Mad Labs s proizvodom Brand Tree pobijedio na drugom Erste Finnovation Hackathonu

Mad Labs s proizvodom Brand Tree pobijedio na drugom Erste Finnovation Hackathonu

Dvanaest je timova provelo je dobar dio vikenda iza nas programirajući u sklopu drugog Erste Finnovation Hackathona. Ovogodišnji pobjednik je Mad Labs, s osvojenom nagradom od 1337 eura po članu tima, koji je razvio Brand Tree, jednostavan način za male biznise da poguraju svoju ponudu direktno do kupaca.

Svaki član Mad Labza otišao je kući s 1337 eura. (Slike: Luka Travaš)
Svaki član Mad Labsa otišao je kući s 1337 eura. (Slike: Luka Travaš)

Dvanaest je timova provelo je dobar dio vikenda iza nas programirajući u sklopu drugog Erste Finnovation Hackathona. Ovogodišnji pobjednik je Mad Labs, s osvojenom nagradom od 1337 eura po članu tima, koji je razvio Brand Tree, jednostavan način za male biznise da poguraju svoju ponudu direktno do kupaca.

Podsjetimo, Erste Finnovation Hackathon organiziraju Erste banka, BeeOne i Zagrebački inkubator poduzetništva, u čijim se prostorijama i održavalo natjecanje. Za razliku od prošle godine, timovi su nakon 24-satnog “hakiranja” morali prikazati i demo proizvoda koji su osmislili. Natjecatelji su mogli birati između tri teme – platforme za trgovce i prodavače kako bi se stvorila bolja interakcija s klijentima, aplikacije koja bi dopuštala plaćanje različitih oblika prijevoza i bolje metode mobilnog ispisa (kupnja i upravljanje ispisima).

Esi mi dobar - tim koji je osvojio drugo mjesto.
Esi mi dobar – tim koji je osvojio drugo mjesto.

Za vrijedne nagrade borilo se 12 timova: Momci, Wizards, Super Code Bros, Blue Pill Team, Hyperactive, Mad Labs, Esi mi dobar?, Pomični zarez, Loremica, Karaka, Night Hawks i Šah MAT. Nakon 24 sata truda, borbe i upornosti uslijedilo je predstavljanje novonastalih projekata  u trajanju od 5 minuta po svakom timu. Timovi su se  potrudili kako bi predstavili svoje ideje sa što manje tehničkih poteškoća te što uspješnije. No, pobjednički tim bio je Mad Labs, čija se aplikacija omogućava da korisnici preuzmu mobilnu aplikaciju i prate svoj omiljeni brend. S ovom aplikacijom moći će se pratiti ponude i direktno iz aplikacije obaviti kupovinu. Jedan od četiri člana tima, Nikola Mratinić kaže:

U 24 sata smo složili landing page na brand-tree.com, login i registraciju za brendove. API putem kojeg mobilne aplikacije komuniciraju sa backendom te potpuno funkcionalne mobilne aplikacije za tri glavne platforme – iOS, Android i Windows Phone. Cilj nam je bio olakšati način na koji brendovi komuniciraju s kupcima.

Hyperactive je na trećemu mjestu.
Hyperactive je na trećemu mjestu.

Drugo mjesto pripalo je timu Esi mi dobar? s projektom Go Micro koji je osvojio iPad Air za svakog člana, a treće timu Hyperactive i rješenju Touch & Go, čiji su članovi dobili Fit Bits. No, ostali timovi nemaju razloga za tugovanje – Ben Ferrari, član BeeOnea, naglasio je kako nije cilj samo osvojiti nagradu, nego i ostvariti suradnju s organizatorima.

Nije ništa obeshrabrujuće što ne mogu svi osvojiti jedno od prva tri mjesta. Ukoliko članovi ERSTE banke ili BeeOnea primijete potencijal u nekom od timova, bez obzira na to što nisu osvojili nagrade, mogu doći u obzir kao potencijalni poslovni suradnici. Osim druženja s ostalim timovima, to bi im trebala biti jedna od glavnih motivacija sudjelovanja na Hackathonu.

O pobjedniku su odlučivali Erste banka, BeeOne, Zagrebački inkubator poduzetništva i sami natjecatelji.
O pobjedniku su odlučivali Erste banka, BeeOne, Zagrebački inkubator poduzetništva i sami natjecatelji.

