Profesori otkrivaju: Metode iz online nastave danas im pomažu u učionicama

Iza nas je puna jedna školska godina u pandemijskim uvjetima. Od škole na televiziji, Zooma i drugih digitalnih alata pa preko YouTubea i nešto malo nastave uživo, nitko ne može reći da je bilo idealno. Ovaj tjedan krenula je nova školska godina, a iako se čini bolja, daleko je od “normalne”.

Profesori su se možda već malo i naviknuli na predavanje putem interneta, kao što smo se svi skupa naviknuli na digitalne konferencije. Istina, i dalje postoje problemi, ali kroz godinu dana došli smo i do mnogih rješenja.

Stoga smo odlučili savjete i analize prošle godine potražiti kod iskusnih internetskih profesora. Sa mnom su razgovarali poznati matematičar Toni Milun i YouTuber i predavač na TVZ-u Vladimir Šimović čiji kanal Osnove Elektrotehnike spašava živote studentima TVZ-a te Zrinka Ratković, srednjoškolska profesorica i predavačica Pythona u SmartNinji Hrvatska.

Ništa ne može zamijeniti reakciju uživo

Iako je najpoznatiji baš po videima u kojima pojašnjava matematiku, Toni Milun mi priznaje kako se mnogo bolje osjeća kada predaje uživo, a ne preko Zooma ili neke druge platforme jer je uvijek bolje vidjeti studente i njihove reakcije na vaše riječi. Ipak, dosta toga je slično kao i prije:

Jedina razlika je što sada povremeno snimim video baš namjenski, s ciljem da ga pustim tijekom online predavanja kao još jedan dodatni element kako bi se razbila monotonija. Ta videa su prilično kratka, do dvije minute. Nakon što studenti pogledaju video, pitam ih za komentare pa je to prilika da se uključe i daju svoje mišljenje.

Međutim, ovo neće biti čudno nikome tko je organizirao bilo što putem interneta proteklih mjeseci: studenti i učenici su mnogo stidljiviji na pozivu nego što su uživo. Toni kaže kako ih je teže privoljeti na suradnju i rad, a na klasičnoj nastavi mnogo više studenata iznosi svoja mišljenja. Rješenje je – pisanje u chat, tako je odaziv mnogo bolji, savjetuje Toni.

Toni se slaže kako postoji dosta izazova u predavanju, pogotovo jer nije tako lako shvatiti koliko je student razumio gradivo. Na predavanju uživo je lako iz studenta uočiti koliko je razumio gradivo pa ga po potrebi ponovi. Kada radite online, to je malo teže stoga Toni predlaže kolegama ponavljanje zahtjevnijih dijelova gradiva čak i ako to nitko ne traži, za svaki slučaj.

Teorija od kuće, praksa u labosu

S druge strane, Vladimir kaže kako je prošle godine snimao videa na relaciji kuća-faks, jer bez prijenosa znanja u laboratoriju nastava nije potpuna. Predavanja je stoga snimao od doma, dok su eksperimenti i dalje odrađivani u labosima.

Doduše, ovaj put su i eksperimenti snimljeni i objavljeni na YouTubeu. Kaže kako mu je ovo bila dobrodošla promjena te da planira snimljene materijale uključiti u standardnu nastavu kad se situacija vrati u normalu, vjerojatno već ove godine.

Zrinka kaže kako kod nje tijekom pandemije također nije bilo velikih problema. Tajna je u tome što je godinama prije pandemije koristila MOOC (massive open online course) sustav CARNET-a, stoga je s učenicima naviknula na razmjenu zadataka, radova i povratnih informacija preko interneta. Kada se sve prebacilo online, Zrinka kaže kako “nisu ni trepnuli”. Ipak, nije sve savršeno:

Bilo je ipak i stvari koje nisu odmah ‘sjele na svoje mjesto’, postavki koje je trebalo napipavati metodom pokušaja i pogrešaka, jer vam nitko nije znao ni mogao reći kako da ih podesite. Dočekalo nas je nespremne. Svaki je profesor “u hodu” definirao svoja pravila igre, a na nivou škole to je znalo izazvati priličan kaos.

