Mia Biberović
30. 04. 2014.
Kris Hoet je direktor za digitalne medije najpoznatije belgijske kreativne agencije Duval Guillaume Modem, a iz njegove su radionice posljednjih godina proizašli iznimno uspješni viralni projekti. Neke od njih ste možda i susreli u internetskim bespućima, bez obzira na to što nisu bili namijenjeni našem tržištu, poput videa Push to add drama, See how easily freaks can take over your life ili Amazing mind reader reveals his gift. Kris za Netokraciju, uoči Dana komunikacija na kojima uskoro nastupa, otkriva koji je pozadinski proces kreiranja viralnih sadržaja, kao i druge zanimljivosti o ovoj popularnoj marketinškoj metodi.
Kris Hoet je direktor za digitalne medije najpoznatije belgijske kreativne agencije Duval Guillaume Modem, a iz njegove su radionice posljednjih godina proizašli iznimno uspješni viralni projekti. Neke od njih ste možda i susreli u internetskim bespućima, bez obzira na to što nisu bili namijenjeni našem tržištu, poput videa Push to add drama, See how easily freaks can take over your life ili Amazing mind reader reveals his gift. Kris za Netokraciju, uoči Dana komunikacija na kojima uskoro nastupa, otkriva koji je pozadinski proces kreiranja viralnih sadržaja, kao i druge zanimljivosti o ovoj popularnoj marketinškoj metodi.
Na početku razgovora Kris je razjasnio jednu stvar – sadržaj koji smatramo viralnim uopće ne naziva tim pojmom, nego o njemu razmišlja kao o “društvenom objektu”. Objašnjava i što je to – nije tu toliko riječ o objektu, nego je važnija konverzacija i interes koji se pojave oko njega.
Danas najčešće govorimo o videu, no društveni objekt može biti bilo što – i plakat i oglas u tiskanim medijima. No, mora imati prave okidače kako bi potaknuo ljude na razgovor o njemu.
Koliko se govori i što se govori?
Recimo da smo kreirali viralan sadržaj iliti društveni objekt. Što ide poslije toga? Na koji se način točno mjeri njegova uspješnost? Kris kaže kako je najbitnije pratiti koliko je puta taj sadržaj podijeljen, uz kombinaciju onoga što se o tom sadržaju govorilo. Cilj takvog sadržaja je mahom doprijeti do korisnika, da obrate pozornost na brend, da govore o njemu, a ako se u tome uspije, može se reći da je i kampanja bila uspješna.
Neki od najpoznatijih videa, koji su nastali pod Hoetovim vodstvom, napravljeni su za Febelfin, organizaciju koja oko sebe okuplja belgijske banke, a čije se inicijative fokusiraju na to da korisnici moraju biti pametniji pri korištenju interneta. Tako je osmišljen video u kojemu osoba, koja ima moći “čitanja uma”, prima u svoj prostor različite osobe o kojima zna razne detalje – kakve imaju tetovaže, za koji iznos prodaju svoju kuću, koje boje je njihov motocikl, koliko su potrošili prethodnoga mjeseca na odjeću… Sugovornici su prvo iznenađeni točnošću podataka, a potom zaprepašteni činjenicom da je “čarobnjak” sve te informacije zapravo pronašao na internetu. Drugi je slučaj još ekstremniji – u videu See how easily freaks can take over your life radnja je upravo ona koja je navedena u naslovu, odnosno, kako netko uz pomoć informacija koje dijelite online može napraviti popriličnu štetu, pa čak i preuzeti vaš život.
Nismo željeli da korisnici budu uplašeni, nego da budu pametniji. Nije tako teško zlouporabiti informacije koje kao korisnici dijelimo, s najboljim namjerama. To smo napravili za njih. Febelfinu nije toliko bilo bitno da se zapamti njegovo ime, nego da se ne umanjuje spomenuti problem.
Drugi slučaj, video Push to add drama, imao je različitu svrhu. Turner Broadcasting lansirao je tada novi televizijski kanal na belgijskom TNT-u posvećen drami. Išli su i s PR-om te tradicionalnim oglašavanjem, a željeli su dodati i neku malu ideju koja bi sve učinila zanimljivijim. Mislim da smo uspjeli u tome. 🙂
Hrabrost, ludost!
Da bi se takve ideje ostvarile, potrebna je hrabrost – i agencije koja predlaže ideju i klijenta koji na nju pristaje. Ipak, Hoet ne smatra da su spomenute ideje bile ekstremne, ali nisu bile niti uobičajene, posebno kada se radi na teritoriju “davanja priča ljudima koje će oni pričati drugima”. Tada se mora biti posebno kreativan da bi se gledatelje ponukalo razgovor o onome što su vidjeli.
Nije riječ samo o pričanju priče. Moraju postojati okidači kako bi se priča razvila u zajednici. To zahtijeva druge ideje, zahtijeva mišljenje ili stav, zahtijeva svježinu u kreiranju stvari koje ljudi nisu prije vidjeli, stoga ih to iznenađuje. Ima mnogo nesigurnosti u toj domeni, stoga da biste prešli preko toga morate imati malo hrabrosti.
Hrabrost ne uključuje prebacivanje “loptice” na drugoga u lancu odgovornosti, jer netko mora biti dovoljno odvažan i pokazati da, iako nisu svi uvjereni da će ideja funkcionirati, ipak treba ići u njenu realizaciju.
Viralno u doba viralnoga
No, čini se kako je u posljednje vrijeme u tijeku “poplava” viralnoga sadržaja, posebno zahvaljujući portalima kao što su Upworthy, Viral Nova i njihovim raznoraznim kopijama. Njihov se sadržaj sve više dijeli po društvenim mrežama i drugim internetskim mjestima, a svaki od njih je iznenađujući, tjera nas na plač, smijeh… Postaje li onda u takvom okruženju teže kreirati viralni sadržaj i je li to možda balon koji bi mogao “puknuti”? Hoet smatra da ne, jer će ljudi uvijek trebati nešto o čemu bi mogli razgovarati.
Ovdje govorimo o takozvanom ‘prankvertisingu’ u online videima. Kada smo kreirali Carlsberg Bikers u 2011. ili Push to add drama 2012., tada se nije mnogo toga događalo u prostoru brendiranih online videa. Nismo upotrebljavali skrivene kamere ili nepodopštine, ali nekada je kamera trebala biti skrivena kako bismo snimili prave emocije. Snimanje nepodopština nije nikada bila osnovna ideja, a i korisnicima će uskoro slične kampanje postati dosadne. Jednako kao što su im dosadile i neke druge ideje koje se ponavljaju.
Upravo o hrabrosti i proaktivnosti brendova te o njihovom stvaranju i komunikaciji u različitim digitalnim medijima, Hoet će govoriti na svom predavanju u sklopu Dana komunikacija, koji se održavaju od 15. do 18. svibnja u Rovinju, gdje će održati predavanje pod nazivom ‘Izgradnja brendova kroz social currency‘.
Komentari