Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Državni tajnik, ne za digitalizaciju, nego za digitalno društvo, odmah je na početku razgovora Marijan Lalić ispravio moj kolokvijalizam. Do prije nekoliko mjeseci bio je član odbora Podatkovnog centra Križ, da bi u studenom prošle godine bio imenovan državnim tajnikom za razvoj digitalnog društva. A digitalno društvo, kako kaže, podrazumijeva način kako društvo, odnosno javna uprava, gospodarstvo i građani žive i rade koristeći digitalnu tehnologiju koja je glavni “omogućavatelj” transformacije.

marijan-lalic

No, kao što je slučaj s početka priče pokazao, osvještavanje onoga što radi, ali i kako, s kim, čim, a naposljetku i kad, predstavlja popriličan izazov. Usporedba njegovog današnjeg posla s onim u realnom sektoru bila je neizbježna.

U realnom sektoru stvar je puno jednostavnija – imate viziju – ideju, definirate misiju – ulogu, pravilno upotrijebite tehnologiju i definirate tržišno konkurentnu uslugu i borite se za dio kolača a što će vam donijeti dobit. Uspijete ako ste dovoljno konkurentni.

U javnom sektoru je to puno kompleksnije, morate imati drugačiji KPI – javni interes kojem podređujete viziju, misija je definirana zakonima, a usluge moraju standardizirane i definirane prema potrebama svih segmenata društva. Tehnologiju ne možete koristiti parcijalno i različito, ne možete biti samo “niša”, “tržišni segment”, “sistem integrator”, “softver developer” i slično. Morate biti “Uprava društva” ili “javna uprava”.

Razina e-javnih usluga u Hrvatskoj relativno niska

Digitalna transformacija javne uprave provodi se već godinama, a jedan od glavnih primjera, barem što se tiče samih građana, svakako je ona njihova i hvaljena i kritizirana e- inačica – e-Građani. Lalić pojašnjava kako taj projekt predstavlja razvoj platforme putem kojeg se objedinjuju i građanima nude javne usluge u elektroničkom obliku. A te se usluge ocjenjuju po kriteriju zrelosti, od jedan do pet, odnosno prema onome što u stvarnosti nude:

Od (1) obične dostupnosti informacije o usluzi, preko (2) dostupnosti formulara u e-obliku za pohranu i ispis, (3) interaktivnog rada na formulara uz autentifikaciju, do (4) obavljanja transakcije uz autentifikaciju i (5) potpune automatizacije kad se od korisnika traži samo suglasnost. 

Partnerski sporazum između Hrvatske i Europske unije također procjenjuje da je razina pružanja i korištenja e-javnih usluga u RH relativno niska. Većina usluga je u fazi zrelosti 2, ali i to je već napredak u razvoju.

E-Građani trenutno nude 36 usluga, Lalić ističe da 80% korisnika koristi top 13 usluga, dok je apsolutni broj korisnika usluga još uvijek nedostatan.

Uprava za e-Hrvatsku je provela anketu kakve usluge građani najviše trebaju i rezultati su pokazali da su to e-usluge u područjima financija i poreza, zdravlja, obrazovanja, pravne države i sigurnosti. Strategijom e-Hrvatske podržat će uključivanje e-usluga u ovim područjima kao i druge e-usluge prema tvrtkama. Usluge se trebaju nadograđivati i prema osobama s posebnim potrebama.

Kad e-usluge prema građanima budu barem na razini 4, tad možemo reći da je javni sektor dostigao željenu razinu digitalnog razvoja.

Fokusi, prioriteti… A sredstva?

Središnji državni ured ima zadatak baviti se s tri ključne aktivnosti – popularizacijom razvoja digitalnih vještina, za što treba izgraditi strategiju te provedbene mjere za uspostavu i jačanje digitalnih kompetencija, izradom metodologije za praćenje politika razvoja digitalnog društva, odnosno razvoj jasnih mjerljivih indikatora po segmentima razvoja digitalnog društva, te stručnom podrškom Vladi RH u razvoju i standardizaciji digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.

