Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Marijan Lalić: Ne digitalizirati, nego razvijati digitalno hrvatsko društvo

Državni tajnik, ne za digitalizaciju, nego za digitalno društvo, odmah je na početku razgovora Marijan Lalić ispravio moj kolokvijalizam. Do prije nekoliko mjeseci bio je član odbora Podatkovnog centra Križ, da bi u studenom prošle godine bio imenovan državnim tajnikom za razvoj digitalnog društva. A digitalno društvo, kako kaže, podrazumijeva način kako društvo, odnosno javna uprava, gospodarstvo i građani žive i rade koristeći digitalnu tehnologiju koja je glavni “omogućavatelj” transformacije.

marijan-lalic

No, kao što je slučaj s početka priče pokazao, osvještavanje onoga što radi, ali i kako, s kim, čim, a naposljetku i kad, predstavlja popriličan izazov. Usporedba njegovog današnjeg posla s onim u realnom sektoru bila je neizbježna.

U realnom sektoru stvar je puno jednostavnija – imate viziju – ideju, definirate misiju – ulogu, pravilno upotrijebite tehnologiju i definirate tržišno konkurentnu uslugu i borite se za dio kolača a što će vam donijeti dobit. Uspijete ako ste dovoljno konkurentni.

U javnom sektoru je to puno kompleksnije, morate imati drugačiji KPI – javni interes kojem podređujete viziju, misija je definirana zakonima, a usluge moraju standardizirane i definirane prema potrebama svih segmenata društva. Tehnologiju ne možete koristiti parcijalno i različito, ne možete biti samo “niša”, “tržišni segment”, “sistem integrator”, “softver developer” i slično. Morate biti “Uprava društva” ili “javna uprava”.

Razina e-javnih usluga u Hrvatskoj relativno niska

Digitalna transformacija javne uprave provodi se već godinama, a jedan od glavnih primjera, barem što se tiče samih građana, svakako je ona njihova i hvaljena i kritizirana e- inačica – e-Građani. Lalić pojašnjava kako taj projekt predstavlja razvoj platforme putem kojeg se objedinjuju i građanima nude javne usluge u elektroničkom obliku. A te se usluge ocjenjuju po kriteriju zrelosti, od jedan do pet, odnosno prema onome što u stvarnosti nude:

Od (1) obične dostupnosti informacije o usluzi, preko (2) dostupnosti formulara u e-obliku za pohranu i ispis, (3) interaktivnog rada na formulara uz autentifikaciju, do (4) obavljanja transakcije uz autentifikaciju i (5) potpune automatizacije kad se od korisnika traži samo suglasnost. 

Partnerski sporazum između Hrvatske i Europske unije također procjenjuje da je razina pružanja i korištenja e-javnih usluga u RH relativno niska. Većina usluga je u fazi zrelosti 2, ali i to je već napredak u razvoju.

E-Građani trenutno nude 36 usluga, Lalić ističe da 80% korisnika koristi top 13 usluga, dok je apsolutni broj korisnika usluga još uvijek nedostatan.

Uprava za e-Hrvatsku je provela anketu kakve usluge građani najviše trebaju i rezultati su pokazali da su to e-usluge u područjima financija i poreza, zdravlja, obrazovanja, pravne države i sigurnosti. Strategijom e-Hrvatske podržat će uključivanje e-usluga u ovim područjima kao i druge e-usluge prema tvrtkama. Usluge se trebaju nadograđivati i prema osobama s posebnim potrebama.

Kad e-usluge prema građanima budu barem na razini 4, tad možemo reći da je javni sektor dostigao željenu razinu digitalnog razvoja.

Fokusi, prioriteti… A sredstva?

Središnji državni ured ima zadatak baviti se s tri ključne aktivnosti – popularizacijom razvoja digitalnih vještina, za što treba izgraditi strategiju te provedbene mjere za uspostavu i jačanje digitalnih kompetencija, izradom metodologije za praćenje politika razvoja digitalnog društva, odnosno razvoj jasnih mjerljivih indikatora po segmentima razvoja digitalnog društva, te stručnom podrškom Vladi RH u razvoju i standardizaciji digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.

