U kojem dijelu Hrvatske cvjetaju prihodi mikro, malim i srednjim poduzećima?

U kojem dijelu Hrvatske cvjetaju prihodi mikro, malim i srednjim poduzećima?

Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je ukupne prihode mikro, malih i srednjih poduzeća i to s 452 milijarde na 543 milijuna kuna, ali već dolazi novi tamni tunel kojeg bi mogao napraviti rast cijena energenata.

Ekonomski institut u Zagrebu proveo je sveobuhvatnu studiju Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini koja je pokazala da se broj mikro, malih i srednjih poduzeća (MMS) iz godine u godinu povećava. Unatoč iznimno izazovnoj 2020., u prošloj godini zabilježeno je 4500 MMS-ova više što samo još jednom potvrđuje činjenicu kako je upravo taj sektor iznimno bitan za hrvatsko gospodarstvo.

Već je u 2021., prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, cijena energije za poduzeća bila u prosjeku za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje MMS poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020. S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. pojačati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje MMS poduzeća.

Trend rasta bilježi se u svim segmentima poslovanja

Analizom poslovanja MMS poduzeća u razdoblju od 2019. do 2021. godine pokazuje se da je, usprkos krizi, broj privatnih MMS poduzeća iskazivao trend rasta. Povećavali su se i ukupna imovina privatnog MMS sektora, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz.

Smanjen je gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak onih poduzetnika koji su ostvarili dobitke. Drugim riječima, unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021. – koja je za hrvatsko gospodarstvo bila godina oporavka nakon općeg šoka, zabilježeno je 4.372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020. Ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće.

Nadoknađen gubitak zaposlenika i povećani prihodi

U 2021. je u privatnim MMS poduzećima rasla i prosječna neto plaća te je iznosila 5.542 kuna, a ona je u godini prije iznosila 5.499 kuna. Ostvaren je i znatan rast zaposlenika, pa je tako ukupna skupina MMS poduzeća u privatnom vlasništvu u 2021. zapošljavala 653.000 ljudi, a njihov je broj u pandemijskoj 2020. iznosio 609.000.

To znači da su MMS poduzeća u godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su ona još u odnosu na predrecesijsku 2019. godinu zaposlila dodatnih 20.994 ljudi.

Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je i ukupne prihode MMS poduzeća, i to s 452 milijarde na 543 milijuna kuna, dakle, došlo je do povećanja ukupnih prihoda od 90,3 milijarde kuna. Ukupni su prihodi MMS poduzetnika tako znatno premašili i prihode ostvarene u predrecesijskoj 2019. godini kad su iznosili 473 milijarde kuna.

Cijene energenata uteg na leđima poduzetnika

Rast se cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio i na povećanje rashoda za energiju MMS poduzetnika koji su u 2021. iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020. Prosječni je godišnji trošak energije za MMS poduzeće u 2021. iznosio 74,5 tisuće kuna, a u 2020. taj je trošak u prosjeku iznosio 64,8 tisuća kuna, dakle, povećao se za 15 posto.

Povećanje je rashoda za energiju u 2021. ovisilo o veličini poduzeća. Prosječan je rast cijena energije za tvrtke od 32,7 posto stoga povećao rashode za energiju mikropoduzeća za 8,6 posto, malih poduzeća za 20,5 posto, a srednjih poduzeća za 25,2 posto. Rashodi su za energiju stoga u 2021. u srednjim poduzećima iznosili ukupno 44,1 milijardu kuna, odnosno 23,2 milijuna kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću. U mikropoduzećima su rashodi za energiju iznosili 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.

Rezultati po županijama

U 2021. su se tako ukupni prihodi u pravilu povećavali po većoj godišnjoj stopi u priobalnim županijama u odnosu na kontinentalne županije. Iznimka su od tog pravila Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ostvarile najveće stope rasta prihoda od 64,7 i 33,2 posto. Iza njih se nalaze sve priobalne županije: Dubrovačko-neretvanska koja je ostvarila rast prihoda MMS poduzetnika od 26,5 posto, Istarska koja je zabilježila rast od 18 posto, Primorsko-goranska sa stopom rasta od 22,2 posto, Zadarska s rastom od 23,2 posto, Šibensko-kninska s rastom od 22 posto i Splitsko-dalmatinska s rastom od 19,9 posto.

Zahvaljujući rastu cijena energenata u 2021. MMS poduzetnici u svim županijama osim u
Koprivničko-križevačkoj županiji ostvarili su rast rashoda za energiju, no taj rast nije bio podjednak u svim dijelovima zemlje.

Najveći su rast troškova tako zabilježili poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna. Slijede zatim poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je rast troškova energije u 2021. iznosio 40,7 posto i gdje su troškovi iznosili 290 milijuna kuna. Visoke stope rasta troškova energije zabilježili su također MMS poduzetnici u Zadarskoj (40,5 posto), Splitsko-dalmatinskoj (34,6 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (35,0 posto).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.