Dronovi nisu igračke, stoga odaberite pravi za sebe – i budite svjesni regulacija

Moram priznati, uvijek sam htio imati dron. Ali ne onaj bezvezni, nego onaj s kojim mogu raditi one super-fora-videe kao oni ljudi na internetu koji izgledaju kao da imaju čitav život sređen, nikad nisu tužni, a i kosa im je super čak i kad se ne trude oko nje. To je sigurno zbog toga što imaju super dron, a ja ne. Ipak, zato imam prednost govoriti o njima kao da je to nešto o čemu znam mnogo i pritom upoznati ljude koji zapravo znaju i razumiju što govore.

Šalu na stranu, dronovi sve više utječu na razne industrije oko nas. Amazon već planira dronovima vršiti dostavu, koriste se na sportskim priredbama, koncertima, planira se čak i prijevoz ljudi ovim letjelicama, a trenutno traje izrazito popularno prvenstvo u utrkama Drone Racing League.

Također, utjecaj ovih letjelica će promijeniti neke od temeljnih sektora društva, poput poljoprivrede gdje se očekuje oko 135 tisuća dronova iznad europskih polja do 2035. godine, kako bi prikupljali podatke i vršili preciznu zaštitu usjeva iz zraka. Dronovi će u sljedećim godinama biti i velik dio policijskih snaga, gdje se predviđa gotovo njih 60 tisuća, ponajviše za nadziranje granica i nedostupnih predjela. Ne treba zanemariti i mogućnost prikupljanja snimaka iz zraka za televizijske reportaže, ali i gomilu drugih primjena od kojih bismo mogli napisati potpuno drugi članak.

Ako ste slični meni i jednostavno ste fascinirani ovom tehnologijom, za vas su svakako edukacije o dronovima koje će ove jeseni i zime organizirati IN2, inače organizator i konferencije Dronefest. Kako bih saznao što je to toliko fora u dronovima te koja je problematika prisutna, razgovarao sam s Joškom Marićem, magistrom geodezije i konzultantom za bespilotne letjelice u IN2. Joško će, inače, voditi upravo ove radionice o kojima sam govorio ranije.

Platforma za kreativnost

Kako sam već rekao zašto su meni dronovi zakon, sada je vrijeme na Jošku, kojeg sam za početak našeg druženja pitao zašto baš dronovi i što je to njemu najviše cool kod malenih bespilotnih letjelica.

Dronove vidim kao platforme na koje postavljamo razne senzore; bile to RGB, termalne, multispektralne ili hiperspektralne kamere ili pak LIDAR ili RADAR te razne druge. Najviše je cool upravo to da dronom možemo mjeriti podatke na nepristupačnim mjestima ili mjestima koja su teško dostupna, npr. snimanje smetlišta, ledenjaka, vulkana, močvara ili miniranih terena. Na tržištu postoje razna rješenja koja se mogu prilagođavati specifičnim potrebama korisnika. Osim same komercijalne primjene, dronovi mogu biti i hobi u smislu modelarstva i drone racinga. Taj dio gledam kao Lego kockice za odrasle i spajanje raznih dijelova u jednu cjelinu koja je kompaktna.

Osim toga, svakako je vrlo važna činjenica da dronovi zaista mogu spasiti živote, otići na mjesta gdje čovjek jednostavno ne može i prikupiti podatke, kao što je to slučaj kod američkih vatrogasaca, koji su počeli koristiti dronove opremljene senzorima plina i kvalitetnim kamerama kako bi pomogli pri gašenju požara na terenu.

Joškovo obrazovanje u području geodezije je uvelike zaslužno za njegovu ljubav prema ovim letjelicama jer je prve korake u istraživanju dronova učinio upravo na faksu, kada ga je impresionirala mogućnost fotografiranja i izrade karata:

Kako sam dronove počeo istraživati još na fakultetu, prvo što me privuklo su podaci koji se mogu dobiti pomoću fotogrametrijskih snimaka s drona, a to su ortofoto snimci i 3D modeli terena. Toliko podataka za tako malo vremena bila je svojevrsna revolucija u grani geodezije i zapravo nova tehnologija kojom su se svi geodeti htjeli baviti. Ubrzo nakon toga počeo sam istraživati bespilotne letjelice i baviti se modelarstvom. Ono što me najviše impresionira su matematički algoritmi u navigacijskoj jedinici, u smislu kako iz više različitih senzora (od GNSS-a, magnetometra, akcelerometra, žiroskopa i barometra) te uzimajući u obzir njihovu preciznost, izračunati konačnu poziciju drona.

Nije svaki dron dobar dron

Izbor dronova sve je veći gotovo iz dana u dan. Domaći trgovci prodaju sve – od jeftinijih dronova po nekoliko stotina kuna do DJI Phantoma s 4K kamerom za mnogo više. Ipak, kada je riječ o kupovini letjelice, Joško preporučuje istraživanje ponude respektabilnih proizvođača, ali i praćenje niza interesnih skupina koje se bave upravo ovom tematikom.

