Što hrvatska sportska psihologinja radi u poznatom španjolskom esport timu?

Što hrvatska sportska psihologinja radi u poznatom španjolskom esport timu?

Martina Čubrić sportska je psihologinja koja pomaže španjolcima osvajati titule, ali ne u nogometu nego u esportu, točnije timu Mad Lions.

“Moja karijera do sada bila je i više nego zanimljiva”, kaže mi Martina na početku našeg razgovora i moram priznati kako nije u krivu. Zagrepčanka koja sa mnom razgovara iz Madrida radi kao sportska psihologinja, ali ne u “klasičnom” sportu, već u esportu. No, njezina karijera nije išla pravocrtno i moguće da uopće danas ne bi bila ovdje da se nisu dogodile ozljede u “pravom” sportu. 

Nakon što se zbog ozljede nije mogla pridružiti košarkaškoj reprezentaciji 2013., Martina se odlučila na putovanje u Barcelonu u koju se i zaljubila na prvi pogled. Pojašnjava kako se tada odlučila na život u Španjolskoj i odmah bacila u potragu za fakultetom psihologije. Unatoč podsmijesima, kaže mi da je uspjela u svom naumu i mjesec dana prije upisa na fakultete u Hrvatskoj pakirala stvari za novo poglavlje života u Španjolskoj.

Praksa u – esport timu?

Premotajmo na posljednju godinu fakulteta i Martina je u potrazi za praksom koja ima veze sa sportskom psihologijom, a njezina potraga dovela ju je do esporta.

Upisala sam dodatnu edukaciju na temu „Stručnjak u sportskom coachingu“ i tamo sam pronašla svog mentora, doktora sportske psihologije koji se kratko prije edukacije upustio u novo područje: esport. I tako mi je Dr. Alejo García Naveira ponudio praksu koja je isprva zvučala nesigurno i neobično. “Što ću ja tamo raditi?”, mislila sam.

Nakon dodira s esportom, Martina se bacila na diplomski studij u Madridu i studirala na španjolskom jeziku. Na posljednji dan fakulteta nadređeni iz esport tima MAD Lions za koji je tada bila na praksi odlučili su ju iznenaditi razgovorom za posao. MAD Lions je inače najpoznatiji španjolski esport tim u vlasništvu grupacije OverActive Media, najvećeg esport holdinga u Kanadi. 

Ekipa MAD Lions aktualni je prvak proljetne sezone europske League of Legends lige. LoL Esports / Riot Games

Psiholog za 15 igrača

Siguran sam da čitate ovo i pitate se “pa dobro što radi psiholog u esportu, Ivane?!”… Srećom, Martina je tu da nam pomogne. Trenutno je psihologinja za 3 MAD Lions tima u dvije igre (Counter Strike i League of Legends).

Zanimljivo je da Martina svaki dan s nekima od igrača ili čitavim timovima radi vježbe mindfullnessa pa se tako bave raznim vrstama meditacije, tehnikama disanja i slično. Martina kaže kako ovi “treninzi” uvelike ovise o ekipi i danu u tjednu.

Nakon toga dečki imaju fizičku rutinu koju vodi kondicijski trener koji se bavi sprječavanjem ozljeda, praćenjem prehrane i dnevnom fizičkom aktivacijom, i nas dvoje radimo skupa kao “performance staff”. Nakon toga obično osluškujem trening i zapisujem kako bi mogli popraviti komunikaciju i pratim kakva je atmosfera, obraćam pažnju na moguće konflikte i nepotrebne komentare, individualno stanje i bilježim pozitivne situacije koje nakon treninga podijelim s njima, individualno ili grupno.

Posao koji Martina obavlja je doista raznovrstan, a osim “treniranja” s ekipom kako bi mentalno svi bili na pravom mjestu, dodaje i kako je velik dio njezinog posla slušanje problema i potreba igrača. Ovdje veliku ulogu imaju sastanci o raznim temama poput postavljanja ciljeva, nošenja s pritiskom, kulture unutar ekipe i slično.

Martina svakodnevno prolazi mentalne treninge s igračima. MAD Lions

Martinin posao zapravo je osiguravanje dobre kemije u ekipi, i podizanje svijesti kroz razne aktivnosti i razgovore kako bi igrači bili spremniji nositi se s pritiskom i kako bi se znali suočiti s problemima. Isto očito dobro funkcionira s obzirom na to da je njezina ekipa ove godine osvojila proljetnu sezonu LEC-a, najjače europske lige u igri League of Legends.

Esport je sličniji “pravom” sportu nego što mislite

Martina se ipak i dalje ne odvaja od košarke koju je i sama igrala i još uvijek savjetuje igrače iz “klasičnog” sporta. Kaže mi kako su izazovi i teme s kojima se susreće kada je riječ o esportu vrlo slični onima u košarci, ali da je vrlo važno razmišljati o svakome problemu individualno.

