
Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji
Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.
Poznata domaća tvrtka Oradian koja bazu operacija ima upravo u Zagrebu, nedavno je ostvarila vrlo uspješne rezultate u dalekoj Aziji gdje su osvojili nagradu na startup natjecanju najveće japanske fintech konferencije FIN/SUM.
Na konferenciji su se natjecale 32 tvrtke iz čitavog svijeta, a suci su bili investitori iz korporativnog i VC svijeta, ali i regulatori i fintech akceleratori. Nakon polufinala u finale je prošlo 10 tvrtki, od kojih je jedna i hrvatski Oradian koji se specijalizirao za razvoj inovativnih rješenja za financijska tržišta nešto manje razvijenih ekonomija.
Kako bih saznao više o važnosti ovog uspjeha, ali i istražio na čemu se u Oradianu danas radi, razgovarao sam s Antoniom Šeparovićem iz Oradiana, ali i Nikolom Pavesićem iz poznatog financijskog lista Nikkei koji stoji iza konferencije FIN/SUM, s kojim sam već imao priliku razgovarati o azijskoj IT sceni.
Oradianovo prvo gostovanje u Japanu
Ovo je četvrto izdanje FIN/SUM konferencije, a svako izdanje pokazuje rast u broju govornika, startupa i tvrtki koje se natječu i potpore iz cijeloga svijeta, ističe Nikola. Ovogodišnje izdanje tako je ugostilo dva japanska ministra, ali i ministra financija iz Irske te regulatore iz Singapura, Hong Konga i Ujedinjenog Kraljevstva. Nikola dodaje kako se uz fintech čak i konzervativnije sredine poput Japana mijenjaju:
Tako je ministar financija i potpredsjednik Vlade Taro Aso u svom govoru napomenuo da se inovatori moraju bolje razumjeti s regulatorima kojima je zadatak da stvore energični ekosustav inovacije, a ne samo da paze na sigurnost. Ministar Aso je bio i dosta direktan prema bankama kojima je prilično jasno rekao kako bi njihovi zaposlenici morali češće nositi traperice i majice s kapuljačom, a manje odijela.

S druge (fintech) strane, Antonio kaže kako je ova konferencija bila Oradianovo prvo gostovanje u Japanu, koji zapravo nije njihovo tržište i prema kojem inače gravitiraju zemlje jugoistočne Azije. Konkurencija na natjecanju bila je zaista teška, dodaje Antonio:
Bilo je naprednih tehničkih rješenja koja se primjenjuju kod takozvanih KYC operacija i data platformi koje koriste najnaprednije aspekte umjetne inteligencije. Bilo je svega -od blockchaina do cybersecurityija.
Prostor za širenje u Aziji
U teškoj konkurenciji s 32 tvrtke, Oradian se izborio za nagradu SBI-a, jednog od glavnih sponzora konferencije FIN/SUM. SBI je velika međunarodna financijska korporacija koja je samo u prošloj godini ostvarila dobit od preko tri milijarde dolara. Antonio dodaje i kako im je posebno drago što je izvršni direktor SBI Investmenta Tomoyoki Nii napomenuo kako se raduje raditi s Oradianom u Aziji i Africi te da su otvoreni i za razgovore o investiranju u Oradian.
Oradian danas raste u Aziji, a Antonio kaže kako danas u Aziji sustave Oradiana koristi nešto više od tri milijuna krajnjih klijenata, a zemlje u razvoju ostaju prioritet kada se radi o širenju usluge pa tako na Filipinima već imaju oko 30 zaposlenika. Trenutno se najviše posvećuju rastu i širenju dostupnosti usluga upravo u Aziji, zaključuje.

Velik naglasak na kulturološke uvjete
Jasno je kako su razlike između poslovanja u Africi i Aziji vrlo velike. Kada su počeli razvijati svoje poslovanje u ovom udaljenom dijelu svijeta, Oradian su zatekli poneki izazovi te problemi, prisjeća se Antonio:
Problemi su svakakvi kod ulaska na novo tržište – kulturološke i poslovne razlike, ali i pronalazak lokalnih partnera i zaposlenika. Treba puno rada, strpljenja ali i, napomenuo bih, kulturološke senzibilnosti i emocionalne inteligencije – nije sve u brojkama i tablicama. Pogotovo treba uzeti u obzir da naši klijenti nisu u poslovnim centrima i klimatiziranim zgradama nego na udaljenim otocima i podosta izoliranim zajednicama.
Tvrtke poput Oradiana nisu budućnost samo Azije i zemalja u razvoju, već i sveukupnog fintech sektora, dodaje Nikola. Budući da je Nikkei jedna od najvećih financijskih medijskih kuća na svijetu, Nikolu sam upitao za njihovu perspektivu stanja fintech sektora u Aziji:
Vodi se hladni rat između WePaya ili AliPaya s jedne strane i lokalnih inačica Ubera poput Graba i Gojaka, a koji su ušli u prostor financija te dodatno zaoštravaju situaciju. U tom djelu svijeta je napredak u plaćanju najveći, a infrastruktura takozvanog “društva bez gotovine” je najnaprednija.
Vrlo zanimljivo tržište Azije polako se otvara i tvrtkama iz regije, a Nikola napominje kako se uskoro održava još jedna Nikkei konferencija, ovaj puta na temu tehnologije u agronomiji, a startupi iz Hrvatske mogli bi u tom području imati zaista dobre šanse za proboj na tržište Dalekog istoka.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.