Nakon što ste se educirali, možete krenuti u potragu, a moj sugovornik napominje kako je kod odabira prve letjelice važno imati dobre temelje:

Prilikom odabira bespilotne letjelice važno je definirati senzor koji će se koristiti. Na primjer, ako kupujete dron za snimanje videa, važna je kvaliteta kamere. Iduća vrlo bitna karakteristika je autonomija drona, tj. koliko dugo sama letjelica može biti u zraku s obzirom na to da novije letjelice obično imaju autonomiju od 20-30 minuta. Nakon toga, važno je provjeriti što uz letjelicu dolazi u vidu softverske podrške za upravljanje letjelice i kamere. Najvažnije je da se na početku jasno definira scenarij u kojem će se dron upotrebljavati jer za svaki od scenarija postoje specifična rješenja koja određuju kakav će biti konačni rezultat.

Ovo znači da, koliko god dron možda bio privlačan cijenom, ne znači nužno da će softverska podrška za njega biti adekvatna za vaše potrebe.

Dron je prava letjelica, a ne igračka

Kako su dronovi zapravo vrlo komplicirani komadi elektronike koji u sebi imaju gomilu senzora i naprednih sustava, važno je gledati kvalitetu njegovih komponenti koje mu daju upravo te mogućnosti koje ima. Zato je, naravno, bolje uložiti nešto više u dron koji je bolje napravljen, jer ovo nikako nisu igračke, već letjelice, jer ne biste letjeli u avionu od nekvalitetne plastike, zar ne?

Dronovima kvalitetu daju njegove komponente. Dronovi mogu biti sagrađeni od plastike, a mogu i od karbonskih vlakana. Isto vrijedi i za ostale komponente, od motora, do baterija. Doduše, najvažnija komponenta drona je navigacijska jedinica, a njena kvaliteta se mjeri po broju senzora i jačini procesora. Osim samog drona, kvalitetu uvijek povećavaju i softveri koji kontroliraju let i upravljaju dronom. Kao i kod kupovine bilo kojeg drugog uređaja, važno je imati podršku za navedenu letjelicu od servisa za letjelicu do podrške za softver.

Pazite gdje letite!

I kao takav zahtijeva poštovanje određenih pravila. Koliko god bilo privlačno, dronom ne možete samo tako letjeti i fotografirati koliko vam srce želi, već morate poštivati zakone i regulative države u kojoj se nalazite. Kako su dronovi relativno nova tehnologija za kojom zakoni još ponegdje kaskaju, pravilnici i regulative se dosta brzo mijenjaju, a kako je dronova sve više, ne isključuje se mogućnost posebnih zakona upravo za njih.

Postoji nekoliko pravilnika i zakona koje treba uzimati u obzir. To su na primjer: Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova, Pravilnik o letenju zrakoplovom, Provedbena uredba Europske Komisije i Zakon o zračnom prometu. Na neke službe se pravilnik ne odnosi (npr. vojne i sigurnosno-obavještajne službe), kao ni na neke bespilotne letjelice (npr. one koje ne mogu postići kinetičku energiju veću od 79 J) Za zračnu fotografiju potrebna je posebna dozvola od Državne geodetske uprave, koja mora pregledati sve snimljene materijale i utvrditi da nema kompromitirajućih snimaka kako bi se mogli dalje koristiti.

Prema tome, pazite gdje letite i što snimate.

Sam svoj majstor

Novi dronovi postaju sve inteligentniji te je jedna od glavnih stavki koje su važne u dronovima sadašnjice i budućnosti autonoman let, snimanje i slijetanje. Ovo je vrlo važno jer omogućava dronu da odleti na mjesto na kojem je potreban, snima i vrati se natrag bez vaše kontrole, što vam dozvoljava korištenje nekoliko dronova u isto vrijeme, kao što je to slučaj na velikim sportskim priredbama.

Gornji primjer suradnje WRC-a i tvrtke DJI pokazuje svu ljepotu snimanja dronovima, koji automatski lete, stoje na mjestu i snimaju podatke dostupne za kasniju detaljnu analizu. Kada je riječ o autonomiji, Joško kaže kako za planiranje leta trebaju specijalizirana softverska rješenja:

Za planiranje autonomnih letačkih operacija koriste se specifična programska rješenja koja služe za planiranje samog leta te se jednom definirani scenarij putem dostupne komunikacijske veze prebacuje na bespilotnu letjelicu koja, jednom kada se navedeni scenarij pokrene, samostalno odradi let prema definiranom scenariju. Za većinu dronova na raspolaganju su razvojni kitovi (SDK/API) kojima je moguće upravljati svim funkcijama letjelice putem vlastite aplikacije.

Uhvatite posljednji let na edukacije o dronovima koje organizira IN2!

Naravno, bilo bi prilično glupo reći kako će dronovi nestati u bilo koje skorije vrijeme. Drone Racing League je nedavno potpisao sporazum s Allianzom koji će samo popularizirati ovaj sport, a u Hrvatskoj se ove godine održao 2. Croatian Drone Nationals gdje su u Prelogu uz najbolje domaće pilote nastupili i piloti iz Austrije, Srbije i Makedonije.

Ako vas zanima više o dronovima, svakako posjetite IN2 edukacije o njima, od kojih prve kreću već danas. Podijeljene su na tri modula:

• uvodni, u kojem će se govoriti o temeljnim odrednicama bespilotnih letjelica,
• modul osnovne edukacije, gdje će se u nešto više detalja govoriti o dozvolama za zračni promet, ali i sustavima za autonomni let, i
• napredni modul, gdje ćete naučiti samostalno letjeti po vlastitom scenariju i potom analizirati podatke.

Prijaviti se možete na stranicama IN2 i naučiti sve što vam je potrebno za početak nešto ozbiljnijeg bavljenja dronovima!