Mad Labs s proizvodom Brand Tree pobijedio na drugom Erste Finnovation Hackathonu

Mad Labs s proizvodom Brand Tree pobijedio na drugom Erste Finnovation Hackathonu

Dvanaest je timova provelo je dobar dio vikenda iza nas programirajući u sklopu drugog Erste Finnovation Hackathona. Ovogodišnji pobjednik je Mad Labs, s osvojenom nagradom od 1337 eura po članu tima, koji je razvio Brand Tree, jednostavan način za male biznise da poguraju svoju ponudu direktno do kupaca.

Svaki član Mad Labza otišao je kući s 1337 eura. (Slike: Luka Travaš)
Svaki član Mad Labsa otišao je kući s 1337 eura. (Slike: Luka Travaš)

Dvanaest je timova provelo je dobar dio vikenda iza nas programirajući u sklopu drugog Erste Finnovation Hackathona. Ovogodišnji pobjednik je Mad Labs, s osvojenom nagradom od 1337 eura po članu tima, koji je razvio Brand Tree, jednostavan način za male biznise da poguraju svoju ponudu direktno do kupaca.

Podsjetimo, Erste Finnovation Hackathon organiziraju Erste banka, BeeOne i Zagrebački inkubator poduzetništva, u čijim se prostorijama i održavalo natjecanje. Za razliku od prošle godine, timovi su nakon 24-satnog “hakiranja” morali prikazati i demo proizvoda koji su osmislili. Natjecatelji su mogli birati između tri teme – platforme za trgovce i prodavače kako bi se stvorila bolja interakcija s klijentima, aplikacije koja bi dopuštala plaćanje različitih oblika prijevoza i bolje metode mobilnog ispisa (kupnja i upravljanje ispisima).

Esi mi dobar - tim koji je osvojio drugo mjesto.
Esi mi dobar – tim koji je osvojio drugo mjesto.

Za vrijedne nagrade borilo se 12 timova: Momci, Wizards, Super Code Bros, Blue Pill Team, Hyperactive, Mad Labs, Esi mi dobar?, Pomični zarez, Loremica, Karaka, Night Hawks i Šah MAT. Nakon 24 sata truda, borbe i upornosti uslijedilo je predstavljanje novonastalih projekata  u trajanju od 5 minuta po svakom timu. Timovi su se  potrudili kako bi predstavili svoje ideje sa što manje tehničkih poteškoća te što uspješnije. No, pobjednički tim bio je Mad Labs, čija se aplikacija omogućava da korisnici preuzmu mobilnu aplikaciju i prate svoj omiljeni brend. S ovom aplikacijom moći će se pratiti ponude i direktno iz aplikacije obaviti kupovinu. Jedan od četiri člana tima, Nikola Mratinić kaže:

U 24 sata smo složili landing page na brand-tree.com, login i registraciju za brendove. API putem kojeg mobilne aplikacije komuniciraju sa backendom te potpuno funkcionalne mobilne aplikacije za tri glavne platforme – iOS, Android i Windows Phone. Cilj nam je bio olakšati način na koji brendovi komuniciraju s kupcima.

Hyperactive je na trećemu mjestu.
Hyperactive je na trećemu mjestu.

Drugo mjesto pripalo je timu Esi mi dobar? s projektom Go Micro koji je osvojio iPad Air za svakog člana, a treće timu Hyperactive i rješenju Touch & Go, čiji su članovi dobili Fit Bits. No, ostali timovi nemaju razloga za tugovanje – Ben Ferrari, član BeeOnea, naglasio je kako nije cilj samo osvojiti nagradu, nego i ostvariti suradnju s organizatorima.

Nije ništa obeshrabrujuće što ne mogu svi osvojiti jedno od prva tri mjesta. Ukoliko članovi ERSTE banke ili BeeOnea primijete potencijal u nekom od timova, bez obzira na to što nisu osvojili nagrade, mogu doći u obzir kao potencijalni poslovni suradnici. Osim druženja s ostalim timovima, to bi im trebala biti jedna od glavnih motivacija sudjelovanja na Hackathonu.

O pobjedniku su odlučivali Erste banka, BeeOne, Zagrebački inkubator poduzetništva i sami natjecatelji.
O pobjedniku su odlučivali Erste banka, BeeOne, Zagrebački inkubator poduzetništva i sami natjecatelji.

