Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Hrvatski umirovljenici od jučer imaju portal krojen upravo prema njihovim interesima, Mirovina.hr, a dodatnu zanimljivost cijeloj priči daje činjenica da se iza svega krije tim koji je na noge postavio portal za potpuno drugu demografsku skupinu - Srednja.hr.

Jučer je s radom počela Mirovina.hr, portal koji će se baviti prvenstveno temama koje su bliske našim sugrađanima u mirovini, a iza njega stoji ista ona ekipa koja je na noge podigla portal Srednja.hr, jedan od najpopularnijih domaćih portala za učenike i studente. I, ne, nije šala. 🙂

Portal koji je na glasu kao medij koji se prvenstveno vodi temeljnim novinarskim principima i koji pokreće velika želja za onim dobrim starim istraživačkim novinarstvom zbog koje su i “pritiskali” vrh vlasti, objavljivali velike priče i sve u svemu radili vrlo dobar posao, odlučio se proširiti i na dijametralno suprotnu populaciju: od mladih na nešto starije.

Kako bih saznao kako je došlo do ovog prilično neočekivanog zaokreta i širenja po nekim potpuno drugačijim vertikalama, porazgovarao sam s Markom Matijevićem, glavnim urednikom i osnivačem portala Srednja.hr, a sada i Mirovina.hr.

Kao i vjerojatno vama, i meni je prvo pitanje u glavi bilo jednostavno: kako čovjek dođe od portala za srednjoškolce do portala za umirovljenike, budući da je tematika, blago rečeno, različita:

Srednja.hr ima affinity indeks u dobnoj skupini od 15 do 24 godine od preko 200 posto. Svakako možemo biti bolji i kvalitetniji, ali se jednostavno ne možemo širiti po pitanju publike. Međutim, kroz šest godina smo izgubili desetke tisuća čitatelja koji su otišli u inozemstvo. Što se tiče umirovljenika, oni su digitalno sve prisutniji i njihov broj će rasti. Takva su nam demografska kretanja i Mirovina.hr je odgovor na njih. Na kraju krajeva, financijska pismenost mladih nalaže da se brinemo o mirovinama pa sam odlučio na vrijeme krenuti samo na svoj način, otvaranjem medija.

Moram priznati kako je Marko u pravu, iako nekako i ne bih želio da je to istina, barem kada je riječ o demografskoj slici. Ipak, vremena su takva kakva jesu, a činjenica jest kako je Hrvatska zemlja s velikim brojem umirovljenika koji do sada nisu imali portal koji bi bio okrenut samo njima.

Fokus na teme važne umirovljenicima

Jasno je i kako su umirovljenici skupina koja je specifična po nizu parametara, a Marko i ekipa Srednje.hr prepoznali su posebnosti ove populacije i jednostavno im pružili ono što žele:

Umirovljenici su dobar dio životnog vijeka proveli uz medije, uglavnom televiziju i tisak. Imaju naviku čitanja i gledanja, a mi im se samo prilagođavamo formom.

Kako je Srednja.hr poznata kao medij koji ipak voli istraživačke tekstove i ne libi se ući u srž problema, logično mi je misliti kako će i Mirovina.hr biti pogonjena istom strašću, ali svejedno ostaje pitanje čime će se to najviše baviti ovaj novi portal:

Ne mogu zamisliti Mirovinu.hr koja se neće baviti mirovinskim sustavom i životom umirovljenika. Cijela zemlja zna da je sustav neodrživ i samo je pitanje kada će to svi osjetiti na vlastitoj koži. Osim istraživačkog dijela, svakako ćemo informirati umirovljenike o prevenciji u zdravlju, ali staviti i fokus na obrazovanje.

Da je obrazovanje Marku prilično bitno, dovoljno govori to da je otvorio portal o toj temi, ali ovdje se ne radi samo o obrazovanju starijih osoba već, kaže moj sugovornik, i o prenošenju velikog životnog iskustva koje imaju umirovljenici nešto mlađim generacijama, jer je upravo to iskustvo svojevrsni kulturni kapital i baština koju uredništvo planira zapisati i sačuvati od zaborava.

Logo Mirovine je čipka, za koju Marko kaže kako je bila logičan izbor.

Umirovljenici su sjajna Facebook publika

Zanimljivo je što je Mirovina.hr već popularna i na Facebooku, jer je u relativno kratkom roku skupila više od deset tisuća pratitelja koji su vrlo angažirani oko objava te se ponašaju baš kako bi svaki vlasnik neke internetske publikacije želio. Marko kaže kako je ovakvo ponašanje i njega pomalo iznenadilo:

Primijetio sam da se umirovljenici na Facebooku ponašaju kao mladi prije šest ili sedam godina kada je Facebook bio in. Komentiraju, dijele i reagiraju na gotovo sve objave, uključeni su i ne boje se zauzeti stav, čemu im je svakako pridonijelo i životno iskustvo.

Čini se kako se Mirovina.hr zaista brendirala vrlo dobro kada je riječ o ciljanoj grupi te da se “kockanje” sa starijom dobnom skupinom isplatilo, barem kada je riječ o početnim reakcijama. Za kraj našeg druženja, pitao sam Marka koji su kratkoročni, a koji dugoročni planovi za razvoj ovog zanimljivog projekta:

Do kraja godine testiramo različite teme i pristupe. Zasad imamo ideju što bi dobro prolazilo, ali bit ćemo pametniji nakon malo analize Google Analyticsa. Usput razvijamo i poslovni model prema industrijama koje su nam do sada bile nedostupne. Ogroman dio marketinškog kolača odvaja se za ciljnu skupinu umirovljenika, ponajprije za televiziju, ali vrijeme je da se uloži i u digital.

Marko kaže kako im je jedan od ciljeva i razvoj YouTube kanala koji bi se na još jedan način bavio problemima umirovljenika, ali i sadržajima na koje će i sami umirovljenici utjecati. Jedini problem na koji su naišli do sada je to što neki od umirovljenika nisu previše digitalno pismeni, pa često ostavljaju negativne komentare na stranicu, a Marko kaže kako će svoju novu publiku morati educirati kako ne bi mislili da stranice vodi kakvo ministarstvo ili neka druga državna institucija.

Svakako Marku i ostatku tima želimo mnogo sreće i uspjeha u projektu koji će, bez sumnje, usrećiti mnoge umirovljenike, ali i dokazati kako je ova niša bila zanemarena previše vremena i treba se posvetiti i našim sugrađanima u mirovini jer od njih možemo zaista mnogo toga naučiti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    20. 11. 2017. u 5:15 am Odgovori

    Istrazivacki portal? Garant onda i Srednja.hr smatrate istrazivackim portalom – prenosenje gluposti na jednom mjestu. U Hrvatskoj danas ne postoji istrazivacko novinarstvo. Za vise informacija javite se Brankici Stankovic iz Srbije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?