Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

G Dan, HAKOM-ova konferencija koji se inače bavi temama razvoja i primjene novih tehnologija, ove godine potpuno se posvetila satelitskim komunikacijama. Perspektivna grana za koju se u zadnje vrijeme priča kako bi mogla dodatno pogurati tehnološki razvoj Hrvatske, ali i popularizirati astronomiju i svemirske projekte te ojačati STEM znanosti.

Ono što je nama zapelo za oko je panel rasprava Satelitske komunikacije i neprekinuta povezivost koja je predstavila što svemirska tehnologija može značiti za Hrvatsku. Svoja razmišljanja podijelili su Daniela Jović, Project Captain u CroCube i COO Spacemanica; Josip Vuković, docent na FER-ovom Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije; Hrvoje Hadžić, Davorin Domitrović, Project Director u Nokiji.

Što su uopće cube sateliti?

Cube sateliti predstavljaju mogućnost da svi, koji nisu vlada i vojska, imaju mogućnost raditi simulacije u svemiru. Koriste se u IOD/IOV (in orbit demonstration/in orbit validation) programu Europske unije koji omogućava testiranje novih tehnologija u orbiti pružanjem usluga agregacije, a po potrebi, lansiranja i raznih operacija. Pored toga što ih je moguće koristiti u sklopu ovakvih programa, ono što ih čini dodatno korisnima su niski troškovi izrade, objašnjava Daniela:

Cube sateliti su u principu jeftini i zato se mogu koristiti kao eksperiment za neku veliku, kompliciranu i skupu misiju. Govorimo o nečemu što može biti prvi korak prema mega konstelaciji.

Josip se nadovezuje s činjenicom kako su cube sateliti vrlo zahvalni u znanstvenim istraživanjima jer se mogu brzo složiti i lansirati, a već je prisutan trend zamjene velikih i skupih satelita s cubeovima.

Hrvoje objašnjava kako komunikacijska industrija vidi cube satelite kao idući korak u razvoju tehnologije. Ipak, on ove satelite ne vidi kao nadogradnju tehnologije, već kao komplementarno rješenje postojećim tehnologijama za komunikaciju:

Kada mi iz komunikacijskih tehnologija govorimo o satelitima, prvotno mislimo na satelite u niskim orbitama, a oni su prisutni još od prošlog stoljeća. Praktički su bolja verzija već postojećih satelita.

Prema istraživanju NASA-e, svaki dolar koji se investira u svemirsku ekonomiju vrati se kao kapital od 7 dolara.

Spacemanic trenutno radi na lansiranju trećeg slovačkog satelita koji je u vlasništvu privatne osobe. Iako će biti lansiran povodom rođendana, namjena satelita je edukacija i popularizacija znanosti. Ovo je dokaz kako ovi sateliti mogu biti za svakoga, ali uvijek će im biti draži sateliti s istraživačkom namjenom, ističe Daniela:

Drugi po redu slovački satelit kojeg smo lansirali obavlja ulogu satelita koji inače koštaju 70 milijuna dolara, a on mjeri gama bljeskove. Ovo su ipak primjeri koji potiču napredak znanosti i čovječanstva.

Tko se brine o svemirskom smeću?

Kako bi lansirali jedan satelit, tako je prvo potrebno kupiti sami satelit kojeg je zatim potrebno programirati i staviti u spremnik. Taj spremnik putuje u SAD gdje će se ukrcati na Falcon 9, objašnjava Daniela:

Odlučili smo se za Falcon 9 zato što se on u većini slučajeva može reciklirati što znači da ne generiramo previše novog svemirskog smeća. Bitno je naglasiti da nitko trenutno ne izdvaja novce za čišćenje svemirskog smeća jer za to ne postoji ekonomsko prihvatljiv način. Također, on je trenutno najpouzdaniji.

