Nikola Pavešić: Startuper u Japanu isto je što i punker

Nikola Pavešić: Startuper u Japanu lako bi mogao biti i punker

Što znate o japanskoj startup sceni? Čujemo li to cvrčke? Ne brinite, i mi smo znali samo površne informacije, koje tu i tamo dospiju u tehnološke medije. Zahvaljujući Nikoli Pavešiću, Riječaninu u Tokiju, uspjeli smo dublje ući u ovo zatvoreno tržište u kojemu, zapravo, startup ekosustav nije niti približno razvijen onako kako bismo očekivali.

Dio tima startupa Justa: Kumiko Karaki, Adam Ransom i Nikola Pavešić.
Dio tima startupa Justa: Kumiko Karaki, Adam Ransom i Nikola Pavešić.

Tako je, dok se u našoj regiji još uvijek postavljaju temelji za kakav-takav stabilan startup ekosustav i oči su nam uprte na zapad, onaj dalji ili bliži, startup zajednica na tom dalekom istoku još uvijek je relativno nerazvijena, barem u usporedbi s razvijenošću tamošnje ekonomije.

Pjesma za ugođaj by Deezer. 🙂

No, krenimo od početka, odnosno od Nikole i startupa u kojemu radi. Riječ je o Justi, relativno klasičnom portalu za zapošljavanje, kojemu je u fokusu pojednostavljivanje procesa traženja posla u startupima i pronalaženje kvalitetnih kandidata u ovom usko ciljanom segmentu. I sama Justa je u ranoj fazi, a trenutno se fokusira na akviziciju korisnika te dobro targetiranje poslodavaca i potencijalnih zaposlenika. Prostora za njih na ovom tržištu ima, iako je startup scena slabije razvijena no što bi mnogi očekivali, i to iz nekoliko razloga. Prvenstveno, zapošljavanje u Japanu izuzetno je skupo, jer tvrtke koje se bave posredovanjem uzimaju poprilične naknade. S druge strane, tu je specifična kultura – sam LinkedIn u Japanu ima tek milijun korisnika, jer mnogi ne žele javno pokazivati da su otvoreni za nove poslovne prilike, a li relativno je loš u targetiranju poslova/zaposlenika. Osim toga, Japancima su miliji vlastiti servisi, pa je i samom divu Facebooku trebalo dosta vremena da preuzme tron od servisa Mixi. Zemlja je to u kojoj je i Twitter praktički startup, a startup kultura još je uvijek underground. U startupu si? Zašto ne nađeš pravi posao?

A da ne spominjemo kako je u konzervativnom Japanu neuspjeh apsolutno neprihvatljiv.

No, Japan ima nešto drugo – dobru ekonomiju, izvrsne škole, masu talentiranih pojedinaca koje bi startupi rado zaposlili. Velike provizije za to ne daju, ali manje bi dali – Justa to dobro zna, stoga za sada ne naplaćuje povezivanje tvrtki/startupa i zaposlenika, nego prikuplja što veći broj (zadovoljnih) korisnika – i sami su pronašli zaposlenika preko svog servisa. Usluga je namijenjena japanskom tržištu, stoga ne očekujte da ćete lako iz Hrvatske ili koje druge zemlje pronaći posao na ovoj platformi i sjesti na prvi avion za Tokio, iako Nikola napominje da postoje tvrtke koje su spremne zaposliti i strance.

Od prava preko UN-a do startupa

No, kako se ovaj “stranac” našao u Japanu? Nikola dolazi iz Rijeke, no magistrirao je internacionalno pravo u Newcastleu te stekao titulu bakalara za političke znanosti i internacionalne odnose na Sveučilištu u Bologni. Pravom se neko vrijeme bavio u Zagrebu, no dobio je priliku raditi na razvoju sustava za project management Pelikan u sklopu Sveučilišta Ujedinjenih Naroda u Tokiju. Kako kaže, sam je taj projekt bio svojevrsni startup unutar UN-a – tim je bio malen, sastojao se od 4-5 ljudi, rijetki su znali čime se projekt zapravo bavi, iako je imao velik značaj za transparentnost UNU projekata.

Justa želi biti platforma za zapošljavanje u startupima, a dugoročni cilj je pomaganje tamošnjoj startup zajednici.
Justa želi biti platforma za zapošljavanje u startupima, a dugoročni cilj je pomaganje tamošnjoj startup zajednici.

No, projekt je priveden kraju, a Nikola je ostao u Tokiju, gdje je počeo raditi za Red Brick Ventures, tvrtku koja se bavi anđeoskim ulaganjima i inkubacijom, koja je i poduprla Justu, stoga startup nije morao tragati za vanjskom investicijom. U početku je dvoje ljudi radilo na projektu, sada ih je šestero, a tim je poprilično internacionalan. Osim što im je cilj olakšati zapošljavanje u startupima, dugoročno žele potaknuti i cijelu startup scenu u Japanu, a dobar način za to je, barem za početak, pisanje bloga. Jedan od tekstova, Startup DNA u Japanu, Nikola je prenio i na svoj Medium blog, gdje je bio vrlo dobro čitan, a ujedno i povod da se ostvare razni kontakti s osobama koje zanima japanska startup scena – investitorima, drugim startuperima, pa čak i pojedinim ambasadama. No, zar je moguće da samo jedan tekst na blogu izazove toliko zanimanje?

