Marketing istine i ROI mitova: Kad percepcija kanala ubija performanse
Privatna arhiva/Pexels/Canva

Marketing istine i ROI mitova: Kad percepcija kanala ubija performanse

Donose li kanali koje volimo jer su vidljivi uistinu rezultate? Branko Kranjčević obrazlaže na čemu moderni marketing pada testove.

U eri kada je čak 54 % globalnih marketinških budžeta pod znakom smanjenja u 2025. godini, nitko si više ne bi smio dopustiti luksuz trošenja na kanale “jer ih svi koriste”.
Efikasnost vođena istraživanjem i strategijom trebala bi biti ključ.

I upravo tu pada test modernog marketinga: na granici između onoga što vjerujemo i onoga što podaci zaista pokazuju.

Što je tradicionalni, a što moderni marketing?

Davno ste čuli kako je tradicionalni marketing mrtav i kako je njegovu ulogu preuzeo moderni. Iskreno, i ja bih u to povjerovao – kad bi mi netko napokon jasno objasnio što točno ulazi u kategoriju „tradicionalnog”, a što u „moderni” marketing.

Odgovori koje obično dobijem su nešto poput:

“Pa, tradicionalni marketing je OOH, radio, novine, TV…”

“OK”, odgovorim. “A što onda ulazi u moderni marketing?”

“Pa sve što je digitalno. Društvene mreže, pretraživanje, display oglasi…”

“Ali zar danas i OOH oglašavanje nije digitalizirano? I radio, i novine, i TV?”

Percepcija se mijenja sporo, a tehnologija brzo. A upravo tu počinje razlika između kanala koje volimo jer su vidljivi i onih koji zaista donose rezultate.

Percepcija vs. performans: Što marketingaši misle, a što zapravo odrađuje posao?

Ako pitate većinu marketinških stručnjaka koje kanale smatraju najefikasnijima, dobit ćete prilično predvidljiv redoslijed: društvene mreže, online video, display oglasi, influenceri, naravno.

No, kad iste kanale Nielsen stavi pod povećalo stvarnog ROI‑a, redoslijed se mijenja. I to drastično.

Prema Nielsen Annual Marketing Reportu 2025 (objavljenom 30. lipnja), dolazimo do zanimljivog otkrića: radio, kanal kojeg većina doživljava kao anakronizam u doba TikToka i CTV‑a, ima ROI gotovo jednak društvenim mrežama. I ne samo to – bolji je od display oglašavanja te pojedinih video formata.

Podcasti rastu u tišini

Štoviše, podcasti, često otpisivani kao „nišni” i spori, ostvaruju visok ROI.

U isto vrijeme, mnogi online video formati, osim onih s pažljivo targetiranim placementima, sve se češće bore s fenomenima poput banner blindnessa i niskog attention spana.

Dakle, nije stvar u tome je li kanal “moderan”, nego vraća li zaista uloženo (po pitanju ROI efekta). A to nas vodi do ključnog problema: percepcija marketinških stručnjaka često je potpuno odvojena od podataka.

Samo zato što je nešto lako mjeriti, ne znači da je pametno raditi

Problem nastaje kada intuicija preuzme kormilo, a podaci se koriste tek retroaktivno, da opravdaju već donesene odluke.

Nielsen jasno ističe:

Način na koji mjerimo učinkovitost kanala snažno utječe na to kako ih percipiramo.

Drugim riječima: što lakše mjerimo neki kanal, to mu više vjerujemo, bez obzira na stvarne rezultate.

Zato “digitalni” kanali iz uvoda (posebno društvene mreže) redovito dominiraju u medijskim miksovima. Ne nužno zato što su najučinkovitiji, već zato što ih je najlakše “izvući” u dashboardu i prezentirati kao KPI‑uspješne.

“Mrtvi” kanali? Ili samo neatraktivni za prezentaciju?

S druge strane, tzv. “mrtvi” kanali poput radija, OOH‑a ili čak linearne televizije, i dalje su potkapacitirani. Ne zato što ne rade posao, već zato što ih nije lako prikazati u standardiziranim izvještajima.

Što kaže Nielsen na sve ovo?

“Kako bi premostili taj jaz, marketinški stručnjaci moraju se prebaciti s oslanjanja na percipiranu učinkovitost na analizu objektivnih podataka. Prvi korak je razumjeti svoju ciljanu publiku – gdje konzumira medije, gdje provodi svoje vrijeme i kojim kanalima vjeruje.”

Drugim riječima: prije nego što automatski ispišete gdje ćete trošiti budžet, pokušajte upoznati publiku.

I još važnije – “nahraniti” svoju strategiju podacima, a ne instinktom.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Hrvatski dizajner napravio idealnu mobilnu igru za ribiče sa 76 pravih vrsta riba i 40 lokacija

Claude Code pisao je kod, Codex je pomogao s ilustracijama i tako je grafički dizajner osmislio mobilnu video igru za ribiče. No izraditi igru koja radi i osmisliti igru kojoj će ljubitelji ribolova vjerovati dvije su različite stvari.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Hrvatska planira uložiti 932 milijuna eura u umjetnu inteligenciju

U novoj epizodi Netokracija Podcasta razgovaramo o hrvatskom Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije, u koji se do 2032. planira uložiti 932 milijuna eura, a dotaknuli smo se i globalne AI utrke gdje se troše milijarde.

Analiza

Kako Hrvatska oblikuje stajališta o europskim digitalnim zakonima?

Europski digitalni propisi oblikuju se puno prije nego što stignu na stol europskih institucija. Hrvatska pritom ima priliku zastupati vlastite interese, ali i uključiti domaću tehnološku industriju u pripremu nacionalnih stajališta. Istražili smo kako taj proces izgleda, ali i što bi moglo bolje.

Veliki intervjui

Digitalna pomoć za roditelje: aplikacija za dječja igrališta, zdravlje i obiteljske aktivnosti

Kako pronaći dobar parkić ili... najbliže gradilište? Hrvatski roditelji napravili su Parkich, aplikaciju koja na jednom mjestu okuplja više od 3400 igrališta i niz korisnih funkcija za obitelji.

Netokracija Podcast

Puca li AI balon u 2027. godini?

Što se događa kada AI obećanja sudare sa stvarnošću? Dok tehnološke kompanije ulažu milijarde u umjetnu inteligenciju, developeri se suočavaju s promjenama u svakodnevnom radu, juniori sve teže pronalaze prve prilike, a kompanije tek otkrivaju koliko je zahtjevno AI implementirati u poslovanje.

Umjetna inteligencija

Tko plaća AI alate na poslu? Tvrtka, zaposlenik ili oboje?

Tko plaća AI alate koje zaposlenici koriste za posao, koliko takva ulaganja stoje i trebaju li zaposlenici sudjelovati u podmirivanju računa? Istražili smo globalne prakse i razgovarali s hrvatskim IT tvrtkama.

Umjetna inteligencija

Hrvatski inženjerski trojac ušao u vrh europskog AI natjecanja s rješenjem u poljoprivredi

Zagrebački Motiq spaja robotiku, strojarstvo, mehatroniku i AI. Nastao kao ideja u noćnim Discord razgovorima, sada je prepoznat i u Europi, a konkurencija su mu bile velike tvrtke i sveučilišta.