Grad Osijek i IT poslodavci pri OSC-u udružili snage kako bi stipendirali mlade

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Grad Osijek i IT poslodavci pri OSC-u udružili snage kako bi stipendirali mlade

Zanimljiv projekt Gradsko-poduzetničke stipendije “Najbolje za najbolje” nada se privući i zadržati mlade na istoku Hrvatske.

Nije tajna da na kraju dana mnogi IT inženjeri završe ili u inozemstvu ili u glavnom gradu – Zagrebu. Srećom, jedan dio njih ipak odlučuje i uspijeva graditi svoju karijeru iz raznih drugih dijelova Hrvatske, a velik dio njih već se tijekom obrazovanja veže uz grad u kojem studiraju.

Kako bi tome doskočili, Grad Osijek i IT poslodavci okupljeni pod Osijek Software City udruženjem pokrenuli su jedinstven projekt studentskih stipendija. Kreirali su model Gradsko-poduzetničke stipendije “Najbolje za najbolje” kroz koju planiraju stipendirati studente od prve godine studija kroz minimalnih 450 eura mjesečno.

Stipendijama žele privući i zadržati mlade u Osijeku

Grad Osijek se zadnjih godina isprofilirao kao jedan od najvažnijih IT gradova u Hrvatskoj. Usprkos tome, a možemo reći i – dapače – zbog povećane potražnje, u Osijeku postoji velik problem nedostatka stručnog kadra, pojašnjava Mihael Tomić, predsjednik udruge Osijek Software City:

Kako bismo došli do kvalificiranih zaposlenika i mogli nastaviti pričati priču o Osijeku kao središtu IT industrije trebali smo partnersku ruku s druge strane – i dobili smo je u osječkoj gradskoj upravi. Ovom stipendijom planiramo privući i buduće studente koji nisu iz Osijeka. Drago nam je da kroz ovu stipendiju imamo poveznicu između grada, sveučilišta, poduzetnika i fakulteta.

Stipendija je osmišljena kao faktor koji bi privukao mlade i iz drugih djelova Hrvatske, istaknuo je zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin prilikom predstavljanja stipendije.

Za razliku od standardnih stipendija za studente i srednjoškolce koje već imamo, u kojima je uvjet da su stipendisti s područja Grada Osijeka, ovdje to nije uvjet te stipendisti mogu biti iz bilo kojeg kraja Republike Hrvatske ili inozemstva, jer nam je cilj, osim povezivanja studenata i poduzetnika, osigurati da oni najkvalitetniji dođu studirati u Osijek umjesto u Zagreb ili neki drugi grad.

Grad Osijek u fond pojedinačne stipendije izdvaja iznos od 300 eura, dok tvrtka za koju se student odluči – daje iznos od minimalno 150 eura. U pet godina studiranja student će tako osigurati ukupan iznos od minimalno 27.000 eura, odnosno 32.400 eura za 6 godina (ako su studenti Medicinskog fakulteta Osijek), dodaje Mihael podsjećajući da ovaj projekt stipendija pokriva osim IT-ja i druga deficitarna zanimanja.

Nismo željeli biti isključivi pa smo u projekt uključili fakultete koji proizvode deficitarna zanimanja, tako da nisu ekskluziva samo IT tvrtke. Želimo graditi cijelu zajednicu i Osijek učiniti još poželjnijim i kvalitetnijim mjestom za život.

“Ne možemo graditi velike tvrtke s malim brojem ljudi”

Ovakav potez bio im je nužan s obzirom na to koliko je zapošljavanje u Osijeku izazovno. Nije ništa drugačije ni u ostatku Hrvatske, pa ni svijeta, dodaje Mihael, ali činjenica jest da u manjim gradovima postoji i manji broj novoobrazovanih stručnjaka.

Ako pričamo o IT sektoru kao o strateški važnoj industriji i vertikali u državi, automatski pričamo i o broju zaposlenih u tim tvrtkama. Ne možemo graditi velike tvrtke s malim brojem ljudi. Treba nam snaga u brojevima da bismo rasli, bili relevantni i prepoznati u svijetu. Upravo se nadamo kroz ovaj projekt stipendija te daljnjom suradnjom s Gradom Osijekom, Sveučilištem i njegovim sastavnicama uhvatiti korak s problemom nedostatka mladih stručnjaka.

Osim što je ponuda mala, potražnja je velika – hrvatski stručnjaci su traženi ne samo na lokalnom tržištu, već i na globalnom, dodaje Mihael. Što znači da se za postojeći kadar “bore” i s velikim brojem tvrtki iz Europe i SAD-a, a uz to se trude i proizvesti novi.

Do sada smo to činili suradnjom sa sastavnicama Sveučilišta u Osijeku, od FERIT-a, Odjela za matematiku, Filozofskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, te Akademijom za umjetnost i kulturu, gdje smo pomogli u kreiranju programa, kolegija, te preddiplomskih i diplomskih studija, te našim samostalnim obrazovnim inicijativama.

Stipendija “Najbolje za najbolje” bila je logičan korak naprijed u ovom procesu s obzirom na to da je zadržavanje mladih ljudi na istoku Hrvatske i jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Osijeku, komentira rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac:

Pokazalo se, ako student upiše fakultet izvan Osijeka, kako je velika vjerojatnost da se neće vratiti. Ovaj korak koji su napravili Grad i OSC je veliki korak u smjeru zadržavanja mladih ljudi.

