CISEx-ov novi Upravni odbor o svojim ciljevima

Olakšajte nam da damo veće plaće digitalnim kadrovima – kao Rumunjska!

Dok se s jedne strane nova hrvatska vlada prolazi kroz porođajne muke, onu takozvanu "softversku vladu" ipak je bilo lakše sastaviti. Prošloga su tjedna na izbornoj skupštini Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, CISEx-u, odabrana nova tijela upravljanja Udrugom - Upravni odbor i Sud časti. Iako Upravni odbor nastupa s radom tek u travnju, provjerili smo što pripremaju u svom nadolazećem mandatu te koji su primarni ciljevi za koje će lobirati kod nove Vlade.

Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.), Dženan Lojo (TIS – Objektni informacijski sustavi d.o.o.), Mateo Perak (Profico d.o.o.), Milan Puvača (Ofir d.o.o.) i Damir Popović (IT sistemi – Nove tehnologije d.o.o.).
U novom Upravnom odboru CISEX-a našli su se Tajana Barančić, Dženan Lojo, Mateo Perak, Milan Puvača i Damir Popović.

CISEx trenutno okuplja oko 10% domaće softverske industrije, ima 170 članova, a većinom su to tvrtke u različitim područjima ICT-a koje su u 2014. godini imale prihod od 2 milijarde kuna, 2800 zaposlenika te 430 milijuna kuna prihoda ostvarenog u inozemstvu, ističe Tajana Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering.

Financijski rezultati tvrtki u djelatnosti računalnog programiranja i savjetovanja (NKD 62), prema podacima iz financijskih izvještaja, pokazuju rast prihoda 13%, izvoza 43% i broja zaposlenika 21,3% u 2014. u odnosu na 2013. Dakle, u samo godinu dana otvoreno je više od 2000 novih radnih mjesta u toj djelatnosti. Iako ovi pokazatelji zvuče odlično, smatramo da to nije dovoljno jer ova industrija može rasti puno brže i kvalitetnije ako se ostvare određene pretpostavke.

Smatramo da Hrvatskoj treba jedna ozbiljna strategija razvoja ICT sektora koja će definirati smjernice i konkretne mjere i aktivnosti. Dugi niz godina upozoravamo na nužnost takvog pristupa, ne samo CISEx, već i ostala stručna udruženja, AmCham i slične organizacije, ali malo se toga pomaklo.  

Konkurentnije plaće – da ne moramo u Bukurešt

Novoj Vladi, onoj Republike Hrvatske, samim time predložit će se niz mjera, a Tajana je ovom prigodom izdvojila nekoliko tema – konkurentnije plaće za IT djelatnike, izmjene propisa vezanih uz porez na dobit, osiguravanje alternativnih izvora financiranja za inovativne i visokotehnološke projekte kroz porezne poticaje fizičkim i pravnim osobama za ulaganje u takve tvrtke te edukacija kadrova i informatičku pismenost od prvog razreda osnovne škole.

Prve dvije teme ovih su dana posebno aktualne, nakon isticanja slučaja Hrvatice koja radi u tvrtki Buffer, a čija plaća u usporedbi s kolegama trpi najveća porezna opterećenja, te najave Nanobita kako otvara podružnicu u Bukureštu jer tamo nema poreza na dohodak zaposlenih u IT sektoru. Tajana komentira:

Poznato je da naše tvrtke nemaju dovoljno adekvatnih kadrova na raspolaganju te im je to ograničavajući faktor za rast. Mnogi naši inženjeri odlaze u inozemstvo jer su tamo plaće veće. Neke države, poput Rumunjske, posebno potiču ovu djelatnost jer su je prepoznale i izradile strategiju razvoja. Rumunjska nema porez na dohodak za ICT stručnjake još od davne 2001., a analize njihove ICT industrije pokazuju da je to odlična mjera te je danas u Rumunjskoj zaposleno 97.000 IT djelatnika. Kad bi Hrvatska donijela istu mjeru, davanja na plaću od 15.000 kuna neto koja su danas oko 100%, iznosila bi 47% uz isti trošak poslodavca, što znači da bi neto plaća bila značajno veća, pa bi se ljudi rjeđe odlučivali za emigraciju.

