‘Sigurnost brenda nije problem influencera. Njih nije briga. To je naš problem.’

Treće izdanje konferencije Od digitalnog marketinga do digitalne ere obilježili su razgovori o upravljanju podacima, buđenju kreativnosti putem design thinking metodologije te aktualnim trendovima poput influencer marketinga ili native oglašavanja. Jednodnevno događanje u organizaciji Visokog učilišta Algebra okupilo je domaće i strane predavače poput Marka Žulja iz Googlea, Shalini Sukumar iz Bookinga i Anje Svetine Nabergoj sa Sveučilišta u Stanfordu koja je publici predstavila design thinking.

Anja je inače iz Slovenije, no već devet godina živi u Kaliforniji gdje se bavi proučavanjem kreativnosti. Mala djeca, za razliku od odraslih, nemaju strah od izražavanja kreativnosti, istaknula je predavačica na Institutu za dizajn Hasso Plattner, koji smo i sami imali prilike posjetiti prilikom obilaska sveučilišta Stanford. Međutim, tijekom školovanja neki od nas prestanu vježbati svoju kreativnost jer zaključuju da u usporedbi s nekim drugim nisu kreativni. Sada pak postoji težnja da se i odrasli vrate kreativnosti i da iskoriste svoju maštu za inovacije i bolje poslovanje.

“Inovacija nije događaj, to je proces.”

Upravo to je fokus sve popularnije metodologije design thinking koja pomaže da korisnike počnete promatrati u stvarnome kontekstu, dalje od kvantitativnih podataka, kaže Anja. Mi smo ovaj pristup već iskušali u praksi, a ako biste ga željeli isprobati i sami, poslušajte Anjin savjet i izađite iz ureda i razgovarajte s korisnicima.

Ako želite naučite što, kada, kako i zašto korisnici nešto rade, trebate razgovarati s njima. To je proces, baš kao i sama inovacija. Naime, Anja smatra da ako želimo biti inovativniji, prvo moramo mijenjati svoju percepciju u inovaciji.

Inovacija nije događaj, to je proces.

“Korisnici su jako pametni. Oni su ti i ja.”

Među predavačima se našla i Shagorika Heryani koja je već lani oduševila zagrebačku publiku. Ovoga je puta tema njezinog predavanja bio svijet influencera koji su poput dvadesetsedmogodišnje Zoelle ili dvadesetšestogodišnje Kayle Itsines od potpune anonimnosti uspjeli steći povjerenje milijuna ljudi.

Procjenjuje se da će influencer marketing 2018. godine vrijediti čak 5 milijardi dolara, naglasila je indijska stručnjakinja za marketinške strategije koja pomaže brendovima da pronađu nove inspirativne dijelove poslovanja. Influenceri utječu na to kako i s kime korisnici troše novac, kome vjeruju i kako se ponašaju. Dobra strana (the good) toga je da influenceri pomažu brendovima stvoriti “nenadmašan zamah”. No, postoje i loša (the bad) i ružna (the ugly) strana influencer marketinga, kako je pokazala Shagorika. Lažni followeri i metrike, copy-paste kampanje primjeri su ponašanja kakve je potrebno izbjegavati. Korisnici veoma brzo “kuže” kada sadržaj nije dovoljno autentičan.

Korisnici su jako pametni. Oni su ti i ja.

Mržnja prodaje, ali…

Ružno, međutim, postaje kada dođe do širenja mržnje. Društveni mediji su izvrstan kanal za mržnju i provokaciju, rekla je Shagorika ističući fenomen PewDiePie kao dobar primjer zašto treba biti oprezan kome vjerujete sa svojim porukama brenda.

PewDiePie je postao slavan zahvaljujući igranju igara, ali i prostotama i provokacijama koje su dolazile uz to. Poruke mržnje tolerirale su se sve do jednog incidenta početkom godine. Zašto se čekalo tako dugo? Shagorika smatra da se odgovor krije u brojci od 55 milijuna pretplatnika na njegovom YouTube kanalu.

Mržnja prodaje, no dugoročno je to štetno za brend i za društvo, naglasila je Shagorika i predavanje završila jednom od možda najvažnijih poruka za brendove, s obzirom na to da se sigurnost često uzima zdravo za gotovo.

Sigurnost brenda nije problem influencera. Njih nije briga. To je naš problem.

Konferenciju je ove godine popratio velik broj ljudi iz digitalne zajednice, a organizatori su napravili dobar spoj marketinških i tehnoloških tema, kao primjerice u predavanju o vizualizaciji podataka. Za iduću godinu se nadamo još raznolikijim temama o novim digitalnim trendovima.