Manifest vodećih europskih tehnoloških poduzetnika za EU: Reforma od školstva do vodstva!

Startup Europe Leaders Club, nezavisna skupina osnivača tehnoloških tvrtki, koja djeluje kao uzor ostatku europskog tehnološkog poduzetništva te savjetuje Europsku komisiju o tome što se treba učiniti kako bi se ojačalo okruženje za nastanak i ostanak ove vrste poduzetnika u Europi, na Founders Forumu objavljuje manifest pod imenom Startup Europe – A tech entrepreneur’s manifesto to power EU economic growth.

Riječ je o manifestu koji donosi smjernice za ojačavanje europskog ekonomskog rasta, a sve u cilju ojačavanja poduzetničke klime u cijeloj EU, i to na svim razinama: od škola, preko fakulteta, pristupa talentiranim radnicima, pristupa kapitalu, zaštiti podataka i vodstvu. Te su smjernice dio inicijative Startup Europe, koja je dio Digitalne Agende, a koju podupire i sama Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije, zadužena upravo za Digitalnu Agendu.

Glavni zaključci manifesta

Prošlo je pet godina otkako je prvi val financijske krize udario obale Europe, a ova je regija još uvijek u recesiji.  Unatoč nizu ekonomskih mjera, rast je nedostižan, a za ovu se godinu predviđa pad BDP-a od 0,1%. No, postoji druga ekonomska priča koja još nije široko priznata niti prepoznata po svojoj važnosti. Ekonomski rast potaknut internetom pomaže promjeni života milijuna ljudi, nudeći im nove poslove, nove vještine i nadu za novu budućnost.

Prema istraživanju, internetska ekonomija u razvijenim tržištima zemalja skupine G20 imat će godišnji rast od osam posto tijekom idućih pet godina. U tržištima u razvoju, očekuje se godišnji rast od 18 posto. Te brojke nadmašuju tradicionalni ekonomski sektor.

Dolazi se do zaključka da taj “plimni val” može osigurati budući prosperitet Europe, ali mu je potrebna podrška. Unatoč ogromnom potencijalu, postoji niz prepreka koje koče napredak ovog živog sektora, koji može donijeti nova radna mjesta i ekonomsku sigurnost. Možemo vidjeti zastarjele načine rada, komplicirane propise i nedostatak ambicije, ukoliko usporedimo situaciju sa zemljama kao što su Amerika, Izrael, Koreja ili Brazil.

U 2010. poduzetnici u ranoj fazi (startupi) činili su samo 2,3 posto talijanske odrasle populacije, 4,2 posto njemačke i 5,8 francuske. Usporedbe radi, u Americi je taj postotak iznosio 7,6 posto, u Kini 14, a u Brazilu 17 posto. Europski poduzetnici su manje uvjereni da je njihova zemlja plodno tlo za startupe, ako se usporede s onima u Americi, Kanadi ili Brazilu.

Zbog toga je potrebno donijeti plan koji će djelovati u nekoliko ključnih faza koje zajedno mogu doprinijeti da Europa dobije svoj zdrav tehnološki ekosustav:

1. Vještine i edukacija
2. Pristup talentima
3. Pristup kapitalu
4. Zaštita podataka i privatnosti
5. Rukovodstvo

1. Vještine i edukacija

Ovdje se stavlja naglasak na omogućavanje pristupa svim europskim školarcima pravilnoj ICT obuci. Prema nedavnim istraživanjima, 20 posto učenika srednjih škola u EU nikada nije koristilo računala u učionicama. Zbog toga tehnološki poduzetnici smatraju da se školarci moraju pripremiti za novo tržište – u roku od 12 do 24 mjeseca trebali bi se ponuditi digitalni certificirani kursevi putem kojih bi učenici i studenti dobili osnovne računalne vještine. U roku od 2-3 godine, zemlje Europske unije trebale bi na sveučilišta uvesti digitalne komponente na većinu predmeta koji se uče.