Dženan Lojo iz tvrtke TIS – Objektni informacijski sustavi u mnogočemu se slaže s Tajanom, smatrajući kako bi mjera značajnog smanjenja poreznih opterećenja dohodaka u IT industriji dovela do nekoliko efekata koji pomažu ostvarenju tih ciljeva – s jedne bi se strane smanjio odljev stručnjaka, a s druge bi posao u IT industriji postao privlačniji većem broju mladih. Također, povećala bi se i konkurentnost naše snage u odnosu na zemlje u regiji:

Prepoznati smo izvan Hrvatske kao kvalitetni stručnjaci, kvalitetom na razini zapadnoeuropskih, a cijenom ispod njih, no još uvijek smo često skuplji od stručnjaka iz drugih zemalja regije. Dio takve olakšice mogao bi se ugraditi i u sniženje izlazne cijene čime bi se povećala konkurentnost.

ICT ulaže u ljude, ne u zgrade!

CISEx će također tražiti i izmjene zakona o porezu na dobit u dijelu reinvestiranja dobiti koji je krajnje diskriminirajući za ICT, smatra Tajana, kao i za ostale djelatnosti poslovnih i profesionalnih usluga.

To su djelatnosti koje ulažu u ljude, a ne u zgrade i nemaju uvjete za oslobođenje plaćanja poreza na dobit prema aktualnoj mjeri reinvestiranja dobiti, a vrlo teško se, iz istog razloga, uklapaju i u Zakon o poticanju ulaganja. Također, inzistirat ćemo da se hitno revitalizira Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte koju u nekom obliku imaju gotovo sve europske zemlje, a kod nas je prestala važiti prije godinu dana jer nadležni nisu našli za shodno da se donese novi važeći zakonski okvir.

Što je s Hrvatskom izvan Zagreba?

Jedan od gorućih problema je svakako problem sa zapošljavanjem, koji je možda daleko više prisutan izvan Zagreba. Zanimljivo je stoga što u Upravnom odboru imamo i predstavnike iz Splita i Osijeka. Mateo Perak iz tvrtke Profico, uz rješavanje problema nedostatka visokokvalificirane radne snage, želi se fokusirati i na ujednačavanje izvoznih prilika za tvrtke izvan Zagreba:

Kao udruga imamo moć da promoviramo ideje i lobiramo pa je u tom smislu potrebno širiti svijest o postojanju problema, adresirati problem na nadležne institucije, biti proaktivan u smislu pripreme savjeta i programa. Također, trebamo sami pokrenuti inicijative za rješavanjem problema već na izvoru, koristeći pomoć lokalnih partnera. Potrebno je početi vrlo ranu edukaciju i usmjeravanje budućih kadrova, još od srednje škole i ranih godina studija. Bitno je promovirati IT struku kao poželjno zvanje uz pomoć kontakta s uspješnim lokalnim tvrtkama te ostvariti dobre poveznice struke sa sveučilištima kako bismo što bolje utjecali na usmjeravanje studijskih programa prema stvarnim potrebama tržišta.

Milan Puvača iz tvrtke Ofir sudjelovao je u radu Osijek Software Cityja, inicijative koja je uspjela osječku ICT scenu staviti na važno mjesto karte Hrvatske, ali i regije. Udruga je kroz razne projekte uspjela uključiti zajednicu, bilo da je riječ o tvrtkama, pojedincima, akademskom sektoru, samoupravi i drugim udrugama, te doći do kvalitetne baze ljudi koji su se spremni usavršavati.

Naše iskustvo u okvirima Osijeka i okolice, odnosno pokušaji i pogreške, mogu biti odličan početak za podizanje ovih akcija na razinu cijele Hrvatske. Uz prvotno podizanje svijesti o IT industriji kao željenoj struci, potrebno je definirati iduće korake za kvalitetnije povezivanje članstva unutar sebe, a zatim i obrazovnog sektora, te donositelja odluka na višim razinama (ministarstva).

Isključivo sinergijom svih navedenih dionika možemo utjecati na razvoj novih, zapošljivih kadrova. Pri tome ne mislim da će CISEx preuzeti ulogu obrazovne institucije, što nije naš zadatak, već da svojim praktičnim iskustvom, odnosno realnim potrebama, može alarmirati sve ostale institucije, a u suradnji s njima raditi na načinima kvalitetnije edukacije i razvoja mladih ljudi. Na taj način, ne samo da će se osposobiti bolja baza znanja i izbora djelatnika, već će se napraviti dobar iskorak prema razbijanju negativnog trenda odlaska mladih koje, u biti, trebamo!

