Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Hrvatski umirovljenici od jučer imaju portal krojen upravo prema njihovim interesima, Mirovina.hr, a dodatnu zanimljivost cijeloj priči daje činjenica da se iza svega krije tim koji je na noge postavio portal za potpuno drugu demografsku skupinu - Srednja.hr.

Jučer je s radom počela Mirovina.hr, portal koji će se baviti prvenstveno temama koje su bliske našim sugrađanima u mirovini, a iza njega stoji ista ona ekipa koja je na noge podigla portal Srednja.hr, jedan od najpopularnijih domaćih portala za učenike i studente. I, ne, nije šala. 🙂

Portal koji je na glasu kao medij koji se prvenstveno vodi temeljnim novinarskim principima i koji pokreće velika želja za onim dobrim starim istraživačkim novinarstvom zbog koje su i “pritiskali” vrh vlasti, objavljivali velike priče i sve u svemu radili vrlo dobar posao, odlučio se proširiti i na dijametralno suprotnu populaciju: od mladih na nešto starije.

Kako bih saznao kako je došlo do ovog prilično neočekivanog zaokreta i širenja po nekim potpuno drugačijim vertikalama, porazgovarao sam s Markom Matijevićem, glavnim urednikom i osnivačem portala Srednja.hr, a sada i Mirovina.hr.

Kao i vjerojatno vama, i meni je prvo pitanje u glavi bilo jednostavno: kako čovjek dođe od portala za srednjoškolce do portala za umirovljenike, budući da je tematika, blago rečeno, različita:

Srednja.hr ima affinity indeks u dobnoj skupini od 15 do 24 godine od preko 200 posto. Svakako možemo biti bolji i kvalitetniji, ali se jednostavno ne možemo širiti po pitanju publike. Međutim, kroz šest godina smo izgubili desetke tisuća čitatelja koji su otišli u inozemstvo. Što se tiče umirovljenika, oni su digitalno sve prisutniji i njihov broj će rasti. Takva su nam demografska kretanja i Mirovina.hr je odgovor na njih. Na kraju krajeva, financijska pismenost mladih nalaže da se brinemo o mirovinama pa sam odlučio na vrijeme krenuti samo na svoj način, otvaranjem medija.

Moram priznati kako je Marko u pravu, iako nekako i ne bih želio da je to istina, barem kada je riječ o demografskoj slici. Ipak, vremena su takva kakva jesu, a činjenica jest kako je Hrvatska zemlja s velikim brojem umirovljenika koji do sada nisu imali portal koji bi bio okrenut samo njima.

Fokus na teme važne umirovljenicima

Jasno je i kako su umirovljenici skupina koja je specifična po nizu parametara, a Marko i ekipa Srednje.hr prepoznali su posebnosti ove populacije i jednostavno im pružili ono što žele:

Umirovljenici su dobar dio životnog vijeka proveli uz medije, uglavnom televiziju i tisak. Imaju naviku čitanja i gledanja, a mi im se samo prilagođavamo formom.

Kako je Srednja.hr poznata kao medij koji ipak voli istraživačke tekstove i ne libi se ući u srž problema, logično mi je misliti kako će i Mirovina.hr biti pogonjena istom strašću, ali svejedno ostaje pitanje čime će se to najviše baviti ovaj novi portal:

Ne mogu zamisliti Mirovinu.hr koja se neće baviti mirovinskim sustavom i životom umirovljenika. Cijela zemlja zna da je sustav neodrživ i samo je pitanje kada će to svi osjetiti na vlastitoj koži. Osim istraživačkog dijela, svakako ćemo informirati umirovljenike o prevenciji u zdravlju, ali staviti i fokus na obrazovanje.

Da je obrazovanje Marku prilično bitno, dovoljno govori to da je otvorio portal o toj temi, ali ovdje se ne radi samo o obrazovanju starijih osoba već, kaže moj sugovornik, i o prenošenju velikog životnog iskustva koje imaju umirovljenici nešto mlađim generacijama, jer je upravo to iskustvo svojevrsni kulturni kapital i baština koju uredništvo planira zapisati i sačuvati od zaborava.

Logo Mirovine je čipka, za koju Marko kaže kako je bila logičan izbor.

Umirovljenici su sjajna Facebook publika

Zanimljivo je što je Mirovina.hr već popularna i na Facebooku, jer je u relativno kratkom roku skupila više od deset tisuća pratitelja koji su vrlo angažirani oko objava te se ponašaju baš kako bi svaki vlasnik neke internetske publikacije želio. Marko kaže kako je ovakvo ponašanje i njega pomalo iznenadilo:

Primijetio sam da se umirovljenici na Facebooku ponašaju kao mladi prije šest ili sedam godina kada je Facebook bio in. Komentiraju, dijele i reagiraju na gotovo sve objave, uključeni su i ne boje se zauzeti stav, čemu im je svakako pridonijelo i životno iskustvo.

Čini se kako se Mirovina.hr zaista brendirala vrlo dobro kada je riječ o ciljanoj grupi te da se “kockanje” sa starijom dobnom skupinom isplatilo, barem kada je riječ o početnim reakcijama. Za kraj našeg druženja, pitao sam Marka koji su kratkoročni, a koji dugoročni planovi za razvoj ovog zanimljivog projekta:

Do kraja godine testiramo različite teme i pristupe. Zasad imamo ideju što bi dobro prolazilo, ali bit ćemo pametniji nakon malo analize Google Analyticsa. Usput razvijamo i poslovni model prema industrijama koje su nam do sada bile nedostupne. Ogroman dio marketinškog kolača odvaja se za ciljnu skupinu umirovljenika, ponajprije za televiziju, ali vrijeme je da se uloži i u digital.

Marko kaže kako im je jedan od ciljeva i razvoj YouTube kanala koji bi se na još jedan način bavio problemima umirovljenika, ali i sadržajima na koje će i sami umirovljenici utjecati. Jedini problem na koji su naišli do sada je to što neki od umirovljenika nisu previše digitalno pismeni, pa često ostavljaju negativne komentare na stranicu, a Marko kaže kako će svoju novu publiku morati educirati kako ne bi mislili da stranice vodi kakvo ministarstvo ili neka druga državna institucija.

Svakako Marku i ostatku tima želimo mnogo sreće i uspjeha u projektu koji će, bez sumnje, usrećiti mnoge umirovljenike, ali i dokazati kako je ova niša bila zanemarena previše vremena i treba se posvetiti i našim sugrađanima u mirovini jer od njih možemo zaista mnogo toga naučiti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    20. 11. 2017. u 5:15 am Odgovori

    Istrazivacki portal? Garant onda i Srednja.hr smatrate istrazivackim portalom – prenosenje gluposti na jednom mjestu. U Hrvatskoj danas ne postoji istrazivacko novinarstvo. Za vise informacija javite se Brankici Stankovic iz Srbije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.