Prethodna godina umnogome je oblikovala regionalnu startup scenu, a po svemu sudeći i 2014. ostaviće ogroman uticaj iza sebe. Startupi i njihovi osnivači polako su naučili kako se razvijaju proizvodi i usluge, a oni najuspešniji dospeli su i do najpoznatijih svetskih inkubatora te osigurali milionske investicije. Ipak, tamo gde su programerske i preduzetničke veštine došle do izražaja, one vezane za komunikaciju i dalje kaskaju, a verovatno najviše u čitavom procesu ispaštaju upravo medijske aktivnosti.
Prethodna godina umnogome je oblikovala regionalnu startup scenu, a po svemu sudeći i 2014. ostaviće ogroman uticaj iza sebe. Startupi i njihovi osnivači polako su naučili kako se razvijaju proizvodi i usluge, a oni najuspešniji dospeli su i do najpoznatijih svetskih inkubatora te osigurali milionske investicije. Ipak, tamo gde su programerske i preduzetničke veštine došle do izražaja, one vezane za komunikaciju i dalje kaskaju, a verovatno najviše u čitavom procesu ispaštaju upravo medijske aktivnosti.
Rešeni da ukažemo na neke od najčešćih grešaka koje startupi prave u ranim fazama, odlučili smo da pokrenemo novu seriju tekstova pod nazivom “Mitovi o startupima”, u kojma ćemo pisati o problemima, davati stručne savete te razgovarati sa osnivačima, investitorima i drugim ekspertima na području regiona, pa i šire. Budući da svakog dana sarađujemo sa velikim brojem startupa, krećemo od teme koja je nama najbliža – saradnja sa medijima.
Imaš ideju, proizvod? A ko si zapravo ti?
Jedan od najčešćih problema koji startupi sa naših prostora prave kada je komunikacija u pitanju, jeste upravo zapostavljanje medija. Ovde naravno ne mislim prevashodno na Netokraciju, već i na druge lifestyle, tech i culture magazine, te online i offline izdanja koja čitaju njihovi potencijalni korisnici. Iako je većina svesna uticaja koje društvene mreže poseduju, te putem njih održavaju kontakt sa publikom i korisnicima, tek mali broj startupa zaista posmatra medije kao teren na kome mogu da odigraju solidnu pripremnu utakmicu.
Razloga za ovo ima nekoliko, a čini mi se da je manjak edukacije i vremena nekako najočigledniji. Osnivači su jednostavno isuviše zauzeti razvojem biznisa, testiranjem proizvoda i drugim aktivnostima, te je nekako i očekivano da komunikacija sa medijima izostaje u početku. Ipak, ovo ne bi trebalo da se dešava, a pogledamo li američke startupe ili pak Kickstarter i Indiegogo projekte, videćemo da je kontakt sa novinarima i blogerima deo razvojnog plana već od samog starta.

No čemu sve to? Čemu kontaktiranje medija, čemu još i to nerviranje? Kao prvo, praćenjem tehnoloških i biznis magazina i blogova lako možete biti u toku stvarima koje se dešavaju u vašem gradu, vašoj državi, regionu pa i šire. Startup zajednica jedna od kohezivnijih i spremna je da pomogne u svakoj prilici, stoga nije loše pratiti razvoj stvari i biti upoznat sa dešavanjima. Isto tako, nebrojeno je mnogo prilika kada su se osnivačima nekog startupa javljali ljudi nakon pročitanog članka – što sa željom da rade na njihovom projektu, što sa željom da pruže feedback, pa čak i da se upoznaju i da popričaju o mogućim investicijama.
Max Gurvits, partner i osnivač Teres Captal fonda slaže se da su mediji jedan od najvećih kanala putem kojih je moguće ostvariti rast i dalja partnerstva. Okarakterisavši ih kao agente rasta, Max je izjavio:
Agenti rasta su investitori i distributivni partneri, kao i veliki klijenti. Posao tehnoloških medija, ukoliko je učinjen dobro, jeste da stvore zajednicu i poteknu odnose između preduzetnika i agenata rasta koji su konstantno u potrazi za sledećim uspešnim projektnom. Kvalitetni tehnološki mediji su kao ulje, a njihov zadatak jeste da podmažu ovu mašinu i da joj dozvole da nesmetano funkcinoše.
Gurvits, kao dugogodišnji investitor, ističe da je upravo kroz lokalne tehnološko-poslovne medije saznao sa neke od najvažnijih dešavanja na ovim prostorima – nekada kroz članke i intervjue, nekada kroz razgovore sa blogerima i novinarima. Ovakvi mediji predstavljaju i glavni kanal putem kojeg investitori komuniciraju sa zajednicom o temama koje su isuviše važne za privatne razgovore, a za koje i sami očekuju povratne informacije kako bi pokrenuli diskusiju na određenu temu.
Most ka TechCrunchu i drugim svetskim medijima
Čak i ako od samog početka imate medije u planu, šanse da ćete već u startu završiti na nekom od velikih tehnološkim medija poput TechCrunch-a, Mashable-a, VentureBeat-a, Re/Code-a i drugih, poprilično su male. Razlog za ovo jeste 20% – neiskustvo prilikom pristupa novinarima, 30% – pored vas ih je kontaktiralo još stotinu drugih, njima geografski bližih startupa i 50% – ko ste vi i zašto vas nema nigde na Googleu?