Ipak, često u ovaj posao ulaze klijenti koji nisu educirani na ovom području pa zbog toga nisu svjesni koliko je lansiranje veliki zalogaj. Kada se nešto pokvari u svemiru, nema “mehaničara” koji će to popraviti, ističe Daniela:

Dogodilo nam se da je klijent otišao na uskršnje praznike i ostavio je satelit upaljen. Satelit je pokušao uspostaviti komunikaciju s nekim na Zemlji, ali naravno nikoga nije bilo.

Dok se klijent vratio s godišnjeg, satelit se vratio na tvorničke postavke i tada može napraviti samo nužne radnje. Klijent je u panici htio povući sve podatke što je “zblesiralo” satelit što ga je na kraju pokvarilo.

Satelitski internet nije baš jeftina opcija

Kako sve više idemo prema tome da će sateliti omogućavati komunikaciju, tako je bitno znati da ona izgleda poprilično drugačije od komunikacije koja se odvija samo na Zemlji, ističe Hrvoje, a razlike su tehničke i komercijalne. Kada govorimo o tehničkim razlikama, trenutno sateliti mogu postići latenciju koja iznosi između 50 i 80 milisekundi dok 5G koji se odvija na Zemlji može postići 10 milisekundi latencije:

Fizički je neizvedivo da latencije budu slične jer je ipak 5G bazna stanica od nas udaljena kilometar dok je neki satelit na 100 kilometara visine.

S druge strane komercijalna razlika je poprilično velika jer je jeftinije postaviti baznu stanice nego lansirati satelit. Zato će usluge koje idu preko satelita biti skuplje:

Intersat nudi usluge Interneta pute satelita u Hrvatskoj i mjesečne pretplate su se kretale od 50 do 150 eura. S durge strane, za 50 eura kod teleoperatera dobijem Internet, televiziju i fiksni telefon.

Jedini način da budemo u koraku sa svemirskom industrijom je stvaranjem stručnjaka na fakultetima

Postoji li interes studenata za svemirsku industriju, točnije, za kolegije koji se tiču svemirskih tehnologija? Josip je prepoznao da sve više studenata upisuje te kolegije jer danas svemirsku industriju mogu prepoznati kao moguću karijeru, ali nije uvijek bilo tako:

Zato nam je pričanje o ovome, provedba projekata i općenito popularizacija svemirske tehnologije važna. Tako studenti mogu vidjeti da mogu imati budućnost u ovoj grani IT-a i to još u Hrvatskoj.

Kako tehnologija brzo napreduje, tako se kolegiji iz godine u godinu unaprjeđuju:

Budući inženjeri se moraju naviknuti da ono što su naučili dok su studirali, neće moći raditi do kraja svog života, već će i oni morati evoluirati kao tehnologije kojima se bave.

Prema istraživanju NASA-e, svaki dolar koji se investira u svemirsku ekonomiju vrati se kao kapital od 7 dolara, ističe Daniela. Zato svemirsku industriju uspoređuje s japanskim brzim vlakom, a mi kao Hrvatska moramo uskočiti na taj vlak i zato je bitno da se obrazovanje prema tome orijentira:

Za svemirsku industriju ne trebate njivu, već industrijske stručnjake koji znaju rukovati s postojećim tehnologijama i koristiti je u sklopu za razna softverska rješenja. Na drugu ruku, treba raditi i nešto svoje, a zaista imamo sjajne stručnjake.

Pored samog panela, na konferenciji se govorilo o CroCubeu, FERSatu, novoj europska infrastruktura za otpornost IRIS² i ulozi HAKOM-a kao regulatora. Ako želite poslušati cijeli program kojeg je HAKOM pripremio, dostupna je snimka na YouTubeu.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

Startupi

Upoznajte 20 odabranih timova ZICER-ovih akceleratorskih programa

Vodeći hrvatski startup hub ZICER predstavio je timove devetog ciklusa akceleracijskog programa Startup Factory, drugu generaciju Global Growth programa i timove sasvim novog Tech Transfer akceleratora.

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje dugogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.