Istovremeno, studente treba ohrabrivati da pokrenu svoj prvi posao i prije diplome, jer se želja za preuzimanjem takvog rizika drastično smanjuje nakon diplome. Trebali bi se osnovati i studentski poduzetnički centri ili inkubatori koji bi mogli dati studentima potrebna sredstva za realizaciju ideja.

2. Pristup talentima

26 posto poslodavaca u Europi imaju poteškoća pri pronalasku pravih zaposlenika. Mnogi poduzetnici napuštaju Europu kako bi sreću pronašli negdje drugdje. U Silicijskoj dolini trenutno je 50.000 Nijemaca, oko 500 startupa u području San Francisco Baya ima francuske osnivače (i mi imamo znatan broj domaćih primjera koji su se odlučili za osnivanje tvrtke u SAD-u). Stoga se predlaže pretvaranje Europe u mjesto na kojemu je lako osnovati tvrtku i pronaći obučene i talentirane osobe uz uvođenje paneuropske startup vize. Na taj bi način neeuropski poduzetnici lakše pokrenuli posao u Europi, a istovremeno bi bilo lakše zapošljavati osobe koje nisu iz EU. Potrebno je i olakšati tvrtkama zapošljavanje izvan svojih matičnih zemalja te EU (remote zaposlenici). Istovremeno, želi se općenito olakšati zapošljavanje, ali i otpuštanje radnika u prvih pet godina postojanja tvrtke.

3. Pristup kapitalu

Razina ulaganja koje Venture Capital tvrtke imaju u Europi je u popriličnom padu – od 2008. do danas ulaganja su se dvostruko smanjila. Zbog toga se savjetuje uvođenje poreznih olakšica za privatna i institucionalna ulaganja, uvodili bi se lakši načini za dobivanje potrebnih sredstava, lakše preuzimanje tvrtki, manje papirologije, koja bi bila na engleskome jeziku, bez javnih bilježnika – sve bi to privuklo i ulagače koji nisu smješteni u Europi.

4. Zaštita podataka i privatnosti

Propisi o zaštiti podataka u Europi su zastarjeli, stoga je lako probiti navedene “zaštite”. Mora se više učiniti kako bi se konzumenti zaštitili, a da bi istodobno protok informacija bio slobodan. Savjetuje se revizija i normalizacija trenutnih zakona, koji vrve nedefiniranim propisima i kreiraju prepreke tvrtkama koje žele vršiti transakcije preko ove regije. U globalu, zakoni EU su restriktivniji od američkih, u čemu su američke tvrtke u prednosti.

5. Inovativno vodstvo

Europa ima mnoštvo uspješnih poduzetničkih priča, od kojih su mnoge nevjerojatne i inovativne. Postoje desetci tvrtki u svakoj od europskih zemalja koje su spremne izaći na globalnu burzu kroz javnu ponudu dionica, ali potrebne su nam one koje će radije rasti u Europi, nego u Americi. Potrebno je ponovno definirati uspjeh – naša kultura slavi sportaše, glazbenike i glumce, dok poduzetnici imaju stvarni utjecaj na ljudske potrebe, stoga treba slaviti i njihove uspjehe. Treba promovirati poduzetništvo kao uvjerljivu alternativnu karijeru i slaviti uspješne priče. Te priče treba prikupljati i kreirati bazu u kojoj će lokalne i nacionalne vlasti moći dijeliti najbolje načine koje su pronašli kako bi postigli trenutačan utjecaj.

Inače, trenutni članovi Startup Europe Leaders Cluba, koji su radili na ovom manifestu, su: Daniel Ek i Martin Lorentzon, Spotify; Kaj Hed, Rovio (Angry Birds); Lars Hinrichs, HackFwd; Joanna Shields, Tech City Investment Organisation (TCIO); Reshma Sohoni, Seedcamp, Boris Veldhuijzen van Zanten, The Next Web; Zaryn Dentzel, Tuenti i Niklas Zennström, Atomico.