S porodiljnog u svijet startupa: Lea Perić mislila je da nije zanimljiva investitorima pa se okrenula EU fondovima

Kad je svoju ideju za aplikaciju htjela pretvoriti u djelo, Lea Perić pretpostavila je da kao majka dvoje male djece, na porodiljnom i s dobrim poslom u drugoj branši koji je čeka, nije baš privlačna investitorima.

Krenula je zato istraživati druge mogućnosti za financiranje i na kraju “dobila”  200.000 bespovratnih eura iz europskih fondova koji su zaslužni za to što je aplikacija za roditeljski nadzor dječjeg korištenja pametnog telefona Xoink danas stvarnost i ima prve zadovoljne korisnike.

Outsiderica u svijetu startupa

Iako je novac bespovratan, ovo dobila je u navodnicima jer Lea otkriva kako ga je sve, samo ne dobila. Zanimalo nas je čuti priču osnivačice koja je krenula potpuno drugačijim putem od uobičajenih pitcheva, akceleratora i VC fondova.

Lea se prisjeća kako u vrijeme kad je kretala od ideje razviti proizvod nije znala baš ništa o tome kako funkcionira jedan startup:

Ne poznate gotovo nikoga iz industrije, ne znate od kuda bi uopće krenuli i na koja vrata kucali.

Ali srećom, taman kad je započinjala sa svim najavljivan je natječaj EU Fondova za inovacije novoosnovanih malih poduzeća…

Od prijave sam gotovo odustala budući da su prijave bile planirane za mjesec dana i preporuke su da se javite u prvoj sekundi nakon otvaranja zbog sistema „najbrži prst“, a vremena nije bilo dovoljno da svu dokumentaciju pripremim do tada. Ipak sam odlučila riskirati, pripremili smo i predali dokumentaciju.

Vijest da je dobila bespovratnu investiciju značila je da se ne vraća na posao nakon porodiljnog, da će napraviti kompletan zaokret karijere iz hotelijerstva i turizma u vođenje vlastitog startupa i od dotadašnjeg hobija pokušati napraviti posao. Iako su je dotad uglavnom odbijali, s osiguranim financiranjem više joj nije bio problem naći tvrtku koja bi aplikaciju razvila.

“Da biste povukli novac iz EU fondova, morate imati novac”

Međutim, svima koji imaju bespovratna sredstva iz EU fondova na umu kao potencijalni izvor za financiranje svoje startup ideje Lea poručuje kako to nije nimalo jednostavno.

Kao pozitivno navodi činjenicu da ju je upravo prijava na taj natječaj “prisilila” da vrlo rano osmisli poslovni plan. S druge strane, tu je gomila papirologije, planiranja, razmišljanja i strahovanja tijekom provedbe:

Mana EU fondova je što morate striktno pratiti plan koji ste prijavili u dokumentaciji. Često taj plan usvajanjem novih znanja i iskustava ne bude ono što više smatrate da je najbolje za razvoj projekta. Prednost startupa je okretnost, brzo reagiranje i prilagodba, pa slijepo praćenje plana koji ste napravili u puno ranijoj fazi projekta ponekad usporava cijelu priču.

Lea kaže da je drugi osnivači koji bi voljeli aplicirati na slične natječaje često pitaju za savjet i da podijeli svoje iskustvo. Tada im ona naglašava gotovo pa najbitniju stvar koju mnogi zaborave – da biste mogli povući novac iz EU fondova, trebate imati novac:

Nakon što vam odobre financiranje, ne znači da će ti novci sjesti na račun i vi ih trošite namjenski kako ste naveli u prijavi. Svaki račun koji vam dođe na naplatu morate prvo platiti iz svojih sredstava i tražiti da vam to refundiraju.

Kada morate platiti račun koji s PDV-om iznosi preko milijun kuna, to više nije tako jednostavno. Morate imati milijun kuna da biste platili račun i zatražili da vam ih refundiraju u određenom postotku par mjeseci kasnije.

Kako “olabaviti” suhoparan roditeljski nadzor?

A što je uopće Xoink, aplikacija koja je Leu potaknula da to sve prođe i napravi zaokret u životu? Pa ona kojom je riješila svoj problem, jednom kad ga je osvijestila – da joj djecu često odgajaju mobiteli i tableti:

Ja sam, nažalost, sa svojim prvim djetetom napravila grešku i počela joj davati mobitel već kod prvih hranjenja. S godinu i pol je već imala svoj tablet, a kada je imala dvije godine sam shvatila da imam problem jer više nijedan obrok nije mogla pojesti bez ekrana ispred sebe. Cijeli dan se vrtio oko toga da ona ili plače da joj dam tablet, ili je na tabletu ili plače jer sam joj uzela tablet.

Istražila je što od aplikacija već postoji kao rješenje tog problema i zaključila da dobro rade taj posao, ali – tek kad ih roditelji instaliraju, ako uopće to naprave:

Aplikacije koje trenutno postoje nemaju dobar pristup, nisu atraktivne.

Xoink roditeljima i djeci pristupa drugačije, pokušavam olabaviti malo taj nesretan “parental control”. Roditelj putem aplikacije ima uvid i kontrolu nad time koliko dijete provodi vremena na uređaju, a dijete dodatno vrijeme može “zaraditi” odgovaranjem na pitanja iz školskog gradiva.

Želimo roditeljima pokazati da to ne znači da će špijunirati dijete, kažnjavati ga i narušiti njegovu privatnost, već da je moguće i kroz takav tip aplikacije poticati na dobre navike, učenje i graditi povjerenje u odnosu s djetetom, a sve na zabavan i edukativan način.

Od tehnologije izvući najbolje, negativno svesti na minimum

Na pitanje koje se nameće samo od sebe – je li potrebna mobilna aplikacija da bi nam djeca manje vremena provodila na mobilnim telefonima, Lea odgovara da njezin cilj nije promovirati potpuno izoliranje djece od uređaja – jer, jednom kad dobiju svoj, to više nije ni moguće. Ideja je, kaže, izvući najbolje iz tehnologije, a ono negativno svesti na minimum:

Mobiteli su tu kako bi služili nama i djeci, i ne smijemo dozvoliti da bude obrnuto. Nijedna aplikacija ne može odgajati vaše dijete, ali može biti alat i odlična podrška današnjem roditeljstvu.

Aplikacija Xoink dostupna je u Google Play i Apple trgovinama, ima oko 2500 preuzimanja i oko 700 aktivnih korisnika, iako tek planiraju promotivne kampanje za akviziciju korisnika. Za prve korisnike aplikacija je besplatna, ali Lea razmišlja o novim funkcionalnostima i smjerovima u kojima bi mogla ići. Jedan od njih je preporuka koju je aplikacija dobila od Ministarstva znanosti i obrazovanja za korištenje u školama.

Od početne outsiderice u svijetu startupa koja “nije znala na koja vrata kucati” Lea je postala ona koja “traži vrata u svakom zidu na koji naiđe”. Za nastavak priče sad, s gotovim proizvodom i prvim korisnicima traži i investiciju:

Razgovaramo sa stranim investitorima, tražimo strateškog partnera koji bi imao istu viziju i koji bi s nama nastavili graditi priču oko Xoinka.