Teško je naći informacije, scena je nepovezana, a sve što se kreće u tom smjeru izazove lavinu, što pokazuje da su ljudi spremni da se nešto dogodi.

(Ne)snalaženje tehnoloških korporacija

Pojašnjava Nikola još okolnosti u Japanu. U Tokiju je život, ponavlja, dobar. Ekonomija je razvijena, hrana je odlična. Život je istodobno i skup, pogotovo stanarina, a šokiralo ga je i slabo poznavanje engleskog jezika. Puno se radi, što smo mogli i pretpostaviti, ali iznenadilo nas je što Nikola smatra da je unatoč tome efikasnost radnika niska, i to zbog prevelikog naglaska na formalnosti. Velika je razlika raditi za japansku tvrtku i za zapadnjačku, a još je veća raditi za korporaciju i za startup.

Mnoge se korporacije nisu dobro prilagodile novom dobu, kaže Nikola – Japan je uvijek bio hardverska zemlja, stoga su hardverski divovi mnogi naišli na probleme s prelaskom na softver. Jedna od tužnijih priča je JVC (sjećate li se videokaseta s tim natpisom), koji danas prodaje GPS uređaje za vozila (primjećujete kako i oni postaju suvišni). S druge strane, neke tvrtke se bolje snalaze, poput Sonyja ili Hitachija, posebice jer šalju svoje timove izvan Japana da se odvoje od japanskog mentaliteta i prave proizvode za svjetsko tržište.

Uspjeh = carstvo

"Šašavi" Line, jedan od najuspješnijih japanskih startupa, nije nimalo šašav - na svom uspjehu gradi pravo carstvo. No, istodobno ne ulaže u startup ekosustav.
“Šašavi” Line, jedan od najuspješnijih japanskih startupa, nije nimalo šašav – na svom uspjehu gradi pravo carstvo. No, istodobno ne ulaže u startup ekosustav.

Što se tiče startupa, ima tu i uspješnih priča, ali razlikuje se to od onih na koje smo navikli. Ima novca i talenta i ideja i inovacija, ali sve se kreće sporije. Istodobno, investitori baš i ne daju najpovoljnije uvjete za ulaganje, nego igraju na sigurno. Kako Nikola kaže, ponašaju se poput banaka, a ne poput VC-eva.

Neki mega-uspješni projekti, poput Linea ili Rakutena, nisu se okrenuli natrag zajednici, pomaganju ekosustava, nego kupuju sve što im dođe pod ruku – jednom kad je netko uspješan u Japanu, napravit će carstvo.

A ako postoji mogućnost da ćeš biti neuspješan, u Japanu je bolje ni ne pokušavati ništa – jer neuspjeh nije opcija. Nije stoga niti čudna rečenica Nikolinog kolege, koji je osam godina radio kao računovođa, a potom odustao od te karijere i odlučio raditi u promociji startupa i startup scene:

Ako želiš graditi startup u Japanu, moraš biti anarhistički nastrojen, moraš slušati punk.

Možda to zvuči pomalo smiješno, ali pobuniti se protiv starijih generacija, protiv sustava, u Japanu je poprilično velika stvar – bilo glazbom, stavovima ili odabirom zanimanja. I doista, startuperi su pomalo ekstremni, buntovnici, borci protiv ustajalog sustava. Čini se da se to ne mijenja, bilo da se radi o vrlo naprednoj startup sceni u Silicijskoj dolini, onoj klimavoj na Balkanu ili onoj začuđujuće nedovoljno razvijenoj u Japanu. No, svakako je zanimljivo čuti iskustva iz startuperskog života tamo negdje na dalekom istoku. Odmah nam se i taj istok čini puno bližim.

deezerintegracija2

Deezer je online streaming servis, na kojem glazbu slušaš legalno, uz jednostavno pretraživanje glazbe po nazivu pjesme, albumu ili izvođaču. Na raspolaganju ti je više od 35 milijuna pjesama dostupnih za preslušavanje i preuzimanje. A kada interneta nema, Deezer je dostupan i offline. Kreiraj svoju playlistu i slušaj je na svom mobilnom telefonu, tabletu ili računalu, dijeli svoju listu ili omiljene albume s prijateljima i uživaj u komforu slušanja omiljene glazbe bilo kad i bilo gdje. Samo u webshopu Hrvatskog Telekoma uštedi 50% do 12 mjeseci na Deezer i plaćaj ga samo 17,50 kn mjesečno. Aktiviraj Deezer – tri, četiri, sad: Hoću Deezer!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.