Nije smiješno: Šansa da kažemo 'ne' govoru mržnje

Kampanja Nije smiješno: Šansa da kažemo ‘ne’ govoru mržnje

Internet može biti mjesto za zabavu, opuštanje i interakciju s drugima, na internetu možemo naučiti nešto zanimljivo, ali postoji i drugačija strana priče, sa stvarima koje nisu za smijanje. Na njih upozorava kampanja naziva Nije:):smiješno, koja skreće pozornost na govor mržnje i računa i na našu pomoć kako bismo svi zajedno stali na kraj riječima koje ostavljaju ožiljke.

Nije_smijesno_kampanja_prikaz

Je li nas ikada, u trenutku slabosti, zasvrbio prst pa smo na internetu poželjeli napisati nešto što bi moglo povrijediti nekog drugog? Ako nam je mogućnost da se kontroliramo dovoljno dobra, vjerojatno smo se zaustavili na vrijeme, ali velike su šanse da smo dosta puta naišli na slučaj da netko nije pravovremeno povukao ručnu kočnicu. Pored pozitivnih strana koje donosi, a ima ih puno, u krstarenju ‘webom’ nerijetko ćemo naletjeti na riječi koje pozivaju na to da od njih ne okrenemo glavu i ne ponašamo se kao da nas to ne zanima ako nije bilo upućeno upravo nama.

Govor mržnje nije smiješan, a prilika da to kažemo i sami pruža se u kampanji naziva Nije:):smiješno – s pozivom da upozorimo na problem kojemu nije jednostavno stati na kraj.

Širenje glasa društvenim mrežama

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Kako se uključiti? Govoru mržnje možemo reći ‘ne’ dodavanjem loga kampanje na profilnoj fotografiji na Facebooku ili Twitteru ili u pozadinskoj fotografiji našega profila na Facebooku, ostavljanjem poruke da je govor mržnje ozbiljna stvar kojom ćemo pozvati da se kampanji priključe i naši prijatelji ili pratitelji na Facebooku i Twitteru, ali i izradom plakata s logom za postavljanje na mjestu na kojemu će naša poruka biti vidljiva prolaznicima.

Pored toga, postoji i sasvim izravni način, upozorenje da riječ koja ubada ni najmanje nije ‘cool’ i da pogađa i djecu i odrasle, s podacima koji pokazuju koliki su razmjeri ovoga problema. Ako se usmjerimo samo na onu najranjiviju skupinu, alarmirat će podatak da je 18 posto djece u dobi od 12 do 14 godina pretrpjelo neki oblik internetskog nasilja i da se 11 posto djece izjasnilo da su internetski nasilnici, kako je otkrilo jedno od istraživanja kakvih za sada još nema puno.

Priča sedmero blogera

Iza kampanje koja poručuje da postoje riječi koje nisu za smijanje stoji Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a podupire je sedmero blogera koji u svojim pričama prenose slučajeve nasilja na kakve su naišli, u stvarnom svijetu ili na internetu, a nude i vlastiti pogled na mogući put da se nasilje suzbije.

Prvi korak? Recimo i sami da nasilje nije smiješno.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Danijel

    Danijel

    05. 10. 2015. u 4:01 pm Odgovori

    Kampanja sigurno ima i kvalitetnu ideju i kvalitetnu svrhu, ali provedba nije na nivou. Bitne stvari, tj. na koji način se štititi su navedene tek toliko. Također, nejasno je da je za ponašanje pojedinca koji je, uvjetno rečeno, problematičan (uvjetno zato jer je to naučeno ponašanje i jer ga društvo tolerira) kriv odgoj koji se sastoji od dvije primarne komponente, a to su Dom i Škola. Ukoliko se prevencija ne počinje vršiti u samom ishodištu kampanja dugoročno i neće imati efekta (ako uopće). Prevenciju je moguće ostvariti putem lobiranja kod saborskih zastupnika i generalno promocijom izuzetno strogih sankcija. Kulturna i uređena društva nisu kulturna sama po sebi već im je to nametnuto zakonima, regulama, propisima i sl. Potrebno je težiti kontroli pojedinca i kontroli i nametanju obrasca ponašanja tog istog pojedinca.

  2. goran

    goran

    10. 10. 2015. u 7:57 am Odgovori

    Gdje mržnja za nekog počinje, gdje za drugog počinje kritika.
    U ovom društvu u kojem biti unutar “power line” znači biti dio društva, a izvan toga znači biti ne OK, bojim se da linije što je to mržnja a što kritika je izgubljena.

    Kritika jest za nekog mržnja, eto svoje mišljenje o pivi i domoljubljnosti između pive, mora biti popračeno, da “nebi netko doživio nezgodu”, tko ?

    iza njih stoji power line, pa šutite na takvu komunikaciju, dok ne dirne Vas, onda smo svi happy, Gay, i diraju nam naš mir.

    liberalni nagon od amera, bojim se to nameče, imaš više para, namečeš što je liberalizam,no bojim se mi smo narod koji je izmislio Krvatu.

    ako imate Krvatu, onda pričate hrvatski, ako nemate onda pričate govor mržnje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Novost

Ars Futurin Along, alat za ljudske resurse, postaje PontaHR

Ars Futurin alat za ljudske resurse dobio je novo ime kojim će sad bezbrižnije osvajati nova tržišta. Zašto su se odlučili na promjenu - i zašto baš PontaHR?

Što ste propustili

Veliki intervjui

Kreće Priša! Tjedni izazov za djecu i mlade koji stvara pozitivne navike

Priša je prilika za djecu i mlade da prije početka ljetne zabave i zaslužene lijenosti, naprave nešto pozitivno za svoje navike!

Veliki intervjui

Kad će zaživjeti “hrvatski gaming san”? Ovo su faze 60 milijuna vrijednog projekta u Novskoj

Fakultet, studentski dom, fotonaponska elektrana i sva potrebna infrastruktura uskoro dolaze u Novsku - Centar za gaming industriju bit će prvi takvog tipa u Europi.

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.