Događaj je zatvorio Ivo Špigel koji je najavio novi projekt ZIP-a, Crowdinvesting kampanju te pozvao prisutne timove da se priključe novoj generaciji  koja će uskoro startati sa ZIP programom.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    07. 04. 2014. u 11:54 am Odgovori

    Nije mi jasno kome služi ovakvo poticanje mladih na površnost. Umjesto da im se objasni da su kvalitetni projekti zahtjevni, njih se potiče na lakomisleno vjerovanje da će u 24 sata napraviti nešto kvalitetno i suvislo. Na pobjedničkom projektu piše da imaju 104000 followera, 3800 biznisa itd. Da li je to samo demo pa su brojke fake, i kako ako su tek napravili sajt u 24 sata.

    Zaista ne vidim svrhe, osim promocije organizatora.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      07. 04. 2014. u 12:29 pm Odgovori

      Dragi Mario,

      Nitko im ne govori da će napraviti nešto “gotovo”, ali svakako da unutar kratkog roka mogu s nečim krenuti, a to je većinom u Hrvatskoj, ali i drugim krajevima problem: većina razmišlja predugo o ideji, a nikako da zapne i nešto proba napraviti. Poanta hackathona je kratki rok da se NEŠTO napravi, a potom se redefinira. Postoji razlog zbog kojega ima toliko hackathona te zbog čega su potaknuli upravo u Silicijskoj Dolini koja, vjerujem da ćeš se složiti, nije površna što se tiče uspješnih tehnoloških projekata (uvijek će takvih biti):
      http://www.hubba.com/why-hackathons-work
      http://techcrunch.com/2013/01/13/participating-in-hackathons-is-the-best-way-to-become-pitch-perfect-for-vcs/
      http://oonwoye.com/2013/06/22/hackathons/

      Važne “Soft” prednosti su upoznavanje novih ljudi i povezivanje s tvrtkama i pojedincima od kojih jednog dana neke postanu partner, poslodavac itd. 🙂

    • Nikola

      Nikola

      07. 04. 2014. u 2:03 pm Odgovori

      Poštovani Mario,
      Prvo bi želio reći kako je cijeli event bio stvarno super i mislim da ste krivo shvatili poantu eventa. Po mom mišljenju cilj eventa nikako nije bio pokazati da ne neki veći projekt može kvalitetno napraviti u samo 24h. Zahtjev je bio da timovi pokažu demo / prototip svoje ideje, ne kompletan projekt.
      Sebe bi svrstao u tu kategoriju mladih (imam 21 godinu) i mislim da shvaćam da u 24h ne mogu do kraja napraviti kvalitetan i dobar projekt, to bi potkrijepio činjenicom da moj kolega iz tima Luka i ja razvijamo startup već osam mjeseci (od čega smo prva tri mjeseca potrošili samo na planiranje) i to 8h dnevno.
      Što se tiče brojeva na stranici naravno da su fake, ideju smo dobili taj dan (teme prije eventa se nisu znale), ponoviti ću da je zahtjev bio demo aplikacije tako da su to i demo brojke.
      Lijep pozdrav,
      Nikola

    • Nikola

      Nikola

      07. 04. 2014. u 6:41 pm Odgovori

      Bok,
      ovo su naravno fake brojke čisto radi prezentacije. Ne bih se složio da ih se uvjerava (niti da je itko od natjecatelja bio uvjeren da će biti tako) da u 24 sata budu napravili nešto smisleno i odmah primjenjivo na tržište. Ali da će se napraviti masa dobrih ideja i koncepata – hoće. Nakon toga, ako postoji interes, dogovara se daljnja suradnja, ali čak i ako nema interesa, postojat će neka korist – recimo postoji par projekata koji nisu među prva tri plasirana, ali vidimo dobru primjenu za njih, što sa strane banke, što kao korist nekog od naših partnera.

      Siguran sam da će se iz ovog hackathona izroditi nekakve suradnje i benefit natjecateljima…

  2. Božidar Ševo

    Božidar Ševo

    07. 04. 2014. u 1:44 pm Odgovori

    Ne razumijem recenicu: ” Za razliku od prošle godine, timovi su nakon 24-satnog “hakiranja” morali prikazati i demo proizvoda koji su osmislili”. Pa i prosle godine smo pokazivali demo proizvoda koji smo osmislili. Molio bi da se to ispravi. 🙂

  3. Mario

    Mario

    07. 04. 2014. u 11:23 pm Odgovori

    Ma svaka čast, ali zašto ne pooštriti kriterij da se dobiju još bolji i kvalitetniji rezultati. Tj. zašto ne skratiti hackathon na 1h trajanja.

    Nadam se da uočavate apsurdnost modela

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Data science u sportu: prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos analizira rukometne akcije uz strojno učenje

Automatsko prepoznavanje događanja na rukometnom terenu može uvelike pomoći trenerima i profesorima.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!