CISEx-ov novi Upravni odbor o svojim ciljevima

Olakšajte nam da damo veće plaće digitalnim kadrovima – kao Rumunjska!

Dok se s jedne strane nova hrvatska vlada prolazi kroz porođajne muke, onu takozvanu "softversku vladu" ipak je bilo lakše sastaviti. Prošloga su tjedna na izbornoj skupštini Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, CISEx-u, odabrana nova tijela upravljanja Udrugom - Upravni odbor i Sud časti. Iako Upravni odbor nastupa s radom tek u travnju, provjerili smo što pripremaju u svom nadolazećem mandatu te koji su primarni ciljevi za koje će lobirati kod nove Vlade.

Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.), Dženan Lojo (TIS – Objektni informacijski sustavi d.o.o.), Mateo Perak (Profico d.o.o.), Milan Puvača (Ofir d.o.o.) i Damir Popović (IT sistemi – Nove tehnologije d.o.o.).
U novom Upravnom odboru CISEX-a našli su se Tajana Barančić, Dženan Lojo, Mateo Perak, Milan Puvača i Damir Popović.

CISEx trenutno okuplja oko 10% domaće softverske industrije, ima 170 članova, a većinom su to tvrtke u različitim područjima ICT-a koje su u 2014. godini imale prihod od 2 milijarde kuna, 2800 zaposlenika te 430 milijuna kuna prihoda ostvarenog u inozemstvu, ističe Tajana Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering.

Financijski rezultati tvrtki u djelatnosti računalnog programiranja i savjetovanja (NKD 62), prema podacima iz financijskih izvještaja, pokazuju rast prihoda 13%, izvoza 43% i broja zaposlenika 21,3% u 2014. u odnosu na 2013. Dakle, u samo godinu dana otvoreno je više od 2000 novih radnih mjesta u toj djelatnosti. Iako ovi pokazatelji zvuče odlično, smatramo da to nije dovoljno jer ova industrija može rasti puno brže i kvalitetnije ako se ostvare određene pretpostavke.

Smatramo da Hrvatskoj treba jedna ozbiljna strategija razvoja ICT sektora koja će definirati smjernice i konkretne mjere i aktivnosti. Dugi niz godina upozoravamo na nužnost takvog pristupa, ne samo CISEx, već i ostala stručna udruženja, AmCham i slične organizacije, ali malo se toga pomaklo.  

Konkurentnije plaće – da ne moramo u Bukurešt

Novoj Vladi, onoj Republike Hrvatske, samim time predložit će se niz mjera, a Tajana je ovom prigodom izdvojila nekoliko tema – konkurentnije plaće za IT djelatnike, izmjene propisa vezanih uz porez na dobit, osiguravanje alternativnih izvora financiranja za inovativne i visokotehnološke projekte kroz porezne poticaje fizičkim i pravnim osobama za ulaganje u takve tvrtke te edukacija kadrova i informatičku pismenost od prvog razreda osnovne škole.

Prve dvije teme ovih su dana posebno aktualne, nakon isticanja slučaja Hrvatice koja radi u tvrtki Buffer, a čija plaća u usporedbi s kolegama trpi najveća porezna opterećenja, te najave Nanobita kako otvara podružnicu u Bukureštu jer tamo nema poreza na dohodak zaposlenih u IT sektoru. Tajana komentira:

Poznato je da naše tvrtke nemaju dovoljno adekvatnih kadrova na raspolaganju te im je to ograničavajući faktor za rast. Mnogi naši inženjeri odlaze u inozemstvo jer su tamo plaće veće. Neke države, poput Rumunjske, posebno potiču ovu djelatnost jer su je prepoznale i izradile strategiju razvoja. Rumunjska nema porez na dohodak za ICT stručnjake još od davne 2001., a analize njihove ICT industrije pokazuju da je to odlična mjera te je danas u Rumunjskoj zaposleno 97.000 IT djelatnika. Kad bi Hrvatska donijela istu mjeru, davanja na plaću od 15.000 kuna neto koja su danas oko 100%, iznosila bi 47% uz isti trošak poslodavca, što znači da bi neto plaća bila značajno veća, pa bi se ljudi rjeđe odlučivali za emigraciju.

Dženan Lojo iz tvrtke TIS – Objektni informacijski sustavi u mnogočemu se slaže s Tajanom, smatrajući kako bi mjera značajnog smanjenja poreznih opterećenja dohodaka u IT industriji dovela do nekoliko efekata koji pomažu ostvarenju tih ciljeva – s jedne bi se strane smanjio odljev stručnjaka, a s druge bi posao u IT industriji postao privlačniji većem broju mladih. Također, povećala bi se i konkurentnost naše snage u odnosu na zemlje u regiji:

Prepoznati smo izvan Hrvatske kao kvalitetni stručnjaci, kvalitetom na razini zapadnoeuropskih, a cijenom ispod njih, no još uvijek smo često skuplji od stručnjaka iz drugih zemalja regije. Dio takve olakšice mogao bi se ugraditi i u sniženje izlazne cijene čime bi se povećala konkurentnost.

ICT ulaže u ljude, ne u zgrade!

CISEx će također tražiti i izmjene zakona o porezu na dobit u dijelu reinvestiranja dobiti koji je krajnje diskriminirajući za ICT, smatra Tajana, kao i za ostale djelatnosti poslovnih i profesionalnih usluga.

