Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

G Dan, HAKOM-ova konferencija koji se inače bavi temama razvoja i primjene novih tehnologija, ove godine potpuno se posvetila satelitskim komunikacijama. Perspektivna grana za koju se u zadnje vrijeme priča kako bi mogla dodatno pogurati tehnološki razvoj Hrvatske, ali i popularizirati astronomiju i svemirske projekte te ojačati STEM znanosti.

Ono što je nama zapelo za oko je panel rasprava Satelitske komunikacije i neprekinuta povezivost koja je predstavila što svemirska tehnologija može značiti za Hrvatsku. Svoja razmišljanja podijelili su Daniela Jović, Project Captain u CroCube i COO Spacemanica; Josip Vuković, docent na FER-ovom Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije; Hrvoje Hadžić, Innovation Manager & New Business Development u Ericssonu i Davorin Domitrović, Project Director u Nokiji.

Što su uopće cube sateliti?

Cube sateliti predstavljaju mogućnost da svi, koji nisu vlada i vojska, imaju mogućnost raditi simulacije u svemiru. Koriste se u IOD/IOV (in orbit demonstration/in orbit validation) programu Europske unije koji omogućava testiranje novih tehnologija u orbiti pružanjem usluga agregacije, a po potrebi, lansiranja i raznih operacija. Pored toga što ih je moguće koristiti u sklopu ovakvih programa, ono što ih čini dodatno korisnima su niski troškovi izrade, objašnjava Daniela:

Cube sateliti su u principu jeftini i zato se mogu koristiti kao eksperiment za neku veliku, kompliciranu i skupu misiju. Govorimo o nečemu što može biti prvi korak prema mega konstelaciji.

Josip se nadovezuje s činjenicom kako su cube sateliti vrlo zahvalni u znanstvenim istraživanjima jer se mogu brzo složiti i lansirati, a već je prisutan trend zamjene velikih i skupih satelita s cubeovima.

Hrvoje objašnjava kako komunikacijska industrija vidi cube satelite kao idući korak u razvoju tehnologije. Ipak, on ove satelite ne vidi kao nadogradnju tehnologije, već kao komplementarno rješenje postojećim tehnologijama za komunikaciju:

Kada mi iz komunikacijskih tehnologija govorimo o satelitima, prvotno mislimo na satelite u niskim orbitama, a oni su prisutni još od prošlog stoljeća. Praktički su bolja verzija već postojećih satelita.

Spacemanic trenutno radi na lansiranju trećeg slovačkog satelita koji je u vlasništvu privatne osobe. Iako će biti lansiran povodom rođendana, namjena satelita je edukacija i popularizacija znanosti. Ovo je dokaz kako ovi sateliti mogu biti za svakoga, ali uvijek će im biti draži sateliti s istraživačkom namjenom, ističe Daniela:

Drugi po redu slovački satelit kojeg smo lansirali obavlja ulogu satelita koji inače koštaju 70 milijuna dolara, a on mjeri gama bljeskove. Ovo su ipak primjeri koji potiču napredak znanosti i čovječanstva.

Tko se brine o svemirskom smeću?

Kako bi lansirali jedan satelit, tako je prvo potrebno kupiti sami satelit kojeg je zatim potrebno programirati i staviti u spremnik. Taj spremnik putuje u SAD gdje će se ukrcati na Falcon 9, objašnjava Daniela:

Odlučili smo se za Falcon 9 zato što se on u većini slučajeva može reciklirati što znači da ne generiramo previše novog svemirskog smeća. Bitno je naglasiti da nitko trenutno ne izdvaja novce za čišćenje svemirskog smeća jer za to ne postoji ekonomsko prihvatljiv način. Također, on je trenutno najpouzdaniji.

Ipak, često u ovaj posao ulaze klijenti koji nisu educirani na ovom području pa zbog toga nisu svjesni koliko je lansiranje veliki zalogaj. Kada se nešto pokvari u svemiru, nema “mehaničara” koji će to popraviti, ističe Daniela:

Dogodilo nam se da je klijent otišao na uskršnje praznike i ostavio je satelit upaljen. Satelit je pokušao uspostaviti komunikaciju s nekim na Zemlji, ali naravno nikoga nije bilo.

Dok se klijent vratio s godišnjeg, satelit se vratio na tvorničke postavke i tada može napraviti samo nužne radnje. Klijent je u panici htio povući sve podatke što je “zblesiralo” satelit što ga je na kraju pokvarilo.

Satelitski internet nije baš jeftina opcija

Kako sve više idemo prema tome da će sateliti omogućavati komunikaciju, tako je bitno znati da ona izgleda poprilično drugačije od komunikacije koja se odvija samo na Zemlji, ističe Hrvoje, a razlike su tehničke i komercijalne. Kada govorimo o tehničkim razlikama, trenutno sateliti mogu postići latenciju koja iznosi između 50 i 80 milisekundi dok 5G koji se odvija na Zemlji može postići 10 milisekundi latencije:

Fizički je neizvedivo da latencije budu slične jer je ipak 5G bazna stanica od nas udaljena kilometar dok je neki satelit na 100 kilometara visine.

S druge strane komercijalna razlika je poprilično velika jer je jeftinije postaviti baznu stanice nego lansirati satelit. Zato će usluge koje idu preko satelita biti skuplje:

Intersat nudi usluge Interneta pute satelita u Hrvatskoj i mjesečne pretplate su se kretale od 50 do 150 eura. S durge strane, za 50 eura kod teleoperatera dobijem Internet, televiziju i fiksni telefon.

Jedini način da budemo u koraku sa svemirskom industrijom je stvaranjem stručnjaka na fakultetima

Postoji li interes studenata za svemirsku industriju, točnije, za kolegije koji se tiču svemirskih tehnologija? Josip je prepoznao da sve više studenata upisuje te kolegije jer danas svemirsku industriju mogu prepoznati kao moguću karijeru, ali nije uvijek bilo tako:

Zato nam je pričanje o ovome, provedba projekata i općenito popularizacija svemirske tehnologije važna. Tako studenti mogu vidjeti da mogu imati budućnost u ovoj grani IT-a i to još u Hrvatskoj.

Kako tehnologija brzo napreduje, tako se kolegiji iz godine u godinu unaprjeđuju:

Budući inženjeri se moraju naviknuti da ono što su naučili dok su studirali, neće moći raditi do kraja svog života, već će i oni morati evoluirati kao tehnologije kojima se bave.

Prema istraživanju NASA-e, svaki dolar koji se investira u svemirsku ekonomiju vrati se kao kapital od 7 dolara, ističe Daniela. Zato svemirsku industriju uspoređuje s japanskim brzim vlakom, a mi kao Hrvatska moramo uskočiti na taj vlak i zato je bitno da se obrazovanje prema tome orijentira:

Za svemirsku industriju ne trebate njivu, već industrijske stručnjake koji znaju rukovati s postojećim tehnologijama i koristiti je u sklopu za razna softverska rješenja. Na drugu ruku, treba raditi i nešto svoje, a zaista imamo sjajne stručnjake.

Pored samog panela, na konferenciji se govorilo o CroCubeu, FERSatu, novoj europska infrastruktura za otpornost IRIS² i ulozi HAKOM-a kao regulatora. Ako želite poslušati cijeli program kojeg je HAKOM pripremio, dostupna je snimka na YouTubeu.