Kako Kolektiva, Kupime i druge stranice za grupnu kupovinu (ne) koriste Twitter i Facebook

Kako Kolektiva, Kupime i druge stranice za grupnu kupovinu (ne) koriste Twitter i Facebook

Hrvatsku su, poput vodenog zida nakon tsunamija, poplavile stranice za grupnu kupovinu. Nakon velikog uspjeha američkog Groupona, nije dugo trebalo da i Hrvate zaludi grupna kupovina. Nakon prve Kolektive, u vrlo kratkom roku se na tržištu pojavilo preko 20 stranica koji nude "popuste od 50-90%", obećavajući "najbolje, najluđe i najatraktivnije" popuste na tržištu. U ovom članku ćete vidjeti analizu načina kako te stranice koriste društvene medije za stvaranje communityja, komunikacije s korisnicima i predstavljanja ponuda. Jedan dio analize ćemo prikazati brojčano (preko broja fanova i followera), a drugom (zabavnijem) dijelu ćemo analizirate greške i propuste koje community menadžeri tih stranica rade.

Hrvatsku su, poput vodenog zida nakon tsunamija, poplavile stranice za grupnu kupovinu. Nakon uspjeha američkog Groupona, nije dugo trebalo da i Hrvate zaludi grupna kupovina. Nakon prve Kolektive, u vrlo kratkom roku se na tržištu pojavilo preko 20 stranica koji nude “popuste od 50-90 posto”, obećavajući “najbolje, najluđe i najatraktivnije” popuste na tržištu. U ovom članku ćete vidjeti analizu načina kako te stranice koriste društvene medije za stvaranje communityja, komunikacije s korisnicima i predstavljanja ponuda. Jedan dio analize ćemo prikazati brojčano (preko broja fanova i followera), a drugom (zabavnijem) dijelu ćemo analizirate greške i propuste koje community menadžeri tih stranica rade. Odmah su počele i rasprave o tome koliko će takvih stranica opstati, jer je Hrvatska definitivno premalo tržište za toliko Groupon klonova. Otprilike su se svi složili da ima prostora za 3 do 4 takve stranice, te da će ostale stranice propasti, što se već i dogodilo kod nekoliko stranica. No, ovo nije tema isključivo o stranicama za grupnu kupovinu.

Kakvo je stanje?

Došli smo do manje-više očekivanih zaključaka: situacija je jako loša. Osim nekoliko (najvećih) stranica, ostale stranice posvećuju jako malo pozornosti kvalitetnom upravljanju društvenim mrežama. Svi koriste Facebook, manje od 50 posto ih koristi Twitter. Neki na Facebooku imaju otvoren profil umjesto fan stranice, dok neki Twitter koriste samo kako bi stavljali linkove na dnevne ponude.

Neki su čak kupili fanove… Pogledajmo prvo suhoparne brojeve. Napomena: moguće je da sam propustio spomenuti neku stranicu i moguće je da nismo primjetili da neke stranice koriste Twitter (tražili smo link na stranicama). Ako je došlo do propusta, molim da javite u komentarima. Također, izbacio sam neke stranice koje mogućnost grupne kupovine imaju samo kao dodatak core businessu. Hvala Grupiranje.com-u Domagoja Pavlešića na podacima te REP.hr-us kojeg smo preuzeli popis stranica.

Grupna kupovina na društvenim mrežama (Ilustrirao Lucijan Blagonić)

Kao što se iz vidi iz popisa, manje od 50 posto stranica ima više od 10 tisuća Facebook fanova (ne radi se mjerilu uspjeha, ali još ćemo se na to kasnije osvrnuti) te ih manje od 50 posto koristi Twitter (ukupno 10). Samo 2 stranice koriste Twitter za konverzaciju (Kolektiva i Kupi me), dok ih ostalih 8 koristi gotovo isključivo kao RSS feed svojih ponuda. Tviteraškim rječnikom rečeno, #fail. Također, samo tri stranice imaju “značajniji” broj followera.

Greške u komuniciranju stranica za grupnu kupovinu

Iako vam nitko to neće priznati, neke stranice su koristile usluge “specializiranih agencija” (ne govorimo o community menadžmentu), koje su im dovele tisuće i tisuće fanova. Kako znamo? Tko vas na ovom svijetu može uvjeriti da neka stranica, koja još nije ni počela sa radom, može imati preko 50 tisuća fanova? Nije teško naći ni Facebook stranicu te “agencije”, koja lajka sve stranice kojima je dovodila fanove.

