Zainteresirati ljude za povijest kroz nogomet? Zašto ne! - Netokracija

Kako bi izgledo tim Barce u 1030. godini? Provjerite na Imaginary Football History

Sport spaja više od bilo kakve politike, a kako bi izgledali nogometni timovi povijesnih država da u njima igraju današnji igrači najviše zna Hrvoje Petrović, začetnik projekta Imaginary Football History.

Sigurno se barem nekada svatko od nas uhvati u sanjarenju o tome “što bi bilo kada bi bilo”. Neki rado razmišljaju što bi s imaginarnim dobitkom na kladionici ili lutriji, dok je drugima zanimljivo maštati o tome kako bi se razvio svijet da se Hitler jednostavno bacio u slikanje.

Ako ste poput Hrvoja Petrovića iz Osijeka, besane noći provodite razmišljajući o tome kako bi izgledale reprezentacije povijesnih država kada bi u njima igrali današnji igrači. Tako bi za Asturijsko kraljevstvo recimo igrali Santi Cazorla i Fábio Coentrão, a za Kraljevstvo Mercija u napadu bi igrao Daniel Sturridge.

Upravo spoj modernog nogometa i povijesnih država temelj je stranice Imaginary Football History koju je Hrvoje razvio uz pomoć osječke agencije Bamboo Lab, a o tome kako čovjek dođe do ovakve ideje Hrvoje kaže sljedeće:

Znatiželja za proučavanjem povijesnih elemenata u nogometnim simbolima (grb, ime, boja) dovela me do toga da sam u dužim ili kraćim crticama, unazad nekoliko godina, pročitao (i istipkao) povijest svih europskih država. Istovremeno, uvijek sam iz dosade i radoznalosti pisao neke povijesne sastave bivših država (SSSR. Čehoslovačke, Juge itd.). Nekad u jesen 2015. pala mi na pamet ideja kako bi ususret Euru 2016. mogao napisati rad (i unovčiti) koji bi možda bio popularan kad počne nogometna groznica. Tada je nastao IFH.

Hrvoje kaže kako je ova alternativna povijest prvotno bila zamišljena kao knjiga, ali nakon što se s izdavačima nije mogao pronaći na istoj stranici pala je odluka da se ideja digitalizira u obliku u kojem je živa i danas gotovo tri godine nakon prvotne ideje.

Učenje kroz nogomet

Naravno, svrha ove stranice nije (samo) sjetno gledanje na to kako bi bilo sjajno da se Bizanstko Carstvo nije raspalo, već se ipak radi o nešto plemenitijem cilju:

Svrha i cilj stranice je čitatelje upoznati s europskom poviješću, a moderni nogomet je ovom prilikom, preko poznavanja mjesta rođenja igrača, tek sredstvo s kojim se ljubitelje nogometa želi zainteresirati za povijest.

Hrvoje dodaje i kako mnogi nisu u potpunosti razumjeli kriterije za odabir igrača u sastave, pa se tako događa da mu se javljaju ljudi iz Turske i govore kako se u 9. stoljeću nije radilo o Bizantu nego Osmanskom carstvu. Ništa to nije drugačije od činjenice da će se u sastavu Njemačke iz 1942. nalaziti i David Alaba jer se čovjek zaista rodio na prostoru Njemačke.

Hrvoje kaže kako je jedini kriterij upravo geografski, odnosno da se u reprezentacije stavljaju igrači koji su se rodili u gradovima koji su u danom povijesnom razdoblju bili dio neke države, bez obzira na njihovu boju kože, vjersku pripadnost ili slično. Hrvoje također kaže kako bi bio sretan da ljudi shvate kako su povijesno-državna prava ipak izum 19. stoljeća, a ne dogme kakvima se često predstavljaju.

Najvažnija sporedna stvar u povijesti

Kada je riječ o publici na koju Hrvoje primarno cilja ovom stranicom, kaže kako najprije cilja na ljubitelje nogometa:

Čak i ako ne računam one koji prate nogomet kad je “euforija oko repke” ili one kojima služi isključivo za izbacivanje životnih frustracija, svejedno mislim da preostaje velik broj osoba u svakojoj državi koje zanima “sportska” strana nogometa u vidu kombiniranja formacija, pregleda rostera igrača, komentiranja oko izbora igrača i sl.