To se odnosi i na propise i implementaciju IKT normi i standarda npr. u sustav javnih nabava, što je vrlo važno. Osim toga, Ured je preuzeo bivši informacijsko-digitalni ured Vlade RH koji se bavi središnjim katalogom službenih dokumenata RH i tu treba napraviti značajne pomake, kao i razvojem portala “otvorenih podataka”, sudjelovanje u pripremi projekata za EU sufinanciranje, tijesnom suradnjom s Ministarstvom uprave u reformi i razvoju e-Uprave, itd.

Prioriteti su sve navedeno, dodaje, ali za početak je potrebno osigurati resurse, bilo vlastite, bilo postojeće, kojih je, kaže, u ovom trenutku vrlo malo. Plan aktivnosti za ovu godinu je izrađen, smatra ga provedivim, a rezultate će mjeriti poslodavac, odnosno Vlada, ali nadodaje i citat popularne narodne poslovice: “Koliko para toliko muzike”.

Za kraj, nisam mogla ne upitati za komentar na nedavni ‘krah’ računalnog sustava u Ministarstvu uprave zbog kojeg su bili nedostupni registri poput birača, političkih stranki, ali i udruga:

Nažalost, stvari mogu biti još gore od toga. To je jedan incident koji se dogodio zbog nesustavnog i neprofesionalnog pristupa, ali i zbog ograničenja u kapacitetima i znanjima u državnoj upravi, a posebno zbog zatvaranja očiju pred nužnom potrebom implementacije IKT normi i praksi u području informatizacije. Za većinu uspostavljenih rješenja u javnoj upravi vrijedi isto: svijest o standardnim mjerama i postupcima informacijske sigurnosti, oporavka u slučaju katastrofe ili o potrebi osiguranja kontinuiteta poslovanja je vrlo niska, odnosno mjere i postupci nisu definirani pa sukladno tome niti implementirani. To je tako, ali to vrijedi i za privatni, pa čak i financijski sektor. 

O ICT sektoru kao omogućavatelju transformacije poslušajte više ovog petka

Državnog tajnika Marijana Lalića možete poslušati u petak, 17. ožujka, u COTRUGLI poslovnoj školi, u sklopu predavanja i panela na temu digitalne transformacije u javnom sektoru. Čut će se više detalja o tome što se trenutno događa na tom polju, koji su okviri razvoja digitalnog društva definirani, propisani i poželjni, što nas čeka…

Ključni dio bit će fokus na važnost podataka kao “goriva” digitalne ekonomije i društva, znanja kao “nositelja” razvoja, te ICT sektora kao “omogućavatelja” digitalne transformacije. Kratko je vrijeme na raspolaganju za sve to prezentirati, ali nadam se da ću neke važne informacije i poruke uspjeti prenijeti.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Tehnologija

Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Aplikacije koje kontroliraju rad naftnih platformi i postrojenja za preradu derivata direktno su zaslužne za sigurniji i čišći svijet, a jedna od najboljih stvara se velikim dijelom u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.

Startupi i poslovanje

Primjer za Hrvatsku: Srbija predstavila olakšice za zapošljavanje ‘paušalaca’ i test samostalnosti

Porezne olakšice za zapošljavanje donedavnih paušalaca, jasan test samostalnosti... Što Hrvatska može naučiti iz srpskog primjera, komentiramo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta.

Izvještaj

Kako se gradi konzultantska karijera otkrili smo uz prvi Tech Consultant Meetup u Zagrebu

Što ljudi misle da konzultanti rade, a što im je zapravo posao? Zagrebački meetup tražio je odgovor upravo na pitanje kako postati tech konzultant i što očekivati ako se odlučite za konzultantsku karijeru, a dobre primjere čuli smo kroz razgovore i predavanja mStartovih stručnjaka.

Najava

EBZG otvara David Bizer koji je vodio Googleovu strategiju regrutiranja na društvenim mrežama

Kako iskoristiti blog, društvene mreže, nativno oglašavanje, ali i direktora svoje tvrtke za 'employer branding'? Otkrijte na regionalnoj konferenciji Employer Branding Zagreb koju će 15. 11. otvoriti David Bizer, osoba koja je postavila strategiju regrutiranja putem društvenih mreža za Google!

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.