Hrvatski jednorog javno objavio svoj globalni Engineering Handbook!

Kako postići da 900 softverskih inženjera podijeljenih u 80+ timova koji rade s najrazličitijih lokacija radi: učinkovito, sinkronizirano, bez gubljenja vremena na nepotrebna pitanja, bez “povlačenja za rukav” prvog kolege kojeg uhvatiš ili čekanja da ti netko odgovori na Slacku da bi mogao nastaviti s poslom?

Ulaganjem truda i resursa u priručnik koji je svima uvijek dostupan na jedan klik, a koji detaljno opisuje kako se u kompaniji radi, koji alati i procesi se koriste te kako riješiti nedoumice. Upravo to je učinio Infobip sastavljanjem Engineering Handbooka.

Čak i uz dobro osmišljen onboarding, uvijek ostane pitanja i nedoumica

Raspisivanje pravila i procesa je nešto što se u startupima i brzorastućim tvrtkama nerijetko ostavlja za “jednom kad isporučimo ovo pa ćemo imati vremena” (a to vrijeme nikad ne dođe). Ponekad se procesi ne raspisuju i jer se pravila i prioriteti prečesto mijenjaju. Nažalost, kako je skaliranje timova jedna od najvećih boljki takvih organizacija nekad im se dogodi da, usprkos konstantnom priljevu novih ljudi, s više zaposlenika isporučuju manje i sporije.

Čak i uz dobro osmišljen onboarding, uvijek ostane pitanja i nedoumica, a neka se pojave tek kad novi član tima počne raditi. Ako svaki put kad netko novi ima pitanja što i kako se radi netko drugi mora potrošiti vrijeme da im objasni, a osobito ako tih novih ima puno i stalno dolaze – nije čudo da produktivnost pada!

Engineering Handbook je plod zajedničkog razmišljanja kolega unutar Infobip engineeringa kako bi se pojasnili elementi njihovog rada: od tehnologije, produkata, procesa, komunikacije pa i načela kojima se vode, pojašnjava Damir Prusac, Infobipov Vice President of Engineering.

Naravno, tu je i važan element komunikacije prema široj zajednici. Često nas ljudi pitaju, pa i mene osobno, kako radite isporuke, koje alate koristite, kako deployate, koje tehnologije, što je s open sourceom, je li bolje imati jedan backend stack, koristite li Scrum, a Kanban, imate li projektne menadžere… Rekli smo, idemo mi to staviti sve javno, pa ako se moramo nečeg sramiti, neka tako i bude. Ispravit ćemo i probati biti bolji.

Naravno, to je, kako rekoste, i važan uvod za ljude koji se žele pridružiti Infobipu.

Više je razloga zašto je dobro sve imati zapisano

Međutim, novi zaposlenici nisu i ne bi trebali biti jedini korisnici interne dokumentacije.

Tko voli kad dinamično radno okruženje zapravo znači da se ne zna tko i šta radi te da se procesi i pravila mijenjaju često i proizvoljno?! Nitko! Zato je dobro da je sve zapisano, ne baš u kamenu, ali u GitBooku!

Mi to smatramo početkom komunikacije i informiranja. Kad sam ja osobno dolazio u Infobip, uistinu sam se morao potruditi kako skupiti informacije s weba te kroz intervjue što više doznati o tehnologiji, produktima, kulturi, komunikaciji, planovima… Mislim da je vrijedno da ljudima uštedimo to vrijeme stavivši dosta informacija na jedno mjesto.

U budućnosti ćemo nadograđivati handbook, kako bi što više toga približili svima koji su zainteresirani za Infobip te možda i onima koji u svojim kompanijama žele primijeniti poneku našu ideju ili model. A u tome im možemo i pomoći.

O internoj dokumentaciji rijetko se priča, a često je ključni alat za skaliranje timova i kompanija

Interna dokumentacija poput ovog Handbooka dijeli sudbinu “ružnog pačeta” inženjerskog posla: svi inženjeri žele kvalitetnu dokumentaciju, ali rijetko tko ima volje pisati je (u jednom GitHubovom istraživanju čak 93% inženjera reklo je da im je nedostatak dokumentacije problem, ali 60% njih priznalo je da ne sudjeluje u pisanju dokumentacije).

Baš kao što eksterna dokumentacija često za uspjeh nekog softvera znači više od lansiranja novih značajki, tako se i o internoj dokumentaciji rijetko priča na konferencijama, a često je ključni alat za skaliranje timova i kompanija. Prema McKinseyevom istraživanju prosječan zaposlenik troši čak 20% radnog vremena tražeći informacije potrebne za obavljanje posla!

U Infobipu su zato okupili tim od više od 20 ljudi iz različitih odjela – od inženjera i tehničkih pisaca do specijalista za ljudske potencijale i kulturu. Netokracijin Ivan Brezak Brkan uredio je Handbook te vodio radionicu kojom je pokrenuta inicijativa, a svi zajedno su na Engineering Handbooku radili dva mjeseca. Nakon toga priručnik su čitali i povratne informacije davali mnogi Infobipovi inženjeri. Sredinom prosinca priručnik je ugledao svjetlo dana.

Uzore su našli u Netflixu i Googleu, ali je priručnik 100% Infobip

U kratko vrijeme zbilja je nastala impresivna publikacija pa me zanimalo i da li su imali i neke uzore. Damir otkriva par:

Gledali smo druge, naravno, ali kao i svi oni, i mi želimo biti posebni i zaintrigirati ljude unutar organizacije, ali i van Infobipa te donijeti poneki autentični detalj. Rekao bih da se nismo namjerno ograničavali na isključivo velike svjetske kompanije, ali smo i u njima imali ogledne primjere.

