izgradili mrežu. Pozadina projekta je da se puno ugradi u sam sustav, a da implementacija bude jednostavna. Ovdje je bilo potrebno desetak routera, nekoliko tisuća kuna, dobra volja građana i cijelo je mjesto pokriveno.

Moravice danas.
Moravice danas.

Upravo je i to cilj projekta – da se uz volju građana povežu kvartovi, pa i cijela mjesta. Uz pomoć senzora, poput onih koji prate zagađenje, buku, temperaturu ili vlažnost, na kojima tim sada radi, plan je krenuti korak dalje prema kreiranju pametnih naselja, pa i gradova. U cilju je izgradnja sveobuhvatne komunikacijske i senzorske mreže, čija je primjena doista raznolika. A ukoliko su i vas neke od ovih ideja i projekata, kojih ima daleko više od spomenutih u ovome tekstu, zaintrigirale, ili želite i sami naučiti kako postaviti otvorenu WiFi mrežu, pozvani ste u Hackerspace ili da se javite – putem Facebooka, Twittera, maila, Google grupeOtvorenomrežaši dočekat će vas otvorenih ruku. 🙂

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Identyum – digitalna osobna iskaznica iz Hrvatske za 21. stoljeće?

Na krilima suradnje s Finom, IDENTYUM bi trebao omogućiti dokazivanje identiteta putem aplikacije, bez papirologije, pokazivanja osobnih iskaznica i sličnih koraka.

Digitalni mediji

Kako napisati dobar članak za svoj ili tvrtkin blog (kad baš morate)

Je li vam teško napisati članak za blog tvrtke, objavu na LinkedInu ili 'microcopy' za digitalni projekt? Urednički i praktični savjeti slijede u novoj epizodi Netokracija podcasta!

Startupi i poslovanje

David Bizer: Direktor mora biti ambasador kulture tvrtke pa makar to značilo razgovor i sa 150. zaposlenikom!

Ususret nadolazećoj konferenciji Employer Branding na kojem gostuje kao keynote predavač, razgovarali smo s Davidom Bizerom oko gorućeg pitanja digitalne industrije za sve male i velike tvrtke: kako privući nove ljude?

Startupi i poslovanje

Uz anđeoske investicije, a sad i Fil Rouge Capital, Smart Lumies u pripremi za najveće američke trgovačke lance

Kocka je bačena. Smart Lumiesi su usavršili svoj prvi proizvod, a uskoro slijede i novi proizvodi i mnoge igre, ali i izlazak na američko tržište. U pripremi za sve to, posebno dobra vijest je da su nedavno zaključili investiciju od Fil Rouge Capitala.

Izvještaj

Ako želite učiti, postati IT konzultant nije bauk, osnove s fakulteta već imate

Iza nas je zadnji Tech Consultant Meetup s kojim smo zaključili ovogodišnji ciklus Digitalne karijere, a koji smo u suradnji s mStartom, hrvatskom tvrtkom za poslovna IT rješenja realizirali u tri hrvatska grada: Zagrebu, Osijeku te konačno - Splitu.

Digitalni mediji

Iskon podcast zvučan je primjer kako primijeniti novi digitalni format za interne komunikacije

Može li podcast biti alat za internu komunikaciju u tvrtki? Pretpostavljam da da, jer je novi Iskonov podcast dostupan samo Iskonovcima!