To su djelatnosti koje ulažu u ljude, a ne u zgrade i nemaju uvjete za oslobođenje plaćanja poreza na dobit prema aktualnoj mjeri reinvestiranja dobiti, a vrlo teško se, iz istog razloga, uklapaju i u Zakon o poticanju ulaganja. Također, inzistirat ćemo da se hitno revitalizira Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte koju u nekom obliku imaju gotovo sve europske zemlje, a kod nas je prestala važiti prije godinu dana jer nadležni nisu našli za shodno da se donese novi važeći zakonski okvir.

Što je s Hrvatskom izvan Zagreba?

Jedan od gorućih problema je svakako problem sa zapošljavanjem, koji je možda daleko više prisutan izvan Zagreba. Zanimljivo je stoga što u Upravnom odboru imamo i predstavnike iz Splita i Osijeka. Mateo Perak iz tvrtke Profico, uz rješavanje problema nedostatka visokokvalificirane radne snage, želi se fokusirati i na ujednačavanje izvoznih prilika za tvrtke izvan Zagreba:

Kao udruga imamo moć da promoviramo ideje i lobiramo pa je u tom smislu potrebno širiti svijest o postojanju problema, adresirati problem na nadležne institucije, biti proaktivan u smislu pripreme savjeta i programa. Također, trebamo sami pokrenuti inicijative za rješavanjem problema već na izvoru, koristeći pomoć lokalnih partnera. Potrebno je početi vrlo ranu edukaciju i usmjeravanje budućih kadrova, još od srednje škole i ranih godina studija. Bitno je promovirati IT struku kao poželjno zvanje uz pomoć kontakta s uspješnim lokalnim tvrtkama te ostvariti dobre poveznice struke sa sveučilištima kako bismo što bolje utjecali na usmjeravanje studijskih programa prema stvarnim potrebama tržišta.

Milan Puvača iz tvrtke Ofir sudjelovao je u radu Osijek Software Cityja, inicijative koja je uspjela osječku ICT scenu staviti na važno mjesto karte Hrvatske, ali i regije. Udruga je kroz razne projekte uspjela uključiti zajednicu, bilo da je riječ o tvrtkama, pojedincima, akademskom sektoru, samoupravi i drugim udrugama, te doći do kvalitetne baze ljudi koji su se spremni usavršavati.

Naše iskustvo u okvirima Osijeka i okolice, odnosno pokušaji i pogreške, mogu biti odličan početak za podizanje ovih akcija na razinu cijele Hrvatske. Uz prvotno podizanje svijesti o IT industriji kao željenoj struci, potrebno je definirati iduće korake za kvalitetnije povezivanje članstva unutar sebe, a zatim i obrazovnog sektora, te donositelja odluka na višim razinama (ministarstva).

Isključivo sinergijom svih navedenih dionika možemo utjecati na razvoj novih, zapošljivih kadrova. Pri tome ne mislim da će CISEx preuzeti ulogu obrazovne institucije, što nije naš zadatak, već da svojim praktičnim iskustvom, odnosno realnim potrebama, može alarmirati sve ostale institucije, a u suradnji s njima raditi na načinima kvalitetnije edukacije i razvoja mladih ljudi. Na taj način, ne samo da će se osposobiti bolja baza znanja i izbora djelatnika, već će se napraviti dobar iskorak prema razbijanju negativnog trenda odlaska mladih koje, u biti, trebamo!

Povoljniji uvjeti poslovanja – i za velike i za male

Dok s jedne strane imamo mlade, od kojih su mnogi spremni i osnovati vlastite startupe, Damir Popović iz tvrtke IT Sistemi – Nove tehnologije smatra da cijeli hype oko startupa, iako pozitivan, ipak daje ponešto iskrivljenu sliku o stanju softverske industrije u Hrvatskoj.

Razvoj IT industrije u Hrvatskoj može biti temeljen samo na sustavnom razvoju uvjeta koji pogoduju poslovanju IT kompanija. SAP je postao SAP u Njemačkoj i na tim iskustvima se pretvorio u veliku softversku kompaniju. Dok god državne tvrtke više kupuju SAP nego vrlo konkurentna rješenja naših IT kompanija, ne možemo očekivati da će ICT tvrtke ispuniti sav svoj potencijal. Među članicama CISEx-a, kao i izvan naše Udruge, postoji mnoštvo uspješnih tvrtki koje se svakodnevno susreću s brojnim ograničenjima u poslovanju koja želimo rješavati, a mnoge mjere koje predlažemo su kolege već naveli. CISEx mora i želi promicati našu industriju i raditi na olakšanju uvjeta poslovanja.

Startup zajednica je pozitivna pojava i želja nam je svima da što više njih uspije i stvori relevantne tvrtke koje rastu i zapošljavaju, a CISEx će se kroz svoje inicijative boriti da se i startup tvrtkama, kao i zrelijim ICT kompanijama, omoguće povoljniji uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i dostatni izvori kvalitetnog kadra.

Sada slijedi prijelazno razdoblje, a mandat novog Upravnog odbora CISEX-a počinje 26. travnja, do kada će se odrediti i novi predsjednik te dopredsjednik Udruge. Također, odabrani su i članovi Suda časti: Vedran Brničević (Ekobit), Frane Miloš (Amphinicy Technologies), Josip Pokrajčić (Binaria), Damir Sabol (Microblink) i Juraj Urbanke (HSM Informatika).

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.