Vjerujem da će toj publici zapeti za oko ekipa gdje, primjerice, Pique, Mbappe i Aubameyang igraju skupa, ili gdje Hamšik i Škrtel igraju za Poljsku, te da
će neki,a možda i mnogi, od njih i skrolati da pročitaju nešto više o toj Zapadnoj Franačkoj ili Poljskom Kraljevstvu. Ako se dogodi takav scenarij, to je već neki uspjeh u “prisiljavanju” ljudi da nauče nešto o povijesti.

Hrvoje kaže i kako je njemu osobno najdraži sastav onaj Nizozemskog kraljevstva iz 1825. godine:

Ono je tada obuhvaćalo današnje područje Nizozemske i Belgije. To znači da će na imaginarnom prvenstvu u narančastom dresu zaigrati Hazard, De Bruyne, Lukaku i druge današnje belgijske zvijezde, pa ću na trenutak zaboraviti koliko zapravo tragično loša današnja nizozemska reprezentacija.

U digitalnom dobu, dakako, postoji gomila projekata koji nastoje povijest približiti ljudima uz korištenje nekih uvjetno rečeno “zanimljivih” metoda. Naravno, ja bih mogao reći kako sam ponajviše o povijesti i događanjima u Europi saznao kroz Total War serijal igara, dok netko drugi možda smatra kako su filmovi ti koji su ga “natjerali” da istraži nešto više o periodu ili državi koja ga zanima.

Buđenje interesa o drugim državama

Ipak, koliko ja znam ne postoji mnogo projekata koji se bave spojem povijesti i nogometa kao što to čini ovaj, a Hrvoje kaže kako su nogomet i povijest zapravo podosta slični. Ljudi ponajviše istražuju i znaju o svojoj nacionalnoj povijesti (i reprezentaciji), te se samim time stječe dojam da je upravo država u kojoj živite izuzetno jaka i važna u povijesti. Jasno, postoje iznimke:

Naravno, koga nogomet zanima više on/a zna nešto i o drugim jakim reprezentacijama, kao što i ljubitelj povijesti zna ponešto i o europskim silama što su
diktirale svjetska zbivanja u određenim razdobljima. IFH će, pak, čitatelju nastojati približiti povijest svih kutova Europe, od 9. do 20.st., što će istovremeno značiti i upoznavanje s reprezentativcima gotovo svih sadašnjih nacionalnih država, ne samo najzvučnijima. Dvije muhe jednim udarcem.

Kao drugo, upravo web stranica (s prijevodom na hrvatski i engleski jezik) pruža mogućnost da se istovremeno s poviješću Kneževine Vlaške ili Grofovije Flandrije, koju znaju uglavnom samo Rumunji i Belgijci, upozna i Hrvat i Šveđanin i Englez i Rus i Portugalac, a ta dostupnost i brzina širenja informacija i jest najveća prednost digitalizacije.

Ako se, pak, pitate zašto su trenutno na stranici dostupna upravo prvenstva 868., 920. i 1030. godine, Hrvoje za to ima vrlo valjane razloge:

Nema smisla staviti, karikiram, ekipu Portugala na svaki Euro s obzirom da mu se državni teritorij stoljećima ne mijenja, prevedeno na IFH kriterije, to znači da se ni sastav ekipe ne bi mijenjao. S druge strane, Francuska jest sudionik prvenstava 1030., 1477., 1648., 1748., 1812., 1914. i 1942. ali sve francuske ekipe su različite, ovisno o tome kako se njen državni teritorij širio ili sužavao. Također, izbjegavalo se unutar jedne odabrane godine gomilati zemlje iz istog kuta Europe. Primjerice, jasno da bi 1350. godine ekipe s Pirinejskog otoka – Portugal, Aragon, Kastilja i Leon, Navara i islamska Granada – bile “na papiru” među jačim ekipama imaginarnog prvenstva, ali se u radu pokušalo kroz osam odabranih tvorevina pružiti povijesne informacije iz svih kutova Europe u tom 14.st i drugim stoljećima.

Ono što je meni najzanimljivije jest kako bi iz ovog projekta mogao “niknuti” jedan izuzetno zanimljiv mod za neku od simulacija nogometa, ili kultnog menadžera. Zamislite kako bi zanimljivo bilo igrati s reprezentacijom Njemačke 1942. godine protiv, primjerice, tadašnjeg SSSR-a.

Hrvoju u daljnjem razvoju projekta želim mnogo sreće, a vama predlažem da istražite stranice Imaginary Football History. Tko zna, možda otkrijete svoju novu najdražu povijesnu državu!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Što ste propustili

Internet marketing

Kad stvarni, strašni događaji inspiriraju stvarno snažnu kampanju: The Real-life Escape Room

SoMo Borac. Clio Awards. BