LeWeb: Kako francuska, ruska i britanska Vlada razvijaju svoje startup ekosustave?

LeWeb: Kako francuska, ruska i britanska Vlada razvijaju svoje startup ekosustave?

Prvi dan pariškog izdanja LeWeba je završio panelom na temu "Analiza Europskog Tehnološkog Ekosustava" u kojem su sudjelovale predstavnice velikih tehnoloških sila, Velike Britanije, Rusije i Francuske - Fleur Pellerin iz francuskog Ministarstva Malog i Srednjeg Poduzetništva, Katia Gaika, zamjenica direktora ruske Skolkovo Zaklade te Joanna Shields, direktorica londonskog Tech Citya.

Joanna Shields, Snimila Marina Filipović Marinshe

Pored pametnog termostata kojim se upravlja putem vašeg smartphonea, životopisa Scott Harrisona, osnivača Charity: Watera, intervjua s Phil Libinom, CEO-om Evernotea te Ben Gomesom iz Googlea te nizom izrazito smart igračaka poput Orbotixa i Uboolya, prvi dan pariškog izdanja LeWeba je završio panelom na temu “Analiza Europskog Tehnološkog Ekosustava”.

Na panelu su sudjelovali predstavnici velikih tehnoloških sila, Velike Britanije, Rusije i Francuske, a moderirala ga je The Next Webova Jamillah Knowles. Francusku je predstavljao Fleur Pellerin iz francuskog Ministarstva Malog i Srednjeg Poduzetništva, Rusiju Katia Gaika, zamjenica direktora ruske Skolkovo Zaklade, a Veliku Britaniju Joanna Shields, direktorica londonskog Tech Citya o kojoj je Netokracija već pisala.

Trenutno stanje ekosustava

Na početku panela sudionice su dale pregled stanja ekosustava u svojim zemljama. Tako je Katia Gaika istaknula kako je Skolkovo Zaklada inicijativa ruske Vlade s ciljem poticanja poduzetništva u Rusiji, a po uzoru na Silicijsku dolinu. Inicijativa je sama po sebi “teška” 4 milijarde dolara (!!) koji će se investirati i utrošiti na razvoj domaćeg talenta te na privlačenje stranih kompanija na otvaranje svojih podružnica u Rusiji. Od početka inicijative je prošlo 2 godine te je investirano u preko 700 startupa.

Generalni partner praćenja  LeWeba, najveće europske internetske konferencije na Netokraciji je Zagrebačka banka!

Predstavnica francuskog startup svijeta, Fleur Pellerin, je istaknula kako čak 97 posto ukupnog broja francuskih poduzeća čine mala poduzeća koja su usmjerena na inovacije te digitalnu ekonomiju pri čemu je uloga francuske Vlade stvoriti ispravnu poslovnu okolinu koja će poduzetnicima i startupima pomoći. Istaknuto je kako se u Parizu razvija “Digital district” kojem glavni temelj čini suradnja sa sveučilištima i uključivanje studenata.

Iako joj je utorak bio tek drugi dan na poziciji direktorice londonskog Tech Citya, Joanna Shields je podijelila entuzijazam britanske tech scene sa okupljenima objašnjenjem kako je Tech City tek prije 2 godine postao i službeno prepoznat od strane britanske Vlade kao startup i tech centar Velike Britanije. Priznanje je došlo nakon desetak godina organskog rasta poduzetnika i zajednice koja se stvarala na području istočnog Londona, odmah pored financijskog Citya.

Fleur Pellerin, Snimila Marina Filipović Marinshe

Sklad i sinkronizacija uključenih strana ekosustava

Koliko i na koji način su Vlade pojedinih zemalja uključene u gradnju cijelog ekosustava dosta ovisi od zemlje do zemlje, no sve sudionice su se složile kako je uloga Vlade ogromna, pogotovo u prvim koracima odnosno u “seed” fazi razvoja, da se startupski izrazimo. U skladu s time, Katia Gaika je navela primjer kako je ruska Vlada oduvijek bila uključena u poticanje ekonomskih aktivnosti i to na način da je izgrađeno preko 20 “umjetnih” gradova za pojedine, specifične svrhe. Samim time je i Skolkovu cilj da potakne i izgradi put iz sfere znanosti prema poduzetništvu.

U Francuskoj je Vlada najavila kako će u sljedećih 10 godina uvesti dostupnost brzom internetu cijelom stanovništvu u cijeloj zemlji. Također, istaknuto je kako je francuska Vlada shvatila kako ne može i kako nije sposobna direktno investirati u poduzeća jer nema dovoljno dobar uvid u detalje te upravo zato usko surađuje sa zajednicom. Nakon izgradnje infrastrukture od strane same zajednice i poduzeća poput Googlea koji je otvorio svoj Google Campus u Londonu, Tech Cityu je potrebna velika pomoć u smislu izgradnje dodatne infrastrukture i tu je glavna uloga britanske Vlade.

Sve sudionice su se složile kako je uloga Vlade i politike u izgradnji cijelog ekosustava ključna u kreiranju uspjeha – stvaranje prave poslovne okoline i zajednice, pomoć poduzećima u smislu inovacija, bolja regulacija, porezne olakšice te uvođenje “startup viza” za strance. U sva tri slučaja, Vlada svojim postupcima garantira i jamči za jednaka i fer pravila igre za sve što u konačnici daje veliku sigurnost kompanijama i poduzetnicima prilikom donošenja odluka o dolasku i otvaranja podružnica u ijednoj od ove tri zemlje. Jedan od većih koraka u tom smjeru je napravila ruska Vlada dogovorom dolaskom 32 međunarodna poduzeća koja će u Rusiji, osim prodaje, raditi i na istraživanju i razvoju koristeći ruski talent, educirajući studente i poticanju dodatnih inovacija.

 

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.