'Live stream' ili video konferencija: Što odabrati za vašu tvrtku?

‘Live stream’ ili video konferencija: Što odabrati za vašu tvrtku?

Kad se govori o live streamingu, najčešće mislimo na gaming turnire, sportske prijenose ili pak cjelodnevna emitiranja konferencija. Ipak, njegova svrha ne mora nužno biti vezana uz marketing ili zabavu. Današnji timovi traže još više metoda kako angažirati i zbližiti svoje zaposlenike, a video uživo je jedno od rijetkih rješenja za globalne tvrtke koje žele komunicirati kao jedan tim.

Prije nego što krenemo u razgovor o ovoj temi, moram reći kako se ovo ne odnosi samo na korporacije! Tvrtke svih veličina mogu naći svoj interes u ovom vidu komunikacije. Sve više svjedočimo remote načinu rada i često u sjedištu tvrtke radi svega nekoliko radnika, dok su ostali raštrkani po zemlji i svijetu. Putem live streama lako ćete ih sve okupiti na jednom mjestu i iskomunicirati sve ono što ste zamislili.

Korporativni live streaming jedna je od modernih metoda stvaranja i širenja poslovne kulture i poduzetničke vizije. Možda je baš video uživo ta emocionalna iskra koja je nedostajala vašoj internoj komunikaciji i porukama koje odašiljete. Snaga livea je u tome što omogućuje čelnim ljudima korporacija da u vrijeme krize ili slavlja govore koherentno i ujedinjeno te omogućava trenutno i izravno slanje poruka ciljanoj publici.

Primjer korisnosti brzine i direktnosti prijenosa uživo vidljiv je i u najpoželjnijoj tvrtki na svijetu, Googleu, koji se nedavno našao u nezavidnoj poziciji i velikoj krizi. Zaposlenici su iznijeli niz problema i nepravdi s kojima se susreću u svakodnevnom poslu. Čelnici su kriznu komunikaciju odlučili prenositi uživo te su taj Town Hall sastanak mogli gledati svi radnici Googlea, ma gdje se nalazili.

Poslovni magnat Warren Buffett prepoznao je prednosti korporativnog live streaminga i koristi ga za direktnu komunikaciju sa svojim dioničarima i općenito cijelim poslovnim svijetom kroz svoje godišnje Berkshire Hathaway sastanke. Ono mu je omogućilo da se obrati svima na način koji njemu odgovara, kojeg može kontrolirati i koji ne ovisi o interpretaciji medija. Ako je live stream dobar za ovog milijardera… 🙂

Livestream je danas alat koji vam može u trenutku olakšati komunikaciju sa zaposlenicima.

Za koga je uopće stream? 

A tko je ciljana publika korporativnog live streama? Upravo zaposlenici. Većina radnika osjeća se razdvojeno od uprave i odluka koje ona donosi te ne razumije u potpunosti strategiju kompanije. Zaposlenici vjeruju da će biti produktivniji ako imaju pristup vodstvu i odlukama. Više bi htjeli čuti i vidjeti svoje šefove te komunicirati s njima. Moderne generacije radnika žele zanimljive razgovore, nesmetano dijeljenje sadržaja i multimodalnu komunikaciju na svim uređajima.

Brojke idu u korist ovim tvrdnjama:

Kao najveće prednosti korporativnog live streaminga ističemo:

  • Doseg globalne publike
  • Komunikacija u stvarnom vremenu
  • Brzo širenje informacije
  • Kolaboracija i interakcija među odjelima

Tu je i možda najvažnija prednost – manji troškovi! Ako imate kolege po podružnicama diljem svijeta koji moraju biti na određenom sastanku, više ne moraju letjeti. Dovoljno je da se uključe u live stream i budu dio sastanka uživo s bilo koje lokacije. Ako pak moraju aktivno sudjelovati u sastanku, jednostavno ih dodajte kao novi video feed u vašem sustavu i tako jednim klikom postaju govornici.

Gdje i kako prikazivati korporativni live stream? Nominalno postoje dvije opcije:

1. Gated stranice za zaposlenike (Facebook Workplace itd.)

Ovdje jasno možete pratiti tko gleda live stream, ali i zaštititi širenje sadržaja van granica ureda ako imate neku osjetljivu tematiku ili prikazujete nešto pod NDA ugovorom. Ako pak nemate nekih “pikantnih” podataka, streamati možete i na YouTube ili bilo koji drugi server po vašem izboru (npr. Facebook live, Vimeo live streaming) te šaljete URL poveznicu svima koji su uključeni.

2. Sobe za gledanje

Ovo je odlična opcija za zbližavanje i druženje zaposlenika! “Potrpajte” ih sve ispred projektora u konferencijskoj sali i omogućite zajedničko gledanje live streama. Nedavno sam radio na projektu gdje je jedna domaća tvrtka unajmila kino u Zagrebu kako bi tamo organizirala live stream događaj. Publika je bila podijeljena na onu uživo, koja je iz mraka kino dvorane slušala i gledala prezentacije svojih šefova, te na onu koja je gledala prijenos uživo diljem svijeta. Na kraju predavanja svi su imali pitanja i komentare i dojmovi svih involviranih su bili vrlo pozitivni.

