Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Hrvatski umirovljenici od jučer imaju portal krojen upravo prema njihovim interesima, Mirovina.hr, a dodatnu zanimljivost cijeloj priči daje činjenica da se iza svega krije tim koji je na noge postavio portal za potpuno drugu demografsku skupinu - Srednja.hr.

Jučer je s radom počela Mirovina.hr, portal koji će se baviti prvenstveno temama koje su bliske našim sugrađanima u mirovini, a iza njega stoji ista ona ekipa koja je na noge podigla portal Srednja.hr, jedan od najpopularnijih domaćih portala za učenike i studente. I, ne, nije šala. 🙂

Portal koji je na glasu kao medij koji se prvenstveno vodi temeljnim novinarskim principima i koji pokreće velika želja za onim dobrim starim istraživačkim novinarstvom zbog koje su i “pritiskali” vrh vlasti, objavljivali velike priče i sve u svemu radili vrlo dobar posao, odlučio se proširiti i na dijametralno suprotnu populaciju: od mladih na nešto starije.

Kako bih saznao kako je došlo do ovog prilično neočekivanog zaokreta i širenja po nekim potpuno drugačijim vertikalama, porazgovarao sam s Markom Matijevićem, glavnim urednikom i osnivačem portala Srednja.hr, a sada i Mirovina.hr.

Kao i vjerojatno vama, i meni je prvo pitanje u glavi bilo jednostavno: kako čovjek dođe od portala za srednjoškolce do portala za umirovljenike, budući da je tematika, blago rečeno, različita:

Srednja.hr ima affinity indeks u dobnoj skupini od 15 do 24 godine od preko 200 posto. Svakako možemo biti bolji i kvalitetniji, ali se jednostavno ne možemo širiti po pitanju publike. Međutim, kroz šest godina smo izgubili desetke tisuća čitatelja koji su otišli u inozemstvo. Što se tiče umirovljenika, oni su digitalno sve prisutniji i njihov broj će rasti. Takva su nam demografska kretanja i Mirovina.hr je odgovor na njih. Na kraju krajeva, financijska pismenost mladih nalaže da se brinemo o mirovinama pa sam odlučio na vrijeme krenuti samo na svoj način, otvaranjem medija.

Moram priznati kako je Marko u pravu, iako nekako i ne bih želio da je to istina, barem kada je riječ o demografskoj slici. Ipak, vremena su takva kakva jesu, a činjenica jest kako je Hrvatska zemlja s velikim brojem umirovljenika koji do sada nisu imali portal koji bi bio okrenut samo njima.

Fokus na teme važne umirovljenicima

Jasno je i kako su umirovljenici skupina koja je specifična po nizu parametara, a Marko i ekipa Srednje.hr prepoznali su posebnosti ove populacije i jednostavno im pružili ono što žele:

Umirovljenici su dobar dio životnog vijeka proveli uz medije, uglavnom televiziju i tisak. Imaju naviku čitanja i gledanja, a mi im se samo prilagođavamo formom.

Kako je Srednja.hr poznata kao medij koji ipak voli istraživačke tekstove i ne libi se ući u srž problema, logično mi je misliti kako će i Mirovina.hr biti pogonjena istom strašću, ali svejedno ostaje pitanje čime će se to najviše baviti ovaj novi portal:

Ne mogu zamisliti Mirovinu.hr koja se neće baviti mirovinskim sustavom i životom umirovljenika. Cijela zemlja zna da je sustav neodrživ i samo je pitanje kada će to svi osjetiti na vlastitoj koži. Osim istraživačkog dijela, svakako ćemo informirati umirovljenike o prevenciji u zdravlju, ali staviti i fokus na obrazovanje.

Da je obrazovanje Marku prilično bitno, dovoljno govori to da je otvorio portal o toj temi, ali ovdje se ne radi samo o obrazovanju starijih osoba već, kaže moj sugovornik, i o prenošenju velikog životnog iskustva koje imaju umirovljenici nešto mlađim generacijama, jer je upravo to iskustvo svojevrsni kulturni kapital i baština koju uredništvo planira zapisati i sačuvati od zaborava.

Logo Mirovine je čipka, za koju Marko kaže kako je bila logičan izbor.

Umirovljenici su sjajna Facebook publika

Zanimljivo je što je Mirovina.hr već popularna i na Facebooku, jer je u relativno kratkom roku skupila više od deset tisuća pratitelja koji su vrlo angažirani oko objava te se ponašaju baš kako bi svaki vlasnik neke internetske publikacije želio. Marko kaže kako je ovakvo ponašanje i njega pomalo iznenadilo:

Primijetio sam da se umirovljenici na Facebooku ponašaju kao mladi prije šest ili sedam godina kada je Facebook bio in. Komentiraju, dijele i reagiraju na gotovo sve objave, uključeni su i ne boje se zauzeti stav, čemu im je svakako pridonijelo i životno iskustvo.

Čini se kako se Mirovina.hr zaista brendirala vrlo dobro kada je riječ o ciljanoj grupi te da se “kockanje” sa starijom dobnom skupinom isplatilo, barem kada je riječ o početnim reakcijama. Za kraj našeg druženja, pitao sam Marka koji su kratkoročni, a koji dugoročni planovi za razvoj ovog zanimljivog projekta:

Do kraja godine testiramo različite teme i pristupe. Zasad imamo ideju što bi dobro prolazilo, ali bit ćemo pametniji nakon malo analize Google Analyticsa. Usput razvijamo i poslovni model prema industrijama koje su nam do sada bile nedostupne. Ogroman dio marketinškog kolača odvaja se za ciljnu skupinu umirovljenika, ponajprije za televiziju, ali vrijeme je da se uloži i u digital.

Marko kaže kako im je jedan od ciljeva i razvoj YouTube kanala koji bi se na još jedan način bavio problemima umirovljenika, ali i sadržajima na koje će i sami umirovljenici utjecati. Jedini problem na koji su naišli do sada je to što neki od umirovljenika nisu previše digitalno pismeni, pa često ostavljaju negativne komentare na stranicu, a Marko kaže kako će svoju novu publiku morati educirati kako ne bi mislili da stranice vodi kakvo ministarstvo ili neka druga državna institucija.

Svakako Marku i ostatku tima želimo mnogo sreće i uspjeha u projektu koji će, bez sumnje, usrećiti mnoge umirovljenike, ali i dokazati kako je ova niša bila zanemarena previše vremena i treba se posvetiti i našim sugrađanima u mirovini jer od njih možemo zaista mnogo toga naučiti.

ponuda

Komentari

  1. Mario

    Mario

    20. 11. 2017. u 5:15 am Odgovori

    Istrazivacki portal? Garant onda i Srednja.hr smatrate istrazivackim portalom – prenosenje gluposti na jednom mjestu. U Hrvatskoj danas ne postoji istrazivacko novinarstvo. Za vise informacija javite se Brankici Stankovic iz Srbije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.