Povoljniji uvjeti poslovanja – i za velike i za male

Dok s jedne strane imamo mlade, od kojih su mnogi spremni i osnovati vlastite startupe, Damir Popović iz tvrtke IT Sistemi – Nove tehnologije smatra da cijeli hype oko startupa, iako pozitivan, ipak daje ponešto iskrivljenu sliku o stanju softverske industrije u Hrvatskoj.

Razvoj IT industrije u Hrvatskoj može biti temeljen samo na sustavnom razvoju uvjeta koji pogoduju poslovanju IT kompanija. SAP je postao SAP u Njemačkoj i na tim iskustvima se pretvorio u veliku softversku kompaniju. Dok god državne tvrtke više kupuju SAP nego vrlo konkurentna rješenja naših IT kompanija, ne možemo očekivati da će ICT tvrtke ispuniti sav svoj potencijal. Među članicama CISEx-a, kao i izvan naše Udruge, postoji mnoštvo uspješnih tvrtki koje se svakodnevno susreću s brojnim ograničenjima u poslovanju koja želimo rješavati, a mnoge mjere koje predlažemo su kolege već naveli. CISEx mora i želi promicati našu industriju i raditi na olakšanju uvjeta poslovanja.

Startup zajednica je pozitivna pojava i želja nam je svima da što više njih uspije i stvori relevantne tvrtke koje rastu i zapošljavaju, a CISEx će se kroz svoje inicijative boriti da se i startup tvrtkama, kao i zrelijim ICT kompanijama, omoguće povoljniji uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i dostatni izvori kvalitetnog kadra.

Sada slijedi prijelazno razdoblje, a mandat novog Upravnog odbora CISEX-a počinje 26. travnja, do kada će se odrediti i novi predsjednik te dopredsjednik Udruge. Također, odabrani su i članovi Suda časti: Vedran Brničević (Ekobit), Frane Miloš (Amphinicy Technologies), Josip Pokrajčić (Binaria), Damir Sabol (Microblink) i Juraj Urbanke (HSM Informatika).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Prikaz

Što znači biti junior, što middle, a što senior u hrvatskoj tehnološkoj industriji?

Tri programerske pozicije - 100 definicija što obuhvaćaju. Ususret objavi matrice senioriteta development agencije Bornfight, iskoristili smo priliku razgovarati s nekoliko članova domaće IT zajednice ne bi li rasvijetlili što bi mogao biti standard za juniorski, middle ili seniorski posao programera. Evo što smo saznali...

Kultura 2.0

Zašto vam baš neću dati email ili broj direktora te tvrtke, ali možda napravim intro (što je bolje za vas)

“Možeš li mi dati email ili telefon od...?” Žao mi je, ne neću. Umjesto dilanja kontaktnih podataka, vrijeme je da usvojimo kulturu “introa”.

Internet marketing

Uvodimo četverodnevni radni tjedan i normalne rokove u marketinšku industriju ASAP!

Svi marketingaši na početku svoje karijere prođu vatreno krštenje rokova "za jučer", ali mora li takvo stanje ostati i u digitalnom dobu? Zajedno s Domagojem Davidovićem iz Švicarske, otkrivamo potencijalna rješenja za normalniji radni ritam u industriji.

Internet marketing

Na Valentinovo ne cvjetaju samo ruže, nego i industrija seksi igračaka za odrasle: LELO i Libido otkrivaju i koliko

Sretno Valentinovo! Danas je dan zaljubljenih, a na Netokraciji smo se odlučili istražiti kupovne navike i digitalne kampanje nešto posebnijih stvari, baš za ovaj dan.

Tehnologija

Nanobit i Microblink: Ako zaživi GDSA, izazivač Google Playa, olakšat će ulazak na kinesko tržište aplikacija

Xiaomi, Vivo i Oppo udružili su se u razvoju platforme koja bi bila direktan konkurent Google Playu. Kako to može utjecati na domaće IT tvrtke, otkrili smo u razgovoru s njihovim predstavnicima.

Mobilno

MWC otkazan: Hrvatski novinari i izlagači, poput Microblinka, Undabota i Delta Realityja, saniraju štetu

Najveći sajam mobilne telefonije, Mobile World Congress u Barceloni jučer je otkazan, a kao razlog se navodi - koronavirus. Neki bi se s time složili, neki vide druge razloge, no posljedice za mnoge u industriji su očigledne i nisu zaobišle hrvatske izlagače, novinare i posjetitelje.