Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Državni tajnik, ne za digitalizaciju, nego za digitalno društvo, odmah je na početku razgovora Marijan Lalić ispravio moj kolokvijalizam. Do prije nekoliko mjeseci bio je član odbora Podatkovnog centra Križ, da bi u studenom prošle godine bio imenovan državnim tajnikom za razvoj digitalnog društva. A digitalno društvo, kako kaže, podrazumijeva način kako društvo, odnosno javna uprava, gospodarstvo i građani žive i rade koristeći digitalnu tehnologiju koja je glavni “omogućavatelj” transformacije.

marijan-lalic

No, kao što je slučaj s početka priče pokazao, osvještavanje onoga što radi, ali i kako, s kim, čim, a naposljetku i kad, predstavlja popriličan izazov. Usporedba njegovog današnjeg posla s onim u realnom sektoru bila je neizbježna.

U realnom sektoru stvar je puno jednostavnija – imate viziju – ideju, definirate misiju – ulogu, pravilno upotrijebite tehnologiju i definirate tržišno konkurentnu uslugu i borite se za dio kolača a što će vam donijeti dobit. Uspijete ako ste dovoljno konkurentni.

U javnom sektoru je to puno kompleksnije, morate imati drugačiji KPI – javni interes kojem podređujete viziju, misija je definirana zakonima, a usluge moraju standardizirane i definirane prema potrebama svih segmenata društva. Tehnologiju ne možete koristiti parcijalno i različito, ne možete biti samo “niša”, “tržišni segment”, “sistem integrator”, “softver developer” i slično. Morate biti “Uprava društva” ili “javna uprava”.

Razina e-javnih usluga u Hrvatskoj relativno niska

Digitalna transformacija javne uprave provodi se već godinama, a jedan od glavnih primjera, barem što se tiče samih građana, svakako je ona njihova i hvaljena i kritizirana e- inačica – e-Građani. Lalić pojašnjava kako taj projekt predstavlja razvoj platforme putem kojeg se objedinjuju i građanima nude javne usluge u elektroničkom obliku. A te se usluge ocjenjuju po kriteriju zrelosti, od jedan do pet, odnosno prema onome što u stvarnosti nude:

Od (1) obične dostupnosti informacije o usluzi, preko (2) dostupnosti formulara u e-obliku za pohranu i ispis, (3) interaktivnog rada na formulara uz autentifikaciju, do (4) obavljanja transakcije uz autentifikaciju i (5) potpune automatizacije kad se od korisnika traži samo suglasnost. 

Partnerski sporazum između Hrvatske i Europske unije također procjenjuje da je razina pružanja i korištenja e-javnih usluga u RH relativno niska. Većina usluga je u fazi zrelosti 2, ali i to je već napredak u razvoju.

E-Građani trenutno nude 36 usluga, Lalić ističe da 80% korisnika koristi top 13 usluga, dok je apsolutni broj korisnika usluga još uvijek nedostatan.

Uprava za e-Hrvatsku je provela anketu kakve usluge građani najviše trebaju i rezultati su pokazali da su to e-usluge u područjima financija i poreza, zdravlja, obrazovanja, pravne države i sigurnosti. Strategijom e-Hrvatske podržat će uključivanje e-usluga u ovim područjima kao i druge e-usluge prema tvrtkama. Usluge se trebaju nadograđivati i prema osobama s posebnim potrebama.

Kad e-usluge prema građanima budu barem na razini 4, tad možemo reći da je javni sektor dostigao željenu razinu digitalnog razvoja.

Fokusi, prioriteti… A sredstva?

Središnji državni ured ima zadatak baviti se s tri ključne aktivnosti – popularizacijom razvoja digitalnih vještina, za što treba izgraditi strategiju te provedbene mjere za uspostavu i jačanje digitalnih kompetencija, izradom metodologije za praćenje politika razvoja digitalnog društva, odnosno razvoj jasnih mjerljivih indikatora po segmentima razvoja digitalnog društva, te stručnom podrškom Vladi RH u razvoju i standardizaciji digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.

To se odnosi i na propise i implementaciju IKT normi i standarda npr. u sustav javnih nabava, što je vrlo važno. Osim toga, Ured je preuzeo bivši informacijsko-digitalni ured Vlade RH koji se bavi središnjim katalogom službenih dokumenata RH i tu treba napraviti značajne pomake, kao i razvojem portala “otvorenih podataka”, sudjelovanje u pripremi projekata za EU sufinanciranje, tijesnom suradnjom s Ministarstvom uprave u reformi i razvoju e-Uprave, itd.

Prioriteti su sve navedeno, dodaje, ali za početak je potrebno osigurati resurse, bilo vlastite, bilo postojeće, kojih je, kaže, u ovom trenutku vrlo malo. Plan aktivnosti za ovu godinu je izrađen, smatra ga provedivim, a rezultate će mjeriti poslodavac, odnosno Vlada, ali nadodaje i citat popularne narodne poslovice: “Koliko para toliko muzike”.

Za kraj, nisam mogla ne upitati za komentar na nedavni ‘krah’ računalnog sustava u Ministarstvu uprave zbog kojeg su bili nedostupni registri poput birača, političkih stranki, ali i udruga:

Nažalost, stvari mogu biti još gore od toga. To je jedan incident koji se dogodio zbog nesustavnog i neprofesionalnog pristupa, ali i zbog ograničenja u kapacitetima i znanjima u državnoj upravi, a posebno zbog zatvaranja očiju pred nužnom potrebom implementacije IKT normi i praksi u području informatizacije. Za većinu uspostavljenih rješenja u javnoj upravi vrijedi isto: svijest o standardnim mjerama i postupcima informacijske sigurnosti, oporavka u slučaju katastrofe ili o potrebi osiguranja kontinuiteta poslovanja je vrlo niska, odnosno mjere i postupci nisu definirani pa sukladno tome niti implementirani. To je tako, ali to vrijedi i za privatni, pa čak i financijski sektor. 

O ICT sektoru kao omogućavatelju transformacije poslušajte više ovog petka

Državnog tajnika Marijana Lalića možete poslušati u petak, 17. ožujka, u COTRUGLI poslovnoj školi, u sklopu predavanja i panela na temu digitalne transformacije u javnom sektoru. Čut će se više detalja o tome što se trenutno događa na tom polju, koji su okviri razvoja digitalnog društva definirani, propisani i poželjni, što nas čeka…

Ključni dio bit će fokus na važnost podataka kao “goriva” digitalne ekonomije i društva, znanja kao “nositelja” razvoja, te ICT sektora kao “omogućavatelja” digitalne transformacije. Kratko je vrijeme na raspolaganju za sve to prezentirati, ali nadam se da ću neke važne informacije i poruke uspjeti prenijeti.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.