Suosnivači Leapbita s globalnim proizvodom Superbetom zajedno rade nekoliko desetljeća, veliki internacionalni tim zamijenili su manjom i agilnom vlastitom tvrtkom, vole programersku inovativnost te smatraju da je za programera dobro da ponekad promjeni tehnologiju i ponovno osjeti početnički entuzijazam.
Zagrebački Leapbit developeri i šira javnost upoznali su kao tvrtku koja je kroz istraživanje Što developeri žele? i duhovitu kampanju #developerske_tragedije željela bolje upoznati hrvatske developere i doznati što ih muči. Sad žele da developeri bolje upoznaju njih. Pa, tko stoji iza Leapbita i čime se oni zapravo bave?
Leapbit danas zapošljava dvadesetak ljudi, a već u prvoj godini poslovanja, 2019., bili su 15. na popisu 100 najperspektivnijih novoosnovanih hrvatskih tvrtki prema prihodima. Suosnivači Božo Kekez i Dario Filković iza sebe imaju desetljeća rada u IT-ju, a dobar dio proveli su radeći zajedno.

Od klinaca zaljubljenih u tehnologiju do suvlasnika IT tvrtke
Leapbitov CEO Božo Kekez ima 40 godina i 25 iskustva u IT-ju. Da, raditi je počeo već kao srednjoškolac, uz podršku roditelja, jer je toliko strastveno bio zainteresiran za sve što ima veze s tehnologijom i računalima. Nakon fakulteta zaposlio se u Centru za informatiku i računarstvo instituta Ruđer Bošković. Na poziv prijatelja prešao je u privatni sektor gdje je na zanimljivom projektu upoznao jednako entuzijastičnog Darija Filkovića, danas Leapbitovog CTO-a.
Darija je u IT privukao interes za zrakoplovstvo i video igre, a osim programiranja softvera vezanih uz svoju strast, rano se uključio i u udrugu VGW koja je poticala razvoj internetske infrastrukture u Velikoj Gorici.
Božo i Dario kalili su se radeći zajedno ranih 2000-ih na raznim IT projektima. Kad se 2011. Božo pridružio tvrtki Superbet kao CTO u tech tim koji je oformio pozvao je i Daria.
Tim zagrebačkih programera koji su vodili u rekordnom je roku razvio robustan i inovativan Superbetov softver. Božo priznaje da tada nisu razmišljali ni o novcu, ni karijeri, ni titulama, jednostavno su željeli graditi nešto novo i inovativno i dokazati se. Dario ponosno dodaje:
U manje od godinu dana isprogramirali smo sustav čiji dijelovi i nakon deset godina pogone neke od Superbetovih operacija. Superbetov IT odjel je toliko dobro funkcionirao da je u samo nekoliko godina narastao s dvadesetak na više od 200 ljudi.
Mali i agilan tim za brzinu i inovativnost
Rast je uvijek istovremeno blagoslov i prokletstvo. Kako bi zadržali agilnost i inovativnost, te nastavili raditi po principima mikroservirsne arhitekture i continuous deploymenta, Božo i Dario predložili su Superbetu da odvoje svoj tim u zasebnu tvrtku.
Tako je nastao Leapbit, koji i dalje pruža podršku Superbetovim softverskim rješenjima dok su u postupku prelaska na novo. Uz to paralelno razvijaju svoj proizvod – ambicioznu platformu Flex koja tvrtkama u segmentu sportskog klađenja i iGaminga nudi gotovo tehnološko rješenje. Božo pojašnjava:
Flex obuhvaća poslovna rješenja za klijente, desktop i mobilne aplikacije, ali i virtualne igre, obradu big data podataka, financijske sustave i analitiku.
Naše je rješenje po složenosti usporedivo s najsloženijim fintech sustavima. Dnevno obrađujemo više od dva milijuna transakcija, pružamo usluge za više od 1.500.000 korisnika, a godišnje obrađujemo više od 10 terabajta podataka. Sve to odvija se na preko 1500 lokacija. A tek smo počeli.

