Kako su osječki 'hakeri' osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

Kako su osječki ‘hakeri’ osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

Labos
#Labos punom parom radi na mnoštvu projekata, a jedan od njih je i učenje osnovnoškolaca o reciklaži popravljanju računala te otvorenom softveru (Slika: Milijana Mičunović)

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

U osječkom se Labosu radi na raznim mini projektima tijekom cijele godine, a jedan od zanimljivijih je svakako pametna brava ili punog imena Cheap Tweeting RFID Home Security/Automation System V1.5 (za sada). O čemu se radi? Iza projekta u većem dijelu stoji jedan drugi ‘haker’, Branimir Valentić, a nastao je na način da se putem eBaya kupio jeftiniji uređaj, koji je sada nadograđen i pretvoren u nešto daleko kompleksnije i skuplje. Tako pametna brava sada tvita kada netko uđe u prostorije Labosa, javljajući i točnu temperaturu, a u slučaju da netko uđe neovlašteno, tvitnut će i to, uz video zapis koji prikazuje “zlikovca”.

No, iako je projekt zanimljiv, a mogao bi se nadograditi i raznim drugim senzorima, Valent napominje kako im komercijalizacija nije prioritet.

Projekti poput ovoga bitni su nam za učenje. Za osmišljavanje je potrebno poznavati i hardver, softver, komunikacijski dio. Ovo je na razini učenja i zabave, a komercijalizacija bi zahtijevala veći angažman, ljudski i financijski, što za nas trenutno nije realnost.

Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima.
Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima. (Slika: Haklabos)

Učenje o Linuxu i servisiranju računala od malih nogu

Osim toga, Labos je, uz Hrvatsku udrugu Linux korisnika i Centar tehničke kulture Osijek, pokrenuo i radionice za učenike osnovnih škola u sklopu kojih se recikliraju računala. Valent objašnjava kako se u sklopu projekta obilaze škole, a učenicima se objašnjavaju osnove rastavljanja i servisiranja računala. Tu je i predavanje o Linuxu i slobodnom softveru, koji se potom postavljaju na spomenuta računala, koja su u pravilu starija i slabija, ali i dalje služe svrsi.

Naišli smo na vrlo pozitivne reakcije na ovo, jer je učenicima zanimljiv i Linux i hardver. U školama u većini slučajeva ne mogu dobiti praktično znanje o tome od čega se točno računala sastoje, koje su funkcije dijelova, kako što se može zamijeniti ili popraviti. Zanimljivo je što se djevojke više zanimaju za hardver i pedantnije su u tom pogledu.

Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio.
Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio. (Slika: Milijana Mičunović)

Nije bilo spavanja ni za vrijeme zimskih blagdana. Dok su mnogi od nas bili dobrano uljuljkani u božićnu atmosferu, ekipa Otvorene mreže zaputila se put Moravica, gdje su na poziv tamošnje udruge mladih pomogli oko izgradnje otvorene WiFi mreže, koja sada pokriva cijelo mjesto. Usput su tamo sudjelovali i na (ne)konferenciji Ništa se neće dogoditi, odnosno, netipičnoj konferenciji bez strogo zadanog programa. Unatoč tome što ime konferencije govori drugačije, Valent napominje kako se uvijek nešto dogodi, pa tako nakon druženja i nekoliko dana rada, Moravice imaju otvoren WiFi za sve.

Projekt je bio dobro osmišljen, stoga im nije trebala naša pretjerana pomoć – u roku par nekoliko dana su izgradili mrežu. Pozadina projekta je da se puno ugradi u sam sustav, a da implementacija bude jednostavna. Ovdje je bilo potrebno desetak routera, nekoliko tisuća kuna, dobra volja građana i cijelo je mjesto pokriveno.

Moravice danas.
Moravice danas.

Upravo je i to cilj projekta – da se uz volju građana povežu kvartovi, pa i cijela mjesta. Uz pomoć senzora, poput onih koji prate zagađenje, buku, temperaturu ili vlažnost, na kojima tim sada radi, plan je krenuti korak dalje prema kreiranju pametnih naselja, pa i gradova. U cilju je izgradnja sveobuhvatne komunikacijske i senzorske mreže, čija je primjena doista raznolika. A ukoliko su i vas neke od ovih ideja i projekata, kojih ima daleko više od spomenutih u ovome tekstu, zaintrigirale, ili želite i sami naučiti kako postaviti otvorenu WiFi mrežu, pozvani ste u Hackerspace ili da se javite – putem Facebooka, Twittera, maila, Google grupeOtvorenomrežaši dočekat će vas otvorenih ruku. 🙂

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.