Kako su osječki ‘hakeri’ osmislili pametnu bravu, umrežili cijelo naselje i naučili mlade reciklaži računala

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

Labos
#Labos punom parom radi na mnoštvu projekata, a jedan od njih je i učenje osnovnoškolaca o reciklaži popravljanju računala te otvorenom softveru (Slika: Milijana Mičunović)

U Otvorenoj mreži, odnosno, osječkom #labOS Hackerspaceu ove se zime nikako nije spavalo. Tijekom blagdana radilo se na umrežavanju jednog cijelog mjesta, osmislila se pametna brava, koja tvita o svakom posjetitelju Otvorenog multimedijskog laboratorija ili Labosa, mlade se glave učilo o recikliranju i popravljanju starih računala, a organizirale su se i brojne radionice. O svemu tome nam je više detalja dao Valent Turković, a, moramo priznati, neki od projekata su nas poprilično zaintrigirali.

U osječkom se Labosu radi na raznim mini projektima tijekom cijele godine, a jedan od zanimljivijih je svakako pametna brava ili punog imena Cheap Tweeting RFID Home Security/Automation System V1.5 (za sada). O čemu se radi? Iza projekta u većem dijelu stoji jedan drugi ‘haker’, Branimir Valentić, a nastao je na način da se putem eBaya kupio jeftiniji uređaj, koji je sada nadograđen i pretvoren u nešto daleko kompleksnije i skuplje. Tako pametna brava sada tvita kada netko uđe u prostorije Labosa, javljajući i točnu temperaturu, a u slučaju da netko uđe neovlašteno, tvitnut će i to, uz video zapis koji prikazuje “zlikovca”.

No, iako je projekt zanimljiv, a mogao bi se nadograditi i raznim drugim senzorima, Valent napominje kako im komercijalizacija nije prioritet.

Projekti poput ovoga bitni su nam za učenje. Za osmišljavanje je potrebno poznavati i hardver, softver, komunikacijski dio. Ovo je na razini učenja i zabave, a komercijalizacija bi zahtijevala veći angažman, ljudski i financijski, što za nas trenutno nije realnost.

Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima.
Pametna brava mogla bi se nadograditi raznim drugim senzorima i mogućnostima. (Slika: Haklabos)

Učenje o Linuxu i servisiranju računala od malih nogu

Osim toga, Labos je, uz Hrvatsku udrugu Linux korisnika i Centar tehničke kulture Osijek, pokrenuo i radionice za učenike osnovnih škola u sklopu kojih se recikliraju računala. Valent objašnjava kako se u sklopu projekta obilaze škole, a učenicima se objašnjavaju osnove rastavljanja i servisiranja računala. Tu je i predavanje o Linuxu i slobodnom softveru, koji se potom postavljaju na spomenuta računala, koja su u pravilu starija i slabija, ali i dalje služe svrsi.

Naišli smo na vrlo pozitivne reakcije na ovo, jer je učenicima zanimljiv i Linux i hardver. U školama u većini slučajeva ne mogu dobiti praktično znanje o tome od čega se točno računala sastoje, koje su funkcije dijelova, kako što se može zamijeniti ili popraviti. Zanimljivo je što se djevojke više zanimaju za hardver i pedantnije su u tom pogledu.

Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio.
Čini se da je djevojke više zainteresirao hardverski dio. (Slika: Milijana Mičunović)

Nije bilo spavanja ni za vrijeme zimskih blagdana. Dok su mnogi od nas bili dobrano uljuljkani u božićnu atmosferu, ekipa Otvorene mreže zaputila se put Moravica, gdje su na poziv tamošnje udruge mladih pomogli oko izgradnje otvorene WiFi mreže, koja sada pokriva cijelo mjesto. Usput su tamo sudjelovali i na (ne)konferenciji Ništa se neće dogoditi, odnosno, netipičnoj konferenciji bez strogo zadanog programa. Unatoč tome što ime konferencije govori drugačije, Valent napominje kako se uvijek nešto dogodi, pa tako nakon druženja i nekoliko dana rada, Moravice imaju otvoren WiFi za sve.

Projekt je bio dobro osmišljen, stoga im nije trebala naša pretjerana pomoć – u roku par nekoliko dana su izgradili mrežu. Pozadina projekta je da se puno ugradi u sam sustav, a da implementacija bude jednostavna. Ovdje je bilo potrebno desetak routera, nekoliko tisuća kuna, dobra volja građana i cijelo je mjesto pokriveno.

Moravice danas.
Moravice danas.

Upravo je i to cilj projekta – da se uz volju građana povežu kvartovi, pa i cijela mjesta. Uz pomoć senzora, poput onih koji prate zagađenje, buku, temperaturu ili vlažnost, na kojima tim sada radi, plan je krenuti korak dalje prema kreiranju pametnih naselja, pa i gradova. U cilju je izgradnja sveobuhvatne komunikacijske i senzorske mreže, čija je primjena doista raznolika. A ukoliko su i vas neke od ovih ideja i projekata, kojih ima daleko više od spomenutih u ovome tekstu, zaintrigirale, ili želite i sami naučiti kako postaviti otvorenu WiFi mrežu, pozvani ste u Hackerspace ili da se javite – putem Facebooka, Twittera, maila, Google grupeOtvorenomrežaši dočekat će vas otvorenih ruku. 🙂

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?