Jedina razlika “u startu” koju bi možda mogla spomenuti je da igrači košarke krenu trenirati u ekipi i dok su još djeca ih se uči vrijednostima i vrlinama kroz igru te imaju trenere i mentore, a gameri se trebaju izboriti sami, obično iz svoje spavaće sobe – bez ičije pomoći, da bi ih neka ekipa primijetila zbog sjajnih individualnih rezultata koji su skoro uvijek plod tisuća sati igranja na računalu, samostalno ili s prijateljima, kroz tinejdžersko doba.

Ovo se dosta osjeti kasnije kada igrači dođu u velike timove, dodaje Martina, jer nerijetko nemaju veliko životno iskustvo. Tada ih timovi zapravo moraju učiti kako se radi i živi u timu te kako riješiti probleme na produktivan način. Ovo je velik izazov upravo za psihologe, jer su oni ti koji moraju mladim igračima pomoći u razvoju “mekih vještina” poput komunikacije, timskog rada i suradnje.

Zašto esport timovi trebaju psihologe?

Mentalnom stresu ne pridonosi ni mentalitet esport organizacija koje često ne vide dugoročne ciljeve. Ovo je vrlo mlada industrija i često ljudi koji vode timove nisu mnogo stariji od onih koji i igraju pa je vrlo važno imati osobe koje mogu posredovati i pomoći u realizaciji ciljeva. Martina kaže kako rijetki timovi to razumiju, a to uvijek budu oni koji imaju novaca za dodatno osoblje. Rijetke organizacije ulaze u dugoročan razvoj jer za to treba mnogo novca i vremena, dodaje.

Ne može se zanemariti vrijednost popratnog osoblja u esport timovima. LoL Esports / Riot Games

I zašto je onda psiholog potreban u redovima esports ekipa?

Zato što možemo, postepeno, uvoditi nove osnove kulture, radne etike i na kraju krajeva – uspjeha. Zato što posjedujemo vokabular i znanje koje nam omogućava da objasnimo, uvedemo i prilagodimo pristupe osobnog i profesionalnog razvoja koji nas vode ka održivom uspjehu na daleke staze.

I zato što treneri imaju puno, ali puno dodatnih briga i pritisaka te se moraju fokusirati na tehnički, taktički, ali i odgojni aspekt.

Zanimljivo mi je kako Martina ističe kako esport nikako nije samo “igranje igrica”. Ovdje se radi o intenzivnim naporima na mentalnom nivou koji traju po osam sati svakoga dana, tjednima i mjesecima:

Ta emocionalna iscrpljenost je prisutna, ali ne mora značiti da se “osjeti” zbog konstantnog odvlačenja pažnje igranjem igrica. U trenutku kada igrač ostavi konzolu i ustane se, onda da… Kada stanu na loptu (što je rijetko) i zapitaju se kako su (što je rijetko, ako nema nas, stručnjaka) – onda tek osjete taj nakupljeni umor.

Gamewell – kako igrati dobro?

Osim što se bavi igračima Mad Lionsa i drugim sportašima, Martina je i dio projekta Gamewell. Gamewell je inicijativa koja nastoji potaknuti zdrav pristup igranju uz savjete stručnjaka i pružanje pomoći roditeljima i igračima. Tim Gamewella tako nastoji pomoći roditeljima u razumijevanju igara i igrača, educirati mlađe generacije o prilikama unutar industrije igara i potencijalnim karijernim putevima koji se mogu istražiti u ovoj industriji.

Na pitanje kako gleda na percepciju igara kao “nezdravih” Martina mi kaže:

Nije dobro ni previše vode popiti, zar ne?

Slično je i s većinom drugih stvari u životu, dodaje. Ako je nešto loše kod igara, to je onda neumjerenost nekih ljudi koji ne razvijaju druge elemente svojih života osim vještina igranja. Martina i ostatak Gamewell tima zna da način na koji većina ljudi igra nije dobar za njih, ali ne govore ljudima da prestanu, nego da igraju na bolji način. Zbog toga preporučuju pauze, bolju prehranu i fizičku aktivnost, između ostaloga. Martina se šali kako je najveći problem kod videoigara to što većina ljudi koji su protiv njih ne čitaju ovakve tekstove. 🙂

Ako vam treba pokoji savjet kako biti bolji igrač, ali i bolja osoba prema drugima, Martina ima i to:

  • Igrajte s ciljem, makar taj cilj bio zabaviti se s prijateljima;
  • Naučite tehnike disanja;
  • Pauzirajte nakon partija igara i nemojte forsirati igranje ako ne ide dobro;
  • Potražite pomoć ako vam je potrebna, idealno sportskog psihologa.

Nisu dovoljni samo igrači

Za kraj, Martina mi kaže kako je popratno osoblje svakog tima važno iz niza razloga. Jasno je da su igrači ti koji pobjeđuju mečeve, ali bez dobrog tima iza njih to ne bi bilo moguće.

Ako vam je ovo čudno, samo se sjetite kako izgledaju kondicijski treninzi i pripreme nogometnih timova – idu u kampove, svaki dan razgovaraju i razrađuju taktike, imaju čak i svog kuhara. Iako je esport manje zahtjevan tjelesno, mentalno se i dalje radi o velikim naporima, pa čak i ako neki koji čitaju ovaj tekst samo na njih odmahnu rukom i kažu kako je sve to glupost.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...