#PokrenimoGrad: NK Osijek od borbe za prvu ligu postao digitalni šampion

#PokrenimoGrad: NK Osijek od borbe za prvu ligu postao digitalni šampion

O tome što je sve potrebno kako bi jedan klub u 2018. godini bio digitalan, razgovarao sam s osobama koje su udahnule novi život NK Osijeku.

Istina, termin “novi život” možda zvuči pomalo dramatično, ali ako se sjetimo gdje je ovaj klub bio prije tek nekoliko godina, situacija postaje mnogo jasnija.

NK Osijek godinama je bio u vrhu domaćeg nogometa, a svaki Osječanin (uključujući i mene) će vam sa smiješkom spomenuti da je Osijek u Europi 1999. igrao protiv West Hama, a pobijedio je i Brondby i Rapid iz Beča te samo nesrećom ostao bez kupa UEFA protiv Slavije nakon slavlja kod kuće. Ipak, uslijedile su neke tužnije godine koje su, na sreću, završene privatizacijom 2016. nakon koje su u Gradskom vrtu pali i Luzern i veliki PSV.

U ovom pothvatu NK Osijeku pomogli su i Alen Nađsombat, voditelj marketinga NK Osijeka, Marin Bilandžić, voditelj podcasta o NK Osijeku “Tribina Istok”, i Leo Vinković, kreativni direktor agencije Studio33, kako glasnom podrškom s tribina, tako i radom na razvoju brenda kluba koji je dugo godina bio zanemarivan.

Više od posla

Posebno mi je drago što su sva tri moja sugovornika Osječani kojima je klub mnogo više od samo posla ili suradnje. Sva trojica ističu kako je suradnja s klubom ostvarenje njihovih snova, a tu je i vrlo emotivna veza koja se nije dala raskinuti ni u najtežim danima. Marin dodaje i kako je prije nekoliko godina na poziv Alena Nađsombata volontirao u klubu kako bi pomogao u marketinškim aktivnostima, iako je NK Osijek tada bio doslovno bez kune na računu:

Tih nekoliko godina rada u klubu čine ponosnima sve nas koji smo bili dio toga. Zato ću i ovim putem skinuti kapu cijeloj ekipi jer i mi smo dali svoj mali doprinos ozdravljenju kluba.

A više i od standardizacije imidža

Iz perspektive kluba, Alen kaže kako je postavljanje čitavog sportskog kolektiva na noge bio mnogo veći izazov od puke standardizacije imidža. Riječ je tu o potpunom repozicioniranju kod različitih ciljanih skupina koje su tijekom godina lošeg vođenja jednostavno izgubile vjeru u klub. Alen kaže i kako je ključno bilo uskladiti obećanje kvalitete i stvarne uspjehe na sportskom terenu, jer ipak ni najbolji marketing ne može od lošeg tima napraviti da on bude dobar.

U Leu i ostatku Studio33 kolektiva pronašli idealne partnere za rad na vizualnoj prezentaciji svega onoga što klub želi prenijeti javnosti, dodaje Alen, a Leo se prisjeća izazova s kojima su se susreli:

Prvo što smo ustvrdili s novim odjelom marketinga bilo je definiranje identitetskog sustava brenda i njihove interne komunikacije. Set materijala za poslovnu korespondenciju i brend standarde s točno definiranim elementima vizualnog identiteta. Sukladno tome, trebalo je zapravo prvo nadoknaditi sve ono što klub u smislu grafičkog dizajna nije imao, a bilo je ključno za daljnji rad i razvoj jednog brenda.

Kada govorimo o brendu, složit ćete se kako je dobra vibra kluba i njegov vizualni identitet nešto što zaista mora biti imperativ svakom dobrom sportskom kolektivu, bio on NBA klub ili domaći prvoligaš. U NK Osijeku su se tako kroz proces ponovnog stvaranja brenda kluba trudili stvoriti nešto što će prihvatiti dosadašnji navijači, ali i privući nove navijače i članove u klub. Leo kaže kako Osijek sada ima više medijskog prostora nego bilo kada u povijesti, a klub je postavio standarde koje drugi žele i nastoje slijediti.

NK Osijek sada broji više od 20000 članova koji su dio pokreta #PokrenimoGrad NK Osijek, Studio33

Nije dovoljno samo biti prisutan

Upravo se korištenje digitalnih kanala, posebice društvenih mreža poput Instagrama ili Facebooka, nikako ne može zanemariti u slučaju sportskog kluba. Alen kaže kako je konstantni razvoj digitalnih formata jednostavno ključan, a dodaje i kako klubovi ne smiju samo “biti prisutni”, već moraju otvoreno, jasno i dvosmjerno komunicirati sa svojom publikom putem svih kanala koji su im dostupni.

