Prakse u Infobipu nisu samo ljetne i nisu samo za programere

Prakse u Infobipu nisu samo ljetne i nisu samo za programere

Više od 100 mentora radilo je sa 103 studenata na praksi u 6 Infobipovih ureda u regiji. Osim novih znanja i iskustva kako je doista raditi u internacionalnoj tehnološkoj kompaniji, 87% studenata na kraju programa dobilo je i - posao.

Članak o studentskim praksama u studenom? Nije li to malo prekasno za izvijestiti o onima koje su završile, a prerano za najaviti one sljedeće godine? Ne nužno! Nije ni prekasno ni prerano ako te prakse nisu samo ljetne, nego traju cijele godine kao u Infobipu!

Studentske prakse ove su se godine u hrvatski jednorog vratile u punom sjaju. Iako su se posljednji put uživo održale još 2019. na kampusu u Vodnjanu, Infobip je vezu sa studentima tijekom pandemije održavao kroz program online praksi Virtual Classroom u kojem je sudjelovalo 600-tinjak studenata.

Četiri programa praksi na šest lokacija

Prakse su se pokazale kao program u kojem svi na neki način dobivaju – studenti dobiju uvid u to kako se radi u izazovnom, ali zabavnom okruženju globalne IT kompanije i steknu znanja korisna za daljnji razvoj karijere, mentori zadovoljstvo prenošenja znanja i pomaganja mladim ljudima na početku karijere, a Infobip ne samo motivirane zaposlenike pune potencijala, nego i suradnju s fakultetima i doprinos odgajanju budućih generacija kadrova.

Nije čudo što su ih odlučili učiniti boljima, većima i trajnijima. Monika Ivanović, voditeljica Employer Brandinga u Infobipu objašnjava:

Ove godine organizirali smo 4 programa praksi na 6 lokacija, u našim uredima u Zagrebu, Vodnjanu, Splitu, Sarajevu, Košicama i Katowicama.

Najveće su bile ljetne prakse za softverske inženjere, ali pokrenuli smo i druge programe, primjerice Service Engineering i Platform Operations Internship koji se od lipnja do prosinca, odnosno od listopada do prosinca, održavaju u Zagrebu, kao i Business Internship program koji se u proljetnom i jesenskom ciklusu održava u našem uredu u Sarajevu.

Praktikanti iz Košica (lijevoI i Katowica (desno).

Za sve te programe u Infobipu su primili ukupno 1619 prijava između kojih su izabrali 103 polaznika (neki su, otkrivaju, izravno ušli u program, poput pobjednika TVZ Java Cupa i STEM Gamesa).

A o tome koliko truda su zaposlenici Infobipa uložili u to da se sa studentima na praksi radi sustavno i kvalitetno možda najbolje govori činjenica da je s tih 103 studenta na praksi radilo više od 100 predavača i mentora, uz još više od 150 “bipera” koji su sudjelovali u organizaciji.

“Praksa je velika stvar, prvi važan korak u karijeri

Polaznici su dobili znanje koje nadilazi samo usavršavanje programiranja, kaže jedan od njih, Filip Pankretić:

Naučio sam da te dobrim developerom ne čini samo koliko dobro programiraš! Trebaš i dobro okruženje ispunjeno ljudima koji su prijateljski nastrojeni i žele ti pomoći da rasteš i učiš.

Praksa u Splitu (lijevo) i u Sarajevu (desno)

Adin Haračić koji je praksu pohađao u Sarajevu kaže da je ona za njega bila velika stvar, prvi važan korak u karijeri:

Naučio sam da je radno okruženje vrlo bitno, da se i kao praktikant možeš osjećati važnim u okruženju koje je empatično i gdje se tuđi osjećaji i mišljenja slušaju i uvažavaju.

Mentori se trude izvući najbolje od tebe i motivirati te. Svatko tko želi raditi i stjecati nova znanja samo će procvjetati u takvom okruženju!

Slijedi skaliranje: na više područja i u sve urede diljem svijeta

Studenti i mentori iz svih ureda krajem ljeta, po završetku ljetnih praksi za programere, okupili su se u Infobipovom zagrebačkom kampusu Alpha Centauri na trodnevnom događanju koji su nazvali Graduation Ceremony. Bila je to prilika da se svi uživo upoznaju, rade zajedno, možda “povuku za rukav” nekog mentora za posljednji savjet pa prezentiraju svoje projekte pred kolegama. I, naravno, druže se i zabavljaju.

Uz to, njih 87% nije dobilo samo znanje i iskustvo te diplomu o završenoj praksi, nego i – posao u Infobipu. Monika najavljuje da sljedeće godine planiraju još veće, kvalitetnije i ambicioznije prakse:

Radimo na tome da stvorimo okvir uz pomoću kojega ćemo programe studentskih praksi proširiti na  više Infobipovih ureda diljem svijeta. Također, planiramo proširiti i područja iz kojih nudimo praksu na puno više od samo tehničkih zanimanja.

U Sarajevu smo već pokrenuli biznis prakse, a radimo s raznim odjelima, primjerice prodajom, pravnom službom ili ljudskim resursima, na tome da se i oni uključe.

Upravo su otvorene prijave za tri nova programa praksi koje i počinju u veljači 2023. Zato, ako ste studenti završnih godina fakulteta, završili fakultet i nemate još radnog iskustva ili poznajete nekoga takvog, posjetite web Infobipovih praksi i prijavite se!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.