Internet oglašavanje u Hrvatskoj i Europi

Internet oglašavanje u Hrvatskoj i Europi

Stanje internet oglašavanja? Dobro! Loše. Izvrsno! Stravično. Kako možemo doznati pravo stanje internet oglašavanja u Hrvatskoj? Uz pomoć istraživanja na svjetskog razini i malo truda. Na žalost, većina informacija o internet oglašavanju teško je primljenjiva na naše prostore. Zašto? Prvenstveno, spomenuta istraživanja odnose se na veća, zapadna, razvijena tržišta na kojima vrijede drugačija pravila.

Stanje internet oglašavanja u Hrvatskoj i EuropiNa žalost, većina informacija o internet oglašavanju teško je primljenjiva na naše prostore. Zašto? Prvenstveno, spomenuta istraživanja odnose se na veća, zapadna, razvijena tržišta na kojima vrijede drugačija pravila. U njima korisnici shvaćaju prednosti internet shoppinga, a korištenje interneta i broadband veza godinama raste.

Nemoguće je usporediti svjetske trendove te primijeniti ih lokalno. Ti bi rezultati eventualno mogli poslužiti kako bismo (pokušali) predvidjeti budućnost. Ukoliko pak uzmemo u obzir lokalne podatke, susrest ćemo se s raznim mišljenjima, prognozerima i interesima. Većina njih neće poslužiti ničemu. Radi se o općem kaosu u kojem se ne zna tko pije, a tko plaća. Dapače, ne zna se tko donosi sve to na stol!

Ipak ima nade i za Hrvatsku 2.0

Kako bih vas poštedio daljnjih pesimističnih nota, ipak postoji nekoliko dobrih novosti. Hrvatska je, naime, u najnovijem izvještaju europskog Interactive Advertising Bureaua – AdExu. IAB je najveća svjetska udruga internet oglašivaća koja okuplja medijske i tehnološke tvrtke iz dijeloga svijeta. AdEx izvještaj za 2009. predstavljen je tijekom ovogodišnjeg Interact kongresa, održanog tijekom lipnja u Bruxellesu. Prezentaciju s kongresa možete preuzeti s web stranica Interacta!

Što možemo očekivati?

Internet oglašavanje u Europi
Internet oglašavanje u Europi

AdEx nam donosi godišnje presjeke europskih tržišta, njihov rast u odnosu na protekle godine te oglasne formate koji su najkorišteniji. Osim toga, nama je izvještaj zanimljiv jer ćemo ubuduće moći usporediti rast hrvatskog tržišta naspram ostalih. Time možemo realnije sagledati stanje na domaćem tržištu te brojke koje svakodnevno imamo prilike zateći.

Sagledamo li malo širu sliku, uočiti ćemo kako europsko tržište online oglašavanja nije imuno na ekonomsku krizu. Deset najvećih tržišta (Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, itd.) zabilježile su manji rast nego što se to očekivalo – ispod 20 posto).

Na tragu susjeda?
Na tragu susjeda?

Manja tržišta, poput nama bliske Slovenije (koja je ostvarila rast za ogromnih 77 posto), Austrije i (malo dalje) Poljske, bilježe snažan rast. Tržišta u razvoju očito još uvijek imaju dovoljno prostora za napredak. Medijske i marketinške tvrtke imaju priliku ostvarit značajne poslovne uspjehe. Europska tržišta bilježe rast, no kao i ostale industrije jasno se vidi kako je 2008. godina bila teška.

Nadajmo se da će Hrvatska slijediti primjer susjeda čija tržišta brzo rastu. Što to znači? Razvoj hrvatskog internet područja, kvalitetniji i brojniji web projekti, startupi… Što mislite,  što možemo očekivati?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. atila

    atila

    26. 11. 2009. u 2:31 am Odgovori

    Ja kao i mnogi drugi ljudi nerazumijem o kakvu vi trzistu govorite? sto se to sa vama DOGADA? Vi koji ste visoko obrazovani znate da je cjeli svjet zariban i resursi pogotovo iz zemlje su iscrpljeni. dali znate da u jednoj njemačkoj ne radi 8miliona ljudi te da im je gospodarstvo u krizi kao i poslije drugog svjetskog rata?jednoj takvoj ekonomskoj sili da se takve stvari dogode?! dali primjecujete da se cjeli svjet gubi u svim tim racunicama ?normalno takve stvari se kriju ,kao i mnoge druge stvari … mislim da su ti vasi veliki uzori u tim racunicama zaribali gadno i da su zaboravili na malog covjeka ili vam radnika bez kojeg se nista nemoze izgraditi … mislim da je cjela svjetska politika svjesna problema i svog novog poretka ,molimo boga da ne zavrsi sa najgorim rjesenjem. jer njih sigurno nije briga za nas. pozdravljam vas !

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.