NK Osijek je tako za svoje marketinške aktivnosti oformio interni digitalni tim koji broji četiri osobe koje znaju svaki korak offline marketinškog odjela kako bi se mogli što bolje nadopuniti i bolje planirati sve aktivnosti koje mogu pridonijeti klubu. Zanimljivo je što NK Osijek i dalje na dnevnoj bazi surađuje s agencijom Studio33 oko kreativnih rješenja i vizuala, a Leo mi kaže kako su s do sada zajedno radili raznovrsne stvari:

Osim što smo dizajnirali osnovne materijale za funkcionalnost kluba, radili smo dizajn materijala za online marketing, društvene mreže, brendirali klupska vozila, zastave, šalove, itd. Osmislili smo službenu klupsku robnu marku “Bijelo Plavi” koja je poligon za dizajn fan shop artikala poput majica, šalica, bilježnica i ostalih manjih ili većih proizvoda s brendom kluba. Dizajnirali smo posebnu ambalažu za dresove, klupske čokolade, vino, vodu.

Prije nekoliko godina bilo je nevjerojatno teško doći do dresa NK Osijeka, a sada imamo sve! Leo Vinković, Studio33

Prvi podcast nogometnog kluba u Hrvatskoj

Ono što Studio33 ipak nije dizajnirao je prvi podcast o nekom nogometnom klubu u Hrvatskoj, iza kojeg stoje Marin Bilandžić, Mladen Kovačević i nekolicina prijatelja koji inače vode i Facebook stranicu NK Osijek fans. Osim vijesti o NK Osijeku, na stranici se mogu uživo gledati nove epizode ovog vidcasta, koji je dostupan i na YouTubeu.

Marin kaže kako je ideja za podcast došla prirodno, kao svojevrsna nadogradnja sadržaja o NK Osijeku stvorena od samih navijača putem koje bi se moglo razgovarati o svim onim temama o kojima se možda i ne govori toliko mnogo putem ostalih kanala. Dodaje i kako je ovo vrlo dobar način za upoznavanje novih potencijalnih navijača s ljudima koji stoje iza kluba, a iz istog je razloga zanimljiv za one koji prate NK Osijek već godinama. Pohvalno je i što je klub odmah podržao ovaj podcast.

Sama emisija traje oko 90 minuta, a u svakoj od do sada objavljene tri epizode gostovali su po jedan navijač i jedna osoba iz kluba, pa su tako do sada o NK Osijeku s voditeljima razgovarali Mario Mihić, Vladimir Katić, Robert Mudražija, Filip Krstanović, Zoran Zekić, Ivan Kračun i Alen Nađsombat. Marin ipak kaže kako je ova emisija važnija od osoba koje iza nje stoje, ali posebno je ponosan jer se radi o prvoj emisiji ove vrste kod nas:

Emisija je novost u domaćem nogometu i kroz ovo naš klub može biti još prepoznatljiviji. Navijači i svi oni kojima je NK Osijek pri srcu mogu reći kako su dio toga, a u klubu mogu biti sretni što imaju navijače koji stoje iza njega uvijek i zauvijek, jer malo tko se u Hrvatskoj može pohvaliti s time. Nadam se da će naša suradnja dugo trajati, da će se ljudi još više zainteresirati za NK Osijek i postati dio njega, da će doći na Gradski vrt i pružati maksimalnu podršku igračima na terenu. Jedno bez drugoga jednostavno ne ide.

https://www.youtube.com/watch?v=EiBxtikMyfM

NK Osijek esport?

Za kraj ostaje samo reći kako je pokret NK Osijeka nazvan #PokrenimoGrad zaista pokrenuo, ne samo Osijek, već i čitavu regiju, te probudio one uspavane navijače koji su možda i izgubili nadu u nove uspjehe kluba. Konačna financijska stabilnost postavila je temelje za pokazivanje nedvojbenog talenta i kreativnosti ljudi koji rade u NK Osijeku i s njim surađuju, a ako se nastavi u ovom smjeru samo nebo je granica.

Ipak, nisam mogao dovršiti intervju, a da ne pitam Alena planira li NK Osijek u esport:

Da, svakako. Pratimo i taj segment zadnje dvije godine, želimo to odraditi kako treba, stoga smo u fazi planiranja, testiranja, brainstormanja i tako dalje. Kada krenemo u izvedbu, znat ćemo točno što želimo, biti spremni i minimizirati moguće probleme implementacije.

Evo, ovdje ste prvi puta čuli ovu informaciju, a ja samo mogu mojim sugovornicima i NK Osijeku poželjeti mnogo sreće i ove sezone, skupa s mnogo uspjeha i na travnatom, ali i na digitalnom terenu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dg

    Dg

    01. 09. 2018. u 9:26 am Odgovori

    20.000 članova, a članarina nula kuna. ROI?

    4 zaposlena, agencija na plaći i agencija koja je radila rebrendong – koliko to košta i koji je ROI?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.