Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Državni tajnik, ne za digitalizaciju, nego za digitalno društvo, odmah je na početku razgovora Marijan Lalić ispravio moj kolokvijalizam. Do prije nekoliko mjeseci bio je član odbora Podatkovnog centra Križ, da bi u studenom prošle godine bio imenovan državnim tajnikom za razvoj digitalnog društva. A digitalno društvo, kako kaže, podrazumijeva način kako društvo, odnosno javna uprava, gospodarstvo i građani žive i rade koristeći digitalnu tehnologiju koja je glavni “omogućavatelj” transformacije.

marijan-lalic

No, kao što je slučaj s početka priče pokazao, osvještavanje onoga što radi, ali i kako, s kim, čim, a naposljetku i kad, predstavlja popriličan izazov. Usporedba njegovog današnjeg posla s onim u realnom sektoru bila je neizbježna.

U realnom sektoru stvar je puno jednostavnija – imate viziju – ideju, definirate misiju – ulogu, pravilno upotrijebite tehnologiju i definirate tržišno konkurentnu uslugu i borite se za dio kolača a što će vam donijeti dobit. Uspijete ako ste dovoljno konkurentni.

U javnom sektoru je to puno kompleksnije, morate imati drugačiji KPI – javni interes kojem podređujete viziju, misija je definirana zakonima, a usluge moraju standardizirane i definirane prema potrebama svih segmenata društva. Tehnologiju ne možete koristiti parcijalno i različito, ne možete biti samo “niša”, “tržišni segment”, “sistem integrator”, “softver developer” i slično. Morate biti “Uprava društva” ili “javna uprava”.

Razina e-javnih usluga u Hrvatskoj relativno niska

Digitalna transformacija javne uprave provodi se već godinama, a jedan od glavnih primjera, barem što se tiče samih građana, svakako je ona njihova i hvaljena i kritizirana e- inačica – e-Građani. Lalić pojašnjava kako taj projekt predstavlja razvoj platforme putem kojeg se objedinjuju i građanima nude javne usluge u elektroničkom obliku. A te se usluge ocjenjuju po kriteriju zrelosti, od jedan do pet, odnosno prema onome što u stvarnosti nude:

Od (1) obične dostupnosti informacije o usluzi, preko (2) dostupnosti formulara u e-obliku za pohranu i ispis, (3) interaktivnog rada na formulara uz autentifikaciju, do (4) obavljanja transakcije uz autentifikaciju i (5) potpune automatizacije kad se od korisnika traži samo suglasnost. 

Partnerski sporazum između Hrvatske i Europske unije također procjenjuje da je razina pružanja i korištenja e-javnih usluga u RH relativno niska. Većina usluga je u fazi zrelosti 2, ali i to je već napredak u razvoju.

E-Građani trenutno nude 36 usluga, Lalić ističe da 80% korisnika koristi top 13 usluga, dok je apsolutni broj korisnika usluga još uvijek nedostatan.

Uprava za e-Hrvatsku je provela anketu kakve usluge građani najviše trebaju i rezultati su pokazali da su to e-usluge u područjima financija i poreza, zdravlja, obrazovanja, pravne države i sigurnosti. Strategijom e-Hrvatske podržat će uključivanje e-usluga u ovim područjima kao i druge e-usluge prema tvrtkama. Usluge se trebaju nadograđivati i prema osobama s posebnim potrebama.

Kad e-usluge prema građanima budu barem na razini 4, tad možemo reći da je javni sektor dostigao željenu razinu digitalnog razvoja.

Fokusi, prioriteti… A sredstva?

Središnji državni ured ima zadatak baviti se s tri ključne aktivnosti – popularizacijom razvoja digitalnih vještina, za što treba izgraditi strategiju te provedbene mjere za uspostavu i jačanje digitalnih kompetencija, izradom metodologije za praćenje politika razvoja digitalnog društva, odnosno razvoj jasnih mjerljivih indikatora po segmentima razvoja digitalnog društva, te stručnom podrškom Vladi RH u razvoju i standardizaciji digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.

To se odnosi i na propise i implementaciju IKT normi i standarda npr. u sustav javnih nabava, što je vrlo važno. Osim toga, Ured je preuzeo bivši informacijsko-digitalni ured Vlade RH koji se bavi središnjim katalogom službenih dokumenata RH i tu treba napraviti značajne pomake, kao i razvojem portala “otvorenih podataka”, sudjelovanje u pripremi projekata za EU sufinanciranje, tijesnom suradnjom s Ministarstvom uprave u reformi i razvoju e-Uprave, itd.

Prioriteti su sve navedeno, dodaje, ali za početak je potrebno osigurati resurse, bilo vlastite, bilo postojeće, kojih je, kaže, u ovom trenutku vrlo malo. Plan aktivnosti za ovu godinu je izrađen, smatra ga provedivim, a rezultate će mjeriti poslodavac, odnosno Vlada, ali nadodaje i citat popularne narodne poslovice: “Koliko para toliko muzike”.

Za kraj, nisam mogla ne upitati za komentar na nedavni ‘krah’ računalnog sustava u Ministarstvu uprave zbog kojeg su bili nedostupni registri poput birača, političkih stranki, ali i udruga:

Nažalost, stvari mogu biti još gore od toga. To je jedan incident koji se dogodio zbog nesustavnog i neprofesionalnog pristupa, ali i zbog ograničenja u kapacitetima i znanjima u državnoj upravi, a posebno zbog zatvaranja očiju pred nužnom potrebom implementacije IKT normi i praksi u području informatizacije. Za većinu uspostavljenih rješenja u javnoj upravi vrijedi isto: svijest o standardnim mjerama i postupcima informacijske sigurnosti, oporavka u slučaju katastrofe ili o potrebi osiguranja kontinuiteta poslovanja je vrlo niska, odnosno mjere i postupci nisu definirani pa sukladno tome niti implementirani. To je tako, ali to vrijedi i za privatni, pa čak i financijski sektor. 

O ICT sektoru kao omogućavatelju transformacije poslušajte više ovog petka

Državnog tajnika Marijana Lalića možete poslušati u petak, 17. ožujka, u COTRUGLI poslovnoj školi, u sklopu predavanja i panela na temu digitalne transformacije u javnom sektoru. Čut će se više detalja o tome što se trenutno događa na tom polju, koji su okviri razvoja digitalnog društva definirani, propisani i poželjni, što nas čeka…

Ključni dio bit će fokus na važnost podataka kao “goriva” digitalne ekonomije i društva, znanja kao “nositelja” razvoja, te ICT sektora kao “omogućavatelja” digitalne transformacije. Kratko je vrijeme na raspolaganju za sve to prezentirati, ali nadam se da ću neke važne informacije i poruke uspjeti prenijeti.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ prijeći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft ga kupiti za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?