Netflixova brzina isporuke s 1000 promjena na produkciji dnevno nam je prije nekoliko godina zbilja bio daleki cilj. Danas mi premašujemo tu brojku s puno manje inženjera. Tu je i njihov poznati slideware oko kulture koji je utjecao i na dosta naših razmišljanja.

Googleov SRE (Site Reliability Engineering) nam je također bio predmet zanimanja i kao model i kao publikacija, gledajući kako sve brže rastuću infrastrukturu na raznim krajevima svijeta održavati stabilnom i sigurnom.

Damir dodaje kako u Infobipu zbilja teže tome da svaku dobru ideju rasprave i razmisle u kojem kontekstu ona za njih može imati smisla. Što me ponukalo na drugo pitanje, kad bi ukratko morao opisao engineering kulturu i vrijednosti u Infobipu, to bi bilo…?

Ukratko… Dostupnost i spremnost na pomoć. Unutar engineeringa baš ne volimo ta formalna odobravanja i ravnanja prema hijerarhiji. Više volimo imati dogovorena načela i time se voditi. Ali ako i treba neka odluka koja djeluje na poslovanje ili širi krug ljudi, osoba koja ju može donijeti je udaljena samo jednu Slack poruku.

Želimo stvarati kulturu i osjećaj da ljudi mogu sami donositi odluke, ali i da nitko nije osamljen i ne mora se mučiti sam sa svojim izazovima. Pomaganje drugima je dio našeg posla.

Teško je uopće sažeti sve teme koje pokriva Infobipov Engineering Handbook!

Mogli bismo reći da doista sadrži sve što bi inženjer kojeg zanima kako se radi u Infobipu, onaj koji je tek stigao, ali i onaj koji je tamo već neko vrijeme želio znati. Svakog od njih zanimat će različite informacije, ali svrha priručnika je da ih jednostavno i samostalno mogu saznati.

Netko tko već dulje vrijeme radi neće čitati koje korake treba napraviti da bi deployao, ali teško da drži korak baš sa svime što se u kompaniji mijenja. Posebno kad se timovi inženjera broje u stotinama, rijetko tko stigne pratiti baš sve promjene u procesima, timovima ili alatima. Jedno “poglavlje” tako je posvećeno onima koji misle da im je dosadno na poslu – osim što su im na raspolaganju mnogi interni i eksterni izvori znanja, upućuje na kulturu pristupačnosti (mogu se obratiti voditeljima sa željom za novim izazovima) i mogućnosti za napredak ili promjenu tima.

Inženjer koji se tek zaposlio, s druge strane, imat će što za čitati tjednima, ako ne mjesecima. Od općenitih principa kojima se cijela organizacija vodi u poslu (You Build It, You Own It!), upoznavanja s tehnološkim stackom i razmjerima Infobipove tehnologije do opisivanja konkretnih koraka i pravila kod testiranja, deployanja, dokumentiranja, dežurstava ili protokola u slučaju incidenata.

Spominje se u priručniku i LeSS framework, pa smo iskoristili priliku i saznati više o tome kako su organizirani timovi i procesi u hrvatskom jednorogu.

Kako se obično kaže – svaki model je pogrešan, ali poneki mogu funkcionirati. Mi smo se nakon podrobne analize agilnih frameworka u današnjoj praksi razvoja softvera odlučili za LeSS ili Large-scale Scrum. Danas imamo preko 110 timova koji su organizirani unutar 30-ak Requirement Area (RA).

Svaka RA ima svoj prioritizirani backlog, a prioritizacija se radi na osnovu parametrizacije/pondering faktora koji su nam važni za poslovanje – primjer: kompleksnost, brzina do produkcije, veličina tržišta… Ono što nam je bio osnovni cilj jest postići jedinstveni prioritizirani produktni backlog na nivou cijelog portfelja kako bi odredili gdje se najviše isplati uložiti vrijeme i trud ljudi kako bi radili na produktima i funkcionalnostima koji nam daju najveću vrijednost.

Requirement area su različite i samim time različito apliciraju framework, dodaje Damir. Ne inzistiraju slijepo na sukladnosti s metodologijom, već na načelima koja se temelje na iterativnom razvoju, jako brzom ciklusu promjena na produkciji, metrikama uspješnosti te spomenutog načela: „you built it – you own it“.

Odgovori na sva bitna inženjerska pitanja

Za dobrog i zadovoljnog inženjera bitno je i da je upućen i u ostale stvari koje se u organizaciji događaju, ne samo ono što mu je nužno da obavi posao. Pa će tako u Engineering Handbooku saznati i sve administrativne sitnice, detalje o odlascima na konferencije, dostupnim edukacijama, internim inicijativama, podrške koju može dobiti ako želi organizirati meetup…

Engineering Handbook pomaže kod još jedne boljke koja često muči brzorastuće timove – fragmentacija baza znanja. Čak i onima koji, svjesni važnosti, ulažu trud u interne izvore informacija, zna se dogoditi da se te informacije nalaze na više različitih platformi. S vremenom se dogodi da se ljudi lako izgube i više ne znaju gdje što tražiti.

Za sve koje zanima, više detalja možete pronaći u Infobipovom Handbooku.