Nekim studentima puno više odgovaraju nove metode

Toni ističe kako rezultati učenika nisu podbacili tijekom pandemije, no ističe kako je primijetio da se dosta učenika i nastavnika nije dobro prilagodilo na online nastavu. Tomu u prilog ide i istraživanje koje je radio Viber, a koje kaže kako se više od 80 posto učenika osjeća mnogo bolje kada slušaju predavanja u učionicama.

Međutim, iako mnogo toga upućuje na to kako većini učenika više odgovara nastava u školskim klupama u odnosnu na online, primjetan je pozitivan učinak promjena koje obuhvaćaju najbolje iz oba svijeta.

Škola programiranja SmartNinja dokaz je da krizna situacija može donijeti i neprilike i – prilike

Zrinka tako objašnjava kako je putem online nastave shvatila da klasičan današnji školski sustav jednostavno ne leži dobrom broju studenata i učenika, ali isto tako da postoje metode koje mogu poslužiti da se nastava uživo obogati digitalnim elementima:

Tijekom online rada odjednom su procvjetali neki učenici koje je dosadašnji sustav izgurao na marginu. To znači da, primjenjujući neke metode poučavanja na daljinu u “normalnoj” nastavi mogu doprijeti do više učenika.

No, iako je pandemija prisilila profesore i učenike na suradnju digitalnim putem, Zrinka kaže kako ne vjeruje da je pomogla pomaknuti stvari na bolje. I to ponajviše zbog načina kako je došlo do te nagle promjene. “Svima je jasno kako naš obrazovni sustav nije dobar”, kaže i dodaje kako je prelazak na nastavu online samo povećao stres, a zadržao sve ono što nije bilo kako treba:

Uvjerena sam da je online nastava budućnost obrazovanja, ali pritom mislim na online nastavu temeljenu na nekim sasvim drugim načelima i podržanu puno modernijim alatima od onih koje uglavnom trenutno koristimo.

Savjeti za sve one koji predaju online

Moji sugovornici tako su mahom iskusni u online predavanjima koja su izvještili još godinama prije pandemije, ali mnogi drugi profesori i nastavnici u proteklih godinu i pol nisu imali toliko sreće. Što im mogu preporučiti oni iskusniji?

Savjeti za online nastavu tako mogu biti oni bazični, poput promišljanja o pozadini i uključivanja žičnog interneta u laptop ako je ikako moguće, do onih nešto kreativnijih. Vladimir kaže:

Kolegama bih savjetovao da što više iskoriste online alate koji mogu pridonijeti interaktivnosti nastave. Jednostavne stvari poput online anketnog pitanja vam daju mogućnost da istog trena saznate koliko je vaših studenata usvojilo nešto, a koliko ne, a to recimo nije moguće u tipičnoj offline nastavi.

Također, ako vam prilike to dopuštaju, ubacite u nastavu snimke iz laboratorijskih okruženja ili raznih aplikacija koje omogućuju simuliranje istog. Internet je pun ljudi koji su snimili izvođenje raznih pokusa i to vam može jako pomoći u nastavi te da ju učinite zanimljivijom i lakšom za pratiti.

I za kraj bih preporučio da se ne opterećujete s potencijalnim pogreškama koje su snimljene.

Dodaje i kako studenti izuzetno cijene trud koji ste uložili kako biste im pomogli, a greške ni ne primijete. Vladimir je ovomu doskočio objavljivanjem tzv. “bloopers” videa svojih omaški tijekom predavanja koji se također mogu naći na njegovom kanalu.

Ova godina ipak uživo

Svaki profesor pa tako i moji sugovornici, drugačije se priviknuo na predavanja putem interneta – a iako se većina njih nekako snašla, ne možemo reći kako je digitalna škola adekvatna zamjena za “pravu” (barem u trenutačnom obrazovnom sustavu u Hrvatskoj).

Sreća u nesreći za profesore je upravo to što je izgledno kako će u ovoj školskoj godini, barem na početku, biti manje nastave na daljinu, a više interakcije uživo. Ipak, na žalost, ne može se isključiti mogućnost novog odlaska na internet ako se situacija s pandemijom pogorša – iako su profesori i učenici sada već na to naviknuli nitko od njih ne bi sam pošao u tom smjeru ako apsolutno ne mora. Barem dok ne budu imali bolje uvjete…