Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Iz Srednja.hr ravno u Mirovina.hr kao novi istraživački portal

Hrvatski umirovljenici od jučer imaju portal krojen upravo prema njihovim interesima, Mirovina.hr, a dodatnu zanimljivost cijeloj priči daje činjenica da se iza svega krije tim koji je na noge postavio portal za potpuno drugu demografsku skupinu - Srednja.hr.

Jučer je s radom počela Mirovina.hr, portal koji će se baviti prvenstveno temama koje su bliske našim sugrađanima u mirovini, a iza njega stoji ista ona ekipa koja je na noge podigla portal Srednja.hr, jedan od najpopularnijih domaćih portala za učenike i studente. I, ne, nije šala. 🙂

Portal koji je na glasu kao medij koji se prvenstveno vodi temeljnim novinarskim principima i koji pokreće velika želja za onim dobrim starim istraživačkim novinarstvom zbog koje su i “pritiskali” vrh vlasti, objavljivali velike priče i sve u svemu radili vrlo dobar posao, odlučio se proširiti i na dijametralno suprotnu populaciju: od mladih na nešto starije.

Kako bih saznao kako je došlo do ovog prilično neočekivanog zaokreta i širenja po nekim potpuno drugačijim vertikalama, porazgovarao sam s Markom Matijevićem, glavnim urednikom i osnivačem portala Srednja.hr, a sada i Mirovina.hr.

Kao i vjerojatno vama, i meni je prvo pitanje u glavi bilo jednostavno: kako čovjek dođe od portala za srednjoškolce do portala za umirovljenike, budući da je tematika, blago rečeno, različita:

Srednja.hr ima affinity indeks u dobnoj skupini od 15 do 24 godine od preko 200 posto. Svakako možemo biti bolji i kvalitetniji, ali se jednostavno ne možemo širiti po pitanju publike. Međutim, kroz šest godina smo izgubili desetke tisuća čitatelja koji su otišli u inozemstvo. Što se tiče umirovljenika, oni su digitalno sve prisutniji i njihov broj će rasti. Takva su nam demografska kretanja i Mirovina.hr je odgovor na njih. Na kraju krajeva, financijska pismenost mladih nalaže da se brinemo o mirovinama pa sam odlučio na vrijeme krenuti samo na svoj način, otvaranjem medija.

Moram priznati kako je Marko u pravu, iako nekako i ne bih želio da je to istina, barem kada je riječ o demografskoj slici. Ipak, vremena su takva kakva jesu, a činjenica jest kako je Hrvatska zemlja s velikim brojem umirovljenika koji do sada nisu imali portal koji bi bio okrenut samo njima.

Fokus na teme važne umirovljenicima

Jasno je i kako su umirovljenici skupina koja je specifična po nizu parametara, a Marko i ekipa Srednje.hr prepoznali su posebnosti ove populacije i jednostavno im pružili ono što žele:

Umirovljenici su dobar dio životnog vijeka proveli uz medije, uglavnom televiziju i tisak. Imaju naviku čitanja i gledanja, a mi im se samo prilagođavamo formom.

Kako je Srednja.hr poznata kao medij koji ipak voli istraživačke tekstove i ne libi se ući u srž problema, logično mi je misliti kako će i Mirovina.hr biti pogonjena istom strašću, ali svejedno ostaje pitanje čime će se to najviše baviti ovaj novi portal:

Ne mogu zamisliti Mirovinu.hr koja se neće baviti mirovinskim sustavom i životom umirovljenika. Cijela zemlja zna da je sustav neodrživ i samo je pitanje kada će to svi osjetiti na vlastitoj koži. Osim istraživačkog dijela, svakako ćemo informirati umirovljenike o prevenciji u zdravlju, ali staviti i fokus na obrazovanje.

Da je obrazovanje Marku prilično bitno, dovoljno govori to da je otvorio portal o toj temi, ali ovdje se ne radi samo o obrazovanju starijih osoba već, kaže moj sugovornik, i o prenošenju velikog životnog iskustva koje imaju umirovljenici nešto mlađim generacijama, jer je upravo to iskustvo svojevrsni kulturni kapital i baština koju uredništvo planira zapisati i sačuvati od zaborava.

Logo Mirovine je čipka, za koju Marko kaže kako je bila logičan izbor.

Umirovljenici su sjajna Facebook publika

Zanimljivo je što je Mirovina.hr već popularna i na Facebooku, jer je u relativno kratkom roku skupila više od deset tisuća pratitelja koji su vrlo angažirani oko objava te se ponašaju baš kako bi svaki vlasnik neke internetske publikacije želio. Marko kaže kako je ovakvo ponašanje i njega pomalo iznenadilo:

Primijetio sam da se umirovljenici na Facebooku ponašaju kao mladi prije šest ili sedam godina kada je Facebook bio in. Komentiraju, dijele i reagiraju na gotovo sve objave, uključeni su i ne boje se zauzeti stav, čemu im je svakako pridonijelo i životno iskustvo.

Čini se kako se Mirovina.hr zaista brendirala vrlo dobro kada je riječ o ciljanoj grupi te da se “kockanje” sa starijom dobnom skupinom isplatilo, barem kada je riječ o početnim reakcijama. Za kraj našeg druženja, pitao sam Marka koji su kratkoročni, a koji dugoročni planovi za razvoj ovog zanimljivog projekta:

Do kraja godine testiramo različite teme i pristupe. Zasad imamo ideju što bi dobro prolazilo, ali bit ćemo pametniji nakon malo analize Google Analyticsa. Usput razvijamo i poslovni model prema industrijama koje su nam do sada bile nedostupne. Ogroman dio marketinškog kolača odvaja se za ciljnu skupinu umirovljenika, ponajprije za televiziju, ali vrijeme je da se uloži i u digital.

Marko kaže kako im je jedan od ciljeva i razvoj YouTube kanala koji bi se na još jedan način bavio problemima umirovljenika, ali i sadržajima na koje će i sami umirovljenici utjecati. Jedini problem na koji su naišli do sada je to što neki od umirovljenika nisu previše digitalno pismeni, pa često ostavljaju negativne komentare na stranicu, a Marko kaže kako će svoju novu publiku morati educirati kako ne bi mislili da stranice vodi kakvo ministarstvo ili neka druga državna institucija.

Svakako Marku i ostatku tima želimo mnogo sreće i uspjeha u projektu koji će, bez sumnje, usrećiti mnoge umirovljenike, ali i dokazati kako je ova niša bila zanemarena previše vremena i treba se posvetiti i našim sugrađanima u mirovini jer od njih možemo zaista mnogo toga naučiti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    20. 11. 2017. u 5:15 am Odgovori

    Istrazivacki portal? Garant onda i Srednja.hr smatrate istrazivackim portalom – prenosenje gluposti na jednom mjestu. U Hrvatskoj danas ne postoji istrazivacko novinarstvo. Za vise informacija javite se Brankici Stankovic iz Srbije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.