Dragi Megapopust, Grupni i Grupnipopust, kako ste nabavili fanove? Jesu li to vaši kupci? Moja rodica iz Hercegovine koja ima 16 godina (a primjetio sam da ona lajka jednu od ovih stranica) sigurno nije. Imate desetke tisuća “fanova”, ali kupaca koliko vidimo po stranici ni blizu toliko, dok je interakcije još manje. Objavite ponudu i dobijete 2 lajka. Što vas još može brinuti među nekim od obuhvaćenih stranica:

  • Slaba komunikacija sa fanovima – ako ste prisutni, onda vaši fanovi očekuju od vas da komunicirate. Ako vas vaš fan nešto pita u vezi ponude, onda mu odgovorite. Što prije. Nemojte čekati 24 sati ili još gore, nikada ne odgovoriti. Igrate se gluhog telefona, a to nitko ne voli.
  • Loša komunikacija sa fanovima – najpoznatiji primjer ove vrste, o kojem smo već pisali, je Grupnjak. Njihova nagradna igra i povratna reakcija tviteraša te nakon toga komentar ekipe iz Grupnjaka je bio školski primjer kako se ne komunicira sa fanovima. Ne smijete vrijeđati fanove! Osvrt na to je dao i kolega Željko Riha. I da, i dalje tvrdim da me riječ “grupnjak” više podsjeća na grupni seks nego na grupnu kupovinu.
  • Spam – pravilno je jednostavno: nemojte spamati! U redu je predstaviti svoju ponudu (fanovi žele vaše ponude), ali se vaša strategija nastupa na društvenim mrežama ne smije temeljiti samo na linkovima prema vašoj stranici i ponudama. Dajte ljudima nešto više. Pisali smo i o primjeru kada je Megapopust zaspamao ljude na Twitteru. Ubrzo nakon članka na Netokraciji, sporni tvitovi su izbrisani, a aktivnost na Twitter profilu je nastavljena s objavljivanjem ponuda.

Iako u manjini, postoje stranice koje rade izuzetno kvalitetan community management, vode kvalitetnu konverzaciju sa korisnicima, pružaju nešto više, pomažu… Zašto se ostale stranice na ugledaju na njih?

Društvene mreže traže više…

Savjetujem vlasnicima svih portala da više pažnje posvećuju društvenim mrežama. Ako to ne možete sami, onda unajmite neku agenciju ili samostalnog community managera. Ako to ne možete, onda i niste trebali ulaziti u ovaj posao. Odustanite. Ne možete uspješno poslovati pri čemu očekujete mnogo od društvenih mreža, a imate 200 fanova na Facebooku (barem u ovoj “branši”) i nikakvu komunikaciju. Potrebno je uložiti novca i vremena kako bi stvorili kvalitetnu priču oko svoje stranice. Potom ćete se naći među 3-4 stranice koje će preživjeti. Dugoročno će se rezultati kvalitetnog rada vidjeti. Ako ne vjerujete, pitajte Kolektivu ili Kupi me.

Ažurirano 18. srpnja:

Davor Runje iz SocialSensea nam je poslao i malu grafiku koja prikazuje broj interakcija na pojedinim stranicama (nažalost, nisu sve stranice upisane u SocialSense, tako da imamo podatke samo za nekoliko stranica), ali i iz ovoga grafa je vidljivo ono o čemu pričamo: kvalitetan community menadžment i  fanovi značajno utječu na broj interakcija. Još kad bi imali i sigurne podatke o prodaji svakog servisa pa da usporedimo…

Komentari

  1. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    16. 07. 2011. u 12:52 pm Odgovori

    Ilija, sve je bilo super do ove recenice, koja mi je dosla na volej, koji se ne propusta:

    “Ako to ne možete sami, onda unajmite neku agenciju ili samostalnog community managera. Ako to ne možete, onda i niste trebali ulaziti u ovaj posao. Odustanite. ”

    Da vidim hocu li dati gol (sto bi bila i tvoja zasluga koji si mi nabacio recenicu :)):

    Iz te recenice zakljucujem da ti vidis community managera kao sto je bio zadnjih 100 godina marketar. Platite CM i on radi, super radi, al’ kupaca nema, ali CM- se mora platiti. Ti vidis CM-a u poziciji usluge koja se placa bez obzira na krajnji rezultat. Najvise je firmi propalo upravo radi takve paradigme poslovanja. Moras se reklamirati, moras se reklamirati, moras se reklamirati… I jadnik se reklamira, pa reklamira, pa reklamira misleci kako ce platiti reklamu sa novopridoslim kupcima, a njih nema pa nema pa nema. Podigne kredit i plati marketara koji je sve ucinio po zanatau. Bankrot.