Događaj je zatvorio Ivo Špigel koji je najavio novi projekt ZIP-a, Crowdinvesting kampanju te pozvao prisutne timove da se priključe novoj generaciji  koja će uskoro startati sa ZIP programom.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    07. 04. 2014. u 11:54 am Odgovori

    Nije mi jasno kome služi ovakvo poticanje mladih na površnost. Umjesto da im se objasni da su kvalitetni projekti zahtjevni, njih se potiče na lakomisleno vjerovanje da će u 24 sata napraviti nešto kvalitetno i suvislo. Na pobjedničkom projektu piše da imaju 104000 followera, 3800 biznisa itd. Da li je to samo demo pa su brojke fake, i kako ako su tek napravili sajt u 24 sata.

    Zaista ne vidim svrhe, osim promocije organizatora.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      07. 04. 2014. u 12:29 pm Odgovori

      Dragi Mario,

      Nitko im ne govori da će napraviti nešto “gotovo”, ali svakako da unutar kratkog roka mogu s nečim krenuti, a to je većinom u Hrvatskoj, ali i drugim krajevima problem: većina razmišlja predugo o ideji, a nikako da zapne i nešto proba napraviti. Poanta hackathona je kratki rok da se NEŠTO napravi, a potom se redefinira. Postoji razlog zbog kojega ima toliko hackathona te zbog čega su potaknuli upravo u Silicijskoj Dolini koja, vjerujem da ćeš se složiti, nije površna što se tiče uspješnih tehnoloških projekata (uvijek će takvih biti):
      http://www.hubba.com/why-hackathons-work
      http://techcrunch.com/2013/01/13/participating-in-hackathons-is-the-best-way-to-become-pitch-perfect-for-vcs/
      http://oonwoye.com/2013/06/22/hackathons/

      Važne “Soft” prednosti su upoznavanje novih ljudi i povezivanje s tvrtkama i pojedincima od kojih jednog dana neke postanu partner, poslodavac itd. 🙂

    • Nikola

      Nikola

      07. 04. 2014. u 2:03 pm Odgovori

      Poštovani Mario,
      Prvo bi želio reći kako je cijeli event bio stvarno super i mislim da ste krivo shvatili poantu eventa. Po mom mišljenju cilj eventa nikako nije bio pokazati da ne neki veći projekt može kvalitetno napraviti u samo 24h. Zahtjev je bio da timovi pokažu demo / prototip svoje ideje, ne kompletan projekt.
      Sebe bi svrstao u tu kategoriju mladih (imam 21 godinu) i mislim da shvaćam da u 24h ne mogu do kraja napraviti kvalitetan i dobar projekt, to bi potkrijepio činjenicom da moj kolega iz tima Luka i ja razvijamo startup već osam mjeseci (od čega smo prva tri mjeseca potrošili samo na planiranje) i to 8h dnevno.
      Što se tiče brojeva na stranici naravno da su fake, ideju smo dobili taj dan (teme prije eventa se nisu znale), ponoviti ću da je zahtjev bio demo aplikacije tako da su to i demo brojke.
      Lijep pozdrav,
      Nikola

    • Nikola

      Nikola

      07. 04. 2014. u 6:41 pm Odgovori

      Bok,
      ovo su naravno fake brojke čisto radi prezentacije. Ne bih se složio da ih se uvjerava (niti da je itko od natjecatelja bio uvjeren da će biti tako) da u 24 sata budu napravili nešto smisleno i odmah primjenjivo na tržište. Ali da će se napraviti masa dobrih ideja i koncepata – hoće. Nakon toga, ako postoji interes, dogovara se daljnja suradnja, ali čak i ako nema interesa, postojat će neka korist – recimo postoji par projekata koji nisu među prva tri plasirana, ali vidimo dobru primjenu za njih, što sa strane banke, što kao korist nekog od naših partnera.

      Siguran sam da će se iz ovog hackathona izroditi nekakve suradnje i benefit natjecateljima…

  2. Božidar Ševo

    Božidar Ševo

    07. 04. 2014. u 1:44 pm Odgovori

    Ne razumijem recenicu: ” Za razliku od prošle godine, timovi su nakon 24-satnog “hakiranja” morali prikazati i demo proizvoda koji su osmislili”. Pa i prosle godine smo pokazivali demo proizvoda koji smo osmislili. Molio bi da se to ispravi. 🙂

  3. Mario

    Mario

    07. 04. 2014. u 11:23 pm Odgovori

    Ma svaka čast, ali zašto ne pooštriti kriterij da se dobiju još bolji i kvalitetniji rezultati. Tj. zašto ne skratiti hackathon na 1h trajanja.

    Nadam se da uočavate apsurdnost modela

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.