Tvrtke, studenti… Kako i tko se može prijaviti?

Koncept stipendiranja je takav da se studenti jave tvrtkama koje ih zanimaju kako bi se s njima dogovorili o određenoj suradnji. Nije nužno da to bude praksa, pojašnjava Mihael, ali student koji se obveže ugovorom primati stipendiju obavezan je ispuniti sve što se tvrtka i student dogovore kroz zaseban ugovor. Kakva će to biti suradnja ovisi o dogovoru između studenta i tvrtke.

Studenti se potom s pismom namjere od odabrane tvrtke (uz ostalu dokumentaciju) javljaju Gradu Osijeku na e-usluge i prijavljuju stipendiju.

Potpore su namijenjene redovnim studentima koji su upisali prvu godinu fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, a koji trenutno studiraju na fakultetima deficitarnih zanimanja, to se konkretno odnosi na Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Medicinski fakultet, Odjel za fiziku, Odjel za matematiku i Studijski program Informatologija na Filozofskom fakultetu Osijek.

S druge strane, tvrtke koje se žele uključiti, a još nisu uvedene u sustav moraju ispuniti određene uvjete kako bi mogle stipendirati studenta i postati dio projekta. Tvrtka koja se prijavljuje mora imati minimalno 10 zaposlenih radnika na puno radno vrijeme, mora biti aktivna barem dvije godine te da je u prethodnoj godini ostvarila prihod od minimalno 1.000.000,00 kuna. Dosad su za projekt izrazile interes tvrtke: Barrage, Base 58, COBE, Mono, PROTOTYP i TTTech Auto (ex RT-RK), a već ima i pet novih zainteresiranih, ponosno zaključuje Mihael.

Prijaviti se kao tvrtka ili student možete putem stranice NajZaNaj.

Od 27. srpnja javni poziv dostupan je na web stranici Grada Osijeka i bit će otvoren do iskorištenja sredstava, odnosno najkasnije do 30. lipnja 2023. godine. Ukupna sredstva namijenjena za dodjelu stipendija po ovom javnom pozivu iznose 1.790.197,20 kn, odnosno 237.000,00 eura.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

GOVNO framework – odgovor na birokratsku prirodu Scruma

Governance. Objectives. Visibility. Networks. Outcome. Sve su to ključni aspekti novog okvira za upravljanje projektima.

Društvene mreže

LinkedIn traži tvoju identifikaciju? Samo skoči do javnog bilježnika!

Vrijeme adventa pomalo ostavljamo iza nas, ali uspomene i pokloni ostat će još dugo s nama. Jedan naš poduzetnik posebno će pamtiti kako ga je poznata društvena mreža nagradila odlaskom kod javnog bilježnika.

Tehnologija

“Revolucija” koju donosi ChatGPT podsjeća me na samovozeće aute

Promjene koje donosi napredak u tehnologiji kompleksnije su, sporije i manje seksi od bombastičnih predviđanja na društvenim mrežama.

Što ste propustili

Programiranje

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Programiranje

Kvote tehničkih fakulteta neće zadovoljiti apetite IT industrije – što sad?

Godinama IT industriju obilježava jedna konstanta - neprekidna (rastuća) potražnja za radnom snagom. S obzirom na to da su fakulteti tradicionalno “tvornice” kvalificiranih radnika za IT scenu, postavlja se pitanje koliko je dugo taj odnos održiv? Ili su se već počele pojavljivati alternative koje izazivaju status quo? 

Novost

Hrvatski 404 i Shape postaju dio MYTY grupe, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija

404, najveća hrvatska komunikacijska agencija i Shape, tehnološka kompanija koja je dio 404 grupe, postaju dio MYTY, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija, čije je sjedište u Berlinu.

Netokracija Podcast

Ivan Vulić s Cambridgea objasnio nam je strojno učenje i kako zaista funkcionira ChatGPT

Ima li boljeg sugovornika na temu strojnog učenja, treniranja velikih jezičnih modela i glasovnih asistenata koji umjesto ljudi rješavaju probleme korisnika od čovjeka koji se time bavi istraživački i u praksi?

Najava

Jeste znali da je “ozbiljno igranje” sve popularniji trend u ozbiljnim firmama?

Često se kaže da je igranje na poslu privilegija samo game developera (da bar!), no i „normalne” tvrtke u posljednjih nekoliko godina ponovno otkrivaju igre kao alat za razvoj „mekih” vještina radnika, unaprijeđenje timske suradnje te katalizator poslovnih inovacija. U to sam se uvjerila posjetivši nekonvencionalnu gaming konferenciju #play14 te razgovarajući s Lidijom Kralj i Josipom Borić-Novosel, renomiranim domaćim stručnjakinjama u ovom području.

Tvrtke i poslovanje

Zašto je big tech ove godine otpustio već 60.000 ljudi i to – preko noći?

Kako oni smiju tako nasumce i preko noći otpustiti 12.000 ljudi pitali su se oni s druge strane svijeta dok su na društvenim mrežama gledali i čitali objave šokiranih američkih "guglera" koji su saznali da više nemaju posao tako što nisu mogli otvoriti službeni email ili ući u ured.