Da ne dužim, Na Clarity-ju je nedavno osvanuo odličan blog post u kome se autor dotakao važnosti lokalnih, srednjih i svetskih medija, ističući jasno ulogu svakog od njih u medijskoj piramidi. U biti – ukoliko ciljate na TechCrunch i ostale velike blogove, nije loše prvo stupiti u kontakt sa lokalnim blogovima koji pokrivaju iste teme, a koji vam mogu doneti prve korisnike, koristan feedback te neophodnu vidljivost na regionalnoj mapi. Netokracija već nekoliko godina usko sarađuje sa TechCrunch-om i drugim poznatim blogovima, a u potrazi za novim i neotkrivenim pričama, njihovi novinari neretko se okreću upravo našem regionu.

Nemanja Cerovac, jedan od ko-osnivača FishingBookera, startupa koji je nedavno pobedio na Spark.me takmičenju, izneo je svoj stav o saradnji sa tech medijima:
Kada je saradnja sa lokalnim i regionalnim medijima u pitanju, ja vidim dve ogromne prednosti. Prva je upravo strast prema onome što se radi. Izdanja poput Startita i Netokracije predstavljaju jedine medije kojima je zaista stalo do pisajna o preduzetništvu, startupima i drugim sličnim temama.
Sa druge strane, novinari i blogeri koji stoje iza njih uvek su bili voljni da nam daju kvalitetan feedback, kao i da nas povežu sa kontaktima od kojih smo kasnije naučili mnoge pametne i korisne stvari.
Mediji dakle ne grizu, ne ujedaju niti je cilj novinara da otkriju vaše najmračnije preduzetničke tajne. Na kraju dana i mi smo ljudi, interesuje nas ono čime se bavite i na koji način menjate svet i navike ljudi oko sebe. Znatiželja je osobina sa kojom smo rođeni, ali isto tako poštujemo i načela profesije kojom se bavimo. Naš zadatak i iskrena želja jeste da lokalnoj, ali i svetskoj zajednici (ekskluzivno) predstavimo vas i vaš proizvod te nateramo ljude na otvorenu diskusiju. Korisnici, povratne informacije i vidljivost samo su dodatni benefiti koji idu vama u korist. Nije loše, složićete se?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Hrvoje
09. 07. 2014. u 1:40 pm
Sve pet, samo molim vas lektorirajte tekstove. Neozbiljna mi je priča o značaju pristupu medijima i onda na hrvatskom portalu čitam srpski jezik… Nije kritika, nego opaska… Svaka čast ako je komentator iz Srbije i ako je stručan, no netko bi njegov tekst morao prilagoditi hrvatskom jeziku… Lp
Mia Biberović
09. 07. 2014. u 1:46 pm
Hrvoje, hvala na komentaru, ali Marko je naš kolega iz Beograda, a s obzirom na to da smo regionalno orijentirani i imamo dosta čitatelja iz svih okolnih zemalja, ne vidimo posebnu potrebu za prilagođavanjem teksta. U dogledno vrijeme odvojit ćemo tekstove na srpskom jeziku na posebnu inačicu Netokracije (kao što imamo slovensku verziju) pa ovakvih slučajeva više neće biti. Pozdrav!
Tomislav
10. 07. 2014. u 3:28 pm
Molim Vas nemojte odvajati tekstove po jezicima regije. Tko ne razumije neka ne čita. Barem mi, stručnjaci iz IT sektora, ne moramo glumiti nerazumijevanje s kolegama iz Srbije.
Koga svrbi nedostatak ‘purizma’ u načinu pisanja teksta neka uzme drugu literaturu, predlažem političku.
Petar Vasić
10. 07. 2014. u 7:19 am
Joooj Hrvoje zar na ovakvim sajtovima si našao da izbacuješ komentare iz devedesetih … ccc
Denis
09. 07. 2014. u 7:25 pm
Mitovi o startupima > Real-life version:
Mit No1: Startupi dobivaju lovu
>False – ogromna većina startupa nikada ne dobije lovu
Mit No2: Startupi u EU dobivaju lovu
>False – od onih malobrojnih koji i dobiju lovu, ogromna većina nije iz EU
Mit No3: Tech blogovi vole pisati o vašem startupu
>False – nemate praktički nikakve šanse da TechCrunch i ostali napišu besplatni članak o vašem startupu (osim ako niste već dobili 1 mil USD ili imate 1 mil korisnika, ali onda vam više i mediji ne trebaju). Npr prije 2 godine jedan članak na Techcrunchu je koštao min 6,000 USD, drugdje i peko 20,000
Mit No4: PR članci će vam pomoći da postanete popularniji
>False – PR članke ne čita nitko a najmanje novinari
Mit No4: domaći tech blogovi će rado pisati o vašem startupu.
>Hmm..piše se uglavnom o istih par startupa iako ih ima na tisuće
Zaključak: It’s not what you know but who you know
Petar Vasić
10. 07. 2014. u 7:23 am
Ja mislim da je previše wannabe preduzetnika i to je razlog zašto ne iskorišćavaju medije na pravi način. Nije dovoljno samo da znaš da kodiraš i da imaš biznis ideju. Dan danas je bitan huseling 😉