Kako su osječki 'hakeri' osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

Kako su osječki ‘hakeri’ osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

Labos
#Labos punom parom radi na mnoštvu projekata, a jedan od njih je i učenje osnovnoškolaca o reciklaži popravljanju računala te otvorenom softveru (Slika: Milijana Mičunović)

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

U osječkom se Labosu radi na raznim mini projektima tijekom cijele godine, a jedan od zanimljivijih je svakako pametna brava ili punog imena Cheap Tweeting RFID Home Security/Automation System V1.5 (za sada). O čemu se radi? Iza projekta u većem dijelu stoji jedan drugi ‘haker’, Branimir Valentić, a nastao je na način da se putem eBaya kupio jeftiniji uređaj, koji je sada nadograđen i pretvoren u nešto daleko kompleksnije i skuplje. Tako pametna brava sada tvita kada netko uđe u prostorije Labosa, javljajući i točnu temperaturu, a u slučaju da netko uđe neovlašteno, tvitnut će i to, uz video zapis koji prikazuje “zlikovca”.

No, iako je projekt zanimljiv, a mogao bi se nadograditi i raznim drugim senzorima, Valent napominje kako im komercijalizacija nije prioritet.

Projekti poput ovoga bitni su nam za učenje. Za osmišljavanje je potrebno poznavati i hardver, softver, komunikacijski dio. Ovo je na razini učenja i zabave, a komercijalizacija bi zahtijevala veći angažman, ljudski i financijski, što za nas trenutno nije realnost.

Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima.
Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima. (Slika: Haklabos)

Učenje o Linuxu i servisiranju računala od malih nogu

Osim toga, Labos je, uz Hrvatsku udrugu Linux korisnika i Centar tehničke kulture Osijek, pokrenuo i radionice za učenike osnovnih škola u sklopu kojih se recikliraju računala. Valent objašnjava kako se u sklopu projekta obilaze škole, a učenicima se objašnjavaju osnove rastavljanja i servisiranja računala. Tu je i predavanje o Linuxu i slobodnom softveru, koji se potom postavljaju na spomenuta računala, koja su u pravilu starija i slabija, ali i dalje služe svrsi.

Naišli smo na vrlo pozitivne reakcije na ovo, jer je učenicima zanimljiv i Linux i hardver. U školama u većini slučajeva ne mogu dobiti praktično znanje o tome od čega se točno računala sastoje, koje su funkcije dijelova, kako što se može zamijeniti ili popraviti. Zanimljivo je što se djevojke više zanimaju za hardver i pedantnije su u tom pogledu.

Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio.
Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio. (Slika: Milijana Mičunović)

Nije bilo spavanja ni za vrijeme zimskih blagdana. Dok su mnogi od nas bili dobrano uljuljkani u božićnu atmosferu, ekipa Otvorene mreže zaputila se put Moravica, gdje su na poziv tamošnje udruge mladih pomogli oko izgradnje otvorene WiFi mreže, koja sada pokriva cijelo mjesto. Usput su tamo sudjelovali i na (ne)konferenciji Ništa se neće dogoditi, odnosno, netipičnoj konferenciji bez strogo zadanog programa. Unatoč tome što ime konferencije govori drugačije, Valent napominje kako se uvijek nešto dogodi, pa tako nakon druženja i nekoliko dana rada, Moravice imaju otvoren WiFi za sve.

Projekt je bio dobro osmišljen, stoga im nije trebala naša pretjerana pomoć – u roku par nekoliko dana su izgradili mrežu. Pozadina projekta je da se puno ugradi u sam sustav, a da implementacija bude jednostavna. Ovdje je bilo potrebno desetak routera, nekoliko tisuća kuna, dobra volja građana i cijelo je mjesto pokriveno.

Moravice danas.
Moravice danas.

Upravo je i to cilj projekta – da se uz volju građana povežu kvartovi, pa i cijela mjesta. Uz pomoć senzora, poput onih koji prate zagađenje, buku, temperaturu ili vlažnost, na kojima tim sada radi, plan je krenuti korak dalje prema kreiranju pametnih naselja, pa i gradova. U cilju je izgradnja sveobuhvatne komunikacijske i senzorske mreže, čija je primjena doista raznolika. A ukoliko su i vas neke od ovih ideja i projekata, kojih ima daleko više od spomenutih u ovome tekstu, zaintrigirale, ili želite i sami naučiti kako postaviti otvorenu WiFi mrežu, pozvani ste u Hackerspace ili da se javite – putem Facebooka, Twittera, maila, Google grupeOtvorenomrežaši dočekat će vas otvorenih ruku. 🙂

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Startupi i poslovanje

Je li Hrvatska nacija jeftine IT radne snage ili prepoznajemo vlastite (proizvodne) potencijale?

Ne treba nam da budemo jeftina tehnološka radna snaga, pa ni radna snaga za 8000 eura! Možemo više - i to smo već dokazali...

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.