Flex je proizvod za globalno tržište, kažu, jer tvrtke u SAD-u, ali i u drugim zemljama, trebaju robusna digitalna rješenja, što zbog intenzivnog spajanja tvrtki koje se događa u industriji, što zbog sve veće regulacije sportskog klađenja. Tajna konkurentnog proizvoda je, kaže Dario, u fokusu na nove tehnologije:
Mali i agilan tim omogućava nam brz i inovativan razvoj. Radimo po principu mikroservisne arhitekture uz continuous deployment, a 15-20 % radnog vremena svakog od naših developera dedicirano je za učenje, R&D, istraživanje i testiranje novih tehnologija.
Može li se programiranje platiti samo novcem?
Kako bi nastavili razvoj i zadovoljili potrebe globalnog tržišta, nedostaje im – developera.
Iako su u istraživanju developeri rekli da im je presudno da ih se dobro plati i iako u Leapbitu, u skladu s tim, javno komuniciraju plaće te kažu da nude sve što je potrebno da se ljudi osjećaju ugodno i da im pojednostave život, priznaju da ne žele privući one kojima je financijska motivacija na prvom mjestu. Leapbitov CEO kaže da se programiranje ne može platiti samo novcem:
Programiranje, pravo, inženjersko programiranje gotovo je nemoguće platiti samo novcem. To je presložen posao da bi ga samo novac mogao kompenzirati. Pravo programiranje traži cijelog čovjeka, veliku strast za učenjem, naporno i nekad frustrirajuće razmišljanje, dubinsko razumijevanje procesa – novac nije dovoljan motiv da se tako investiraš u posao…
Zato mi nikad nismo išli s isticanjem benefita, kulture ili perkova u prvi plan. Mi želimo ljude koji, uz visoku plaću i kvalitetne uvjete, prije svega traže izazovan, inovativan i tehnološki napredan projekt, priliku za učenje i rast.
Karijera u Leapbitu pruža niz developerskih specijalizacija, ali i mogućnosti interne promjene karijere – Dario i Božo smatraju kako je dobro za inženjera da tu i tamo promjeni tehnologiju na kojoj radi i ponovno osjeti početnički entuzijazam. Leapbitovci razvijaju backend i frontend rješenja, rade na mobilnim i desktop aplikacijama; tu je i hardver, razvoj igara i rješavanje izazova u segmentu big data analiza.

Transparentnost oko plaća i kultura prilagođena potrebama programera
Kako su kroz istraživanje saznali što developeri žele, u Leapbitu su odlučili javno i transparentno komunicirati iznose plaća. CTO Dario navodi:
Plaće za seniore kreću se od 29.000 kuna brutto1 za Node.js i Vue.js developere i 33.000 kuna za Go developere. Uz dobre plaće, smatramo da je programeru najveći benefit kvaliteta produkta na kojem radi, mogućnost razvoja i jedna normalna, prijateljska i opuštena atmosfera.
Trenutno traže tim od tri do pet ambicioznih Go developera koji će u Leapbitu dobiti priliku raditi na zanimljivim rješenjima uz visok stupanj autonomije:
Leapbit radi u hibridnom modelu – dva dana tjedno smo u uredu, dok ostale dane svaki naš član tima po izboru dolazi u ured ili radi s koje god lokacije želi.
Velike ambicije malog tima
Leapbit sada ima dvadesetak ljudi, a želi narasti na tim od pedeset ambicioznih kolega.
Želimo ostati inovativan, brz i agilan tehnološki tim, bez tereta birokracije i korporativnih procesa. Zato nećemo unedogled širiti tim, niti imamo ambiciju imati više od pedesetak ljudi. Gradimo tvrtku koja podržava programersku inovativnost i kreativnost osiguravajući optimalnu kombinaciju brzine, agilnosti i kompetencija.
Leapbit redovito objavljuje nova radna mjesta pa ako vam se pristup poslu i programiranju ove tvrtke sviđa, bacite oko na njihovu stranicu karijera.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Robert Didit
29. 03. 2022. u 12:01 pm
Imate grešku u članku. Naveli ste da je iznos plaće u neto iznosu, ali na njihovim stranicama piše da su upravo ti iznosi zapravo bruto 1.
Antonija Bilić Arar
29. 03. 2022. u 12:45 pm
Istina, Roberte, hvala što si nam skrenuo pozornost. Provjerila sam s Leapbitom i u pitanju je doista greška – nenamjerna. Ispravljeno je u članku, radi se o iznosu za brutto 1.
Nikola Cukaj
29. 03. 2022. u 12:12 pm
A gdje su M. Andrašec i Ž. Jovičić navedeni kao preostali suosnivači Leapbita?
Antonija Bilić Arar
29. 03. 2022. u 12:46 pm
Pozdrav Nikola,
Leapbit ima 4 suosnivača, međutim u ovom članku su željeli predstavit samo ovu dvojicu jer su oni konkretno psvećeni tehnološkom dijelu priče.