    Takvo sto sebi mogu priustiti samo oni na pocetku dugog repa. Ali oni udare sa stotinama CM-ova, i milijunima clanaka i TV emisija svaki dan po cijelom svijetu.

    Po tome sto si rekao (“Odustanite”), ne bi bilo ni ovog tvog clanka, niti dugog repa.

    Danas je situacija ovakova: posrednici out, pa tako i klasicni CM-ovi i marketari. Ljudi zele cuti izravno autora. Sto onda cine CM-ovi i marketari? Oni stvaraju dodanu vrijednost kao sto je Netokracija.com, Racunalo.com, ili Lokalna Hrvatska (od najgenijalnijeg marketara Zeljka Ercega Artur.hr , sretnik sam koji je mogao angazirati Zeljka u doba novinskih, radio i TV reklama).

    Danas ljudi ne drze pjevce. Samo kokosi. Nije dovoljno nositi jaja, nego ih treba i nesti :).

    Po meni vise usluga nema. Postoji samo proizvodnja. Svoj rad mjerim “koliko se mojih ucenika zaposlilo” a ne “koliko je mojih ucenika proslo ili dobilo 5”.

    Kruha kruha gospodaru, ne vidjesmo davno kruha (kruha = dodana vrijednost).

  2. Zeljko (@zriha)

    Zeljko (@zriha)

    19. 07. 2011. u 5:55 pm Odgovori

    2Kresimir Katusic:

    vidim da nisi dobio odgovor, znaci kako naci granicu izmedju normalnog tweeta i spam-a? Pa nemoj se ponavljat, ako imas jefitine 8mm cavle, onda nemoj cijeli dan trubit o tome kako imas jeftine 8mm cavle, pricaj s ljudima, slusaj ih, no ako netko pita “ima li negdje 8mm cavla?” onda mu se javi i kazi, imam ih ja.

    Sve je u razgovoru i komunikaciji, twitter nije mjesto za konstantnu prodaju, no korisnici twittera ako prate neki brand, ocekuju od njega i neku marketing poruku sa posebnim popustom upravo za njih.

  3. Vibor Kalogjera

    Vibor Kalogjera

    20. 07. 2011. u 12:35 am Odgovori

    Ova prva infografika je super. Kod druge slike mi je već malo čudno, tamo je Megapopust 10. dok je 3. po broju fanova. Dakle interakcije se ne mjeri samo brojem fanova, već i drugim parametrima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Data science u sportu: prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos analizira rukometne akcije uz strojno učenje

Automatsko prepoznavanje događanja na rukometnom terenu može uvelike pomoći trenerima i profesorima.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kreativci Brukete&Žinić&Grey i Brigade inspirirani radom od doma počeli tiskati ružičasti toaletni papir

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!

Kultura 2.0

“Niste bili kod kuće” poruke od poštara omogućile Hrvatskoj osvajanje Guinnessa za najduži red na svijetu

Zahvaljujući velikim naporima jako male skupine poštara Hrvatska je postavila novi rekord impresivnim redom u jednom zagrebačkom naselju.

Kultura 2.0

Osnovana crkva Presvetog Rada na Daljinu, već potpisan “Zoomovski ugovor” s Republikom Hrvatskom

Ekskluzivno otkrivamo da je u Zagrebu prije nekoliko dana putem novodigitaliziranih servisa hrvatske javne uprave registrirana nova crkva - Prva crkva "Presvetog 'Remote' Rada'.

Intervju

U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, malih i mikro poduzetnika. Glasno im to poručuju njihovi predstavnici svakog dana od kada je Vlada predstavila prvi paket mjera za suzbijanje ogromnih posljedica koje za privatni sektor donosi pandemija virusa COVID-19.