To se odnosi i na propise i implementaciju IKT normi i standarda npr. u sustav javnih nabava, što je vrlo važno. Osim toga, Ured je preuzeo bivši informacijsko-digitalni ured Vlade RH koji se bavi središnjim katalogom službenih dokumenata RH i tu treba napraviti značajne pomake, kao i razvojem portala “otvorenih podataka”, sudjelovanje u pripremi projekata za EU sufinanciranje, tijesnom suradnjom s Ministarstvom uprave u reformi i razvoju e-Uprave, itd.

Prioriteti su sve navedeno, dodaje, ali za početak je potrebno osigurati resurse, bilo vlastite, bilo postojeće, kojih je, kaže, u ovom trenutku vrlo malo. Plan aktivnosti za ovu godinu je izrađen, smatra ga provedivim, a rezultate će mjeriti poslodavac, odnosno Vlada, ali nadodaje i citat popularne narodne poslovice: “Koliko para toliko muzike”.

Za kraj, nisam mogla ne upitati za komentar na nedavni ‘krah’ računalnog sustava u Ministarstvu uprave zbog kojeg su bili nedostupni registri poput birača, političkih stranki, ali i udruga:

Nažalost, stvari mogu biti još gore od toga. To je jedan incident koji se dogodio zbog nesustavnog i neprofesionalnog pristupa, ali i zbog ograničenja u kapacitetima i znanjima u državnoj upravi, a posebno zbog zatvaranja očiju pred nužnom potrebom implementacije IKT normi i praksi u području informatizacije. Za većinu uspostavljenih rješenja u javnoj upravi vrijedi isto: svijest o standardnim mjerama i postupcima informacijske sigurnosti, oporavka u slučaju katastrofe ili o potrebi osiguranja kontinuiteta poslovanja je vrlo niska, odnosno mjere i postupci nisu definirani pa sukladno tome niti implementirani. To je tako, ali to vrijedi i za privatni, pa čak i financijski sektor. 

O ICT sektoru kao omogućavatelju transformacije poslušajte više ovog petka

Državnog tajnika Marijana Lalića možete poslušati u petak, 17. ožujka, u COTRUGLI poslovnoj školi, u sklopu predavanja i panela na temu digitalne transformacije u javnom sektoru. Čut će se više detalja o tome što se trenutno događa na tom polju, koji su okviri razvoja digitalnog društva definirani, propisani i poželjni, što nas čeka…

Ključni dio bit će fokus na važnost podataka kao “goriva” digitalne ekonomije i društva, znanja kao “nositelja” razvoja, te ICT sektora kao “omogućavatelja” digitalne transformacije. Kratko je vrijeme na raspolaganju za sve to prezentirati, ali nadam se da ću neke važne informacije i poruke uspjeti prenijeti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.

Startupi i poslovanje

Maistra i Infobip traže najbolje domaće FoodTech startupe!

Ako razvijate rješenje usmjereno na ugostiteljstvo, gastronomiju, prehrambenu tehnologiju ili razvijate tehnologije za promicanje budućnosti gastronomije i/ili ugostiteljstva - razmislite o prijavi na FoodTech Startup natjecanje. Što uključivanjem dobivate otkrivamo u nastavku.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Kultura 2.0

The Lokals: animirani NFT film koji će vas provozati kroz Jugoslaviju 80-ih

Kako je jednom malom splitskom multimedijalnom studiju koji iza sebe ima preko 70 nagrada uspjelo spojiti sedmu umjetnost i blockchain, a da ih pritom podrže i dvije francuske produkcijske kuće koje na svojim policama drže Oskara? Zvuči kao pitanje s izmišljenom premisom, ali to svakako nije.

Karijere

ASEE Studentska akademija: Riječki studenti ne moraju seliti za dobru praksu, studentski, a možda i stalni posao

Studenti imaju prilike odraditi praksu na nečemu što ih zaista zanima, uz mentora rješavati stvarne tehničke i poslovne probleme te za to biti plaćeni. I sve to u Rijeci, s dolaskom u ured ili full remote - po izboru.

Kultura 2.0

DALL E 2, AI sustav koji kreira vizuale postaje dostupniji. Što to znači za umjetnike i kreativce?

Stručnjak za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, entuzijast koji u njemu eksperimentira i dizajnira te ilustratorica komentiraju što donosi DALL E 2, sustav umjetne inteligencije koji kreira nevjerojatno precizne vizuale iz samo par riječi uputa.