Za nekog je bolji stream, za nekog drugog je konferencija uživo.

Razlika između live streama i web conference alata

Sad ćete reći: “Zašto ulagati toliko novaca u video opremu ili produkcijski tim, kad mogu to isto dobiti preko Google Hangoutsa, Slacka ili Skypea?” Istina, konferenciju ćete moći korektno odraditi i preko tih alata, ali postoje neke razlike. Izdvojit ću prednosti i mane ovih pristupa.

Web konferencija

Dobro

Glavna prednost web conference alata jest dvosmjerna komunikacija koja uključuje video, audio i dijeljenje zaslona računala. Bitno je napomenuti da se ta komunikacija odvija u realnom vremenu bez zastajkivanja i odgode audio/video signala. Najčešće se odvija preko računala ili laptopa i za nju nije potrebna velika produkcija. Ovdje govorimo o servisima kao što su GoToMeeting, Skype for Business ili WebEx.

Loše

  • Nedostatak web konferencija je što nisu osmišljeni za veliku publiku. Neke platforme imaju limitiran broj od 200 korisnika, a Adobe Connect, na primjer, dodatno naplaćuje svoju uslugu ovisno o broju sudionika.
  • Ti će isti sudionici nakon odrađenog sastanka možda htjeti pogledati cijeli video negdje u miru. I iako postoje servisi koji to omogućavaju (GotoMeeting, WebEx), većina ih nije osmišljena za dugotrajnu pohranu sadržaja i njegovo dijeljenje.
  • Dodavanje grafika, animacija ili pak prikazivanje videa u takozvanoj picture-in-picture metodi uglavnom je vrlo limitirajuće ili pak nepostojeće.
  • Korisnici često moraju skinuti neki softver kako bi se uključili u događaj, što za neke manje informatički pismene pojedince može biti problematično.
  • Platforme za web konferencije su vrlo restriktivne oko kvalitete videa zbog limitiranih capture mogućnosti i enkodiranja videa u niskoj rezoluciji. Tako se tipično susrećemo s 640x480p rezolucijom, što je za današnje standarde uistinu nedopustivo.

Live streaming

Dobro

  • Najveća prednost je upravo kvaliteta video signala. Ako imate adekvatnu opremu možete komotno streamati čak i u 4K rezoluciji (3840x2160p).
  • Ako želite doprijeti do velike publike, onda je live stream optimalna opcija, jer nema nikakvih restrikcija i vaša poruka može doseći milijune pregleda.
  • Live stream platforme dizajnirane su kako bi pojednostavile upload, pohranjivanje i organizaciju te dijeljenje videa na zahtjev. Tako se uvijek možete vratiti završenoj konferenciji i u miru pogledati najbitnije dijelove ili iz njih izvući neke bitne podatke.
  • Svoj live stream možete oplemeniti raznoraznim grafikama, animacijama i drugim tipovima sadržaja.
  • Jednostavnost korištenja – sve što vašim gledateljima za gledanje live streama treba je URL poveznica koju mogu otvoriti s bilo kojeg uređaja na bilo kojoj lokaciji.

Loše

Dvosmjerna komunikacija! Live stream uglavnom funkcionira po principu da predavač komunicira nešto gledateljima. Ako ovi pak žele pitati ili komentirati nešto, opcije su im vrlo limitirane. Najjednostavnije je da na chat tipkaju svoja pitanja, a da moderator na lokaciji to prenese predavaču, koji im onda uživo odgovara.

Postoje, doduše, neka moderna rješenja kao što je NDI protokol, putem kojega možemo bilo koji video/audio izvor (to može biti običan laptop s web kamerom i mikrofonom) ubaciti u live stream i tako uživo vidjeti/čuti pitanje i onoga tko ga postavlja. Međutim, ova je opcija komplicirana i tehnički izazovna te nije za svakoga.

Nema sumnje kako je bolje gledati se, a ne slušati na pozivima, zar ne?

Vidjeli smo na primjeru Googlea i Warrena Buffeta kako live streaming može biti efikasna komunikacija u situacijama od velike važnosti. Vrlo je koristan alat kada želimo kontrolirati način i formu komunikacije – smanjuje troškove i logistiku, a povećava interakciju s publikom.

S druge strane, konferencijski pozivi i dalje su neizbježni za sastanke i druge situacije gdje je potrebna dvosmjerna komunikacija.

No, važno je naglasiti da svi ovi alati nisu rezervirani samo za velike tvrtke, nego za one koje gledaju daleko u budućnost – za one koje planiraju iskoristiti moderne tehnologije kao pomoć u ostvarenju svojih poslovnih ciljeva.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...