U kojem dijelu Hrvatske cvjetaju prihodi mikro, malim i srednjim poduzećima?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

U kojem dijelu Hrvatske cvjetaju prihodi mikro, malim i srednjim poduzećima?

Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je ukupne prihode mikro, malih i srednjih poduzeća i to s 452 milijarde na 543 milijuna kuna, ali već dolazi novi tamni tunel kojeg bi mogao napraviti rast cijena energenata.

Ekonomski institut u Zagrebu proveo je sveobuhvatnu studiju Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini koja je pokazala da se broj mikro, malih i srednjih poduzeća (MMS) iz godine u godinu povećava. Unatoč iznimno izazovnoj 2020., u prošloj godini zabilježeno je 4500 MMS-ova više što samo još jednom potvrđuje činjenicu kako je upravo taj sektor iznimno bitan za hrvatsko gospodarstvo.

Već je u 2021., prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, cijena energije za poduzeća bila u prosjeku za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje MMS poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020. S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. pojačati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje MMS poduzeća.

Trend rasta bilježi se u svim segmentima poslovanja

Analizom poslovanja MMS poduzeća u razdoblju od 2019. do 2021. godine pokazuje se da je, usprkos krizi, broj privatnih MMS poduzeća iskazivao trend rasta. Povećavali su se i ukupna imovina privatnog MMS sektora, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz.

Smanjen je gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak onih poduzetnika koji su ostvarili dobitke. Drugim riječima, unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021. – koja je za hrvatsko gospodarstvo bila godina oporavka nakon općeg šoka, zabilježeno je 4.372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020. Ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće.

Nadoknađen gubitak zaposlenika i povećani prihodi

U 2021. je u privatnim MMS poduzećima rasla i prosječna neto plaća te je iznosila 5.542 kuna, a ona je u godini prije iznosila 5.499 kuna. Ostvaren je i znatan rast zaposlenika, pa je tako ukupna skupina MMS poduzeća u privatnom vlasništvu u 2021. zapošljavala 653.000 ljudi, a njihov je broj u pandemijskoj 2020. iznosio 609.000.

To znači da su MMS poduzeća u godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su ona još u odnosu na predrecesijsku 2019. godinu zaposlila dodatnih 20.994 ljudi.

Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je i ukupne prihode MMS poduzeća, i to s 452 milijarde na 543 milijuna kuna, dakle, došlo je do povećanja ukupnih prihoda od 90,3 milijarde kuna. Ukupni su prihodi MMS poduzetnika tako znatno premašili i prihode ostvarene u predrecesijskoj 2019. godini kad su iznosili 473 milijarde kuna.

Cijene energenata uteg na leđima poduzetnika

Rast se cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio i na povećanje rashoda za energiju MMS poduzetnika koji su u 2021. iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020. Prosječni je godišnji trošak energije za MMS poduzeće u 2021. iznosio 74,5 tisuće kuna, a u 2020. taj je trošak u prosjeku iznosio 64,8 tisuća kuna, dakle, povećao se za 15 posto.

Povećanje je rashoda za energiju u 2021. ovisilo o veličini poduzeća. Prosječan je rast cijena energije za tvrtke od 32,7 posto stoga povećao rashode za energiju mikropoduzeća za 8,6 posto, malih poduzeća za 20,5 posto, a srednjih poduzeća za 25,2 posto. Rashodi su za energiju stoga u 2021. u srednjim poduzećima iznosili ukupno 44,1 milijardu kuna, odnosno 23,2 milijuna kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću. U mikropoduzećima su rashodi za energiju iznosili 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.

Rezultati po županijama

U 2021. su se tako ukupni prihodi u pravilu povećavali po većoj godišnjoj stopi u priobalnim županijama u odnosu na kontinentalne županije. Iznimka su od tog pravila Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ostvarile najveće stope rasta prihoda od 64,7 i 33,2 posto. Iza njih se nalaze sve priobalne županije: Dubrovačko-neretvanska koja je ostvarila rast prihoda MMS poduzetnika od 26,5 posto, Istarska koja je zabilježila rast od 18 posto, Primorsko-goranska sa stopom rasta od 22,2 posto, Zadarska s rastom od 23,2 posto, Šibensko-kninska s rastom od 22 posto i Splitsko-dalmatinska s rastom od 19,9 posto.

Zahvaljujući rastu cijena energenata u 2021. MMS poduzetnici u svim županijama osim u
Koprivničko-križevačkoj županiji ostvarili su rast rashoda za energiju, no taj rast nije bio podjednak u svim dijelovima zemlje.

Najveći su rast troškova tako zabilježili poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna. Slijede zatim poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je rast troškova energije u 2021. iznosio 40,7 posto i gdje su troškovi iznosili 290 milijuna kuna. Visoke stope rasta troškova energije zabilježili su također MMS poduzetnici u Zadarskoj (40,5 posto), Splitsko-dalmatinskoj (34,6 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (35,0 posto).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.

Intervju

Hrvatski Meddox digitaliziranjem zdravstvenih nalaza privukao 10 tisuća aktivnih korisnika

Novi hrvatski healthtech projekt grabi naprijed. U prvoj godini, nakon investicije od 1,5 milijun kuna, došli su do 10 tisuća aktivnih korisnika, a za iduću godinu im je plan doći do 50 tisuća. Što ih čeka prije toga i kako su došli do trenutnih rezultata, otkrivaju nam suosnivačice.

Tvrtke i poslovanje

Engineering Management lekcije o Performance Managementu: kako izvući maksimum iz svog tima?

Ako ste vodili ljude, na pamet vam sigurno često padne ona poznata: sto ljudi - sto ćudi. A vi ste jedan menadžer! Kako izbalansirati različit učinak, očekivanja i mogućnosti kolega u timu otkrivamo ususret posljednjeg Photomathovog Engineering Management meetupa ove godine.

Tvrtke i poslovanje

Može li softver doista pomoći zviždačima koji upozoravaju na nepravilnosti u tvrtkama? Da, ali…

Iako može igrati važnu ulogu u poticanju prijava nepravilnosti i zaštiti identiteta, softver ne može riješiti ključne probleme s kojima se zviždači susreću.

Intervju

Zašto svaki NBA klub zapošljava podatkovne znanstvenike? Ispričat će Iztok Franko na Advanced Technlogy Days

Što stručnjak za digitalni marketing radi kao predavač na konferenciji koja se zove Advanced Technology Days? I kakve veze s tim ima košarka?

Digitalni marketing

Maja Bilić iz Googlea savjetuje kako se pripremiti za ukidanje kolačića treće strane

U novoj epizodi Netokracijinog podcasta ugostila sam - svoju sestru! Ne samo jer mi je sestra :D, nego jer je Maja odlična sugovornica na temu o kojoj intenzivno razmišljaju svi koji se bave digitalnim marketingom, e-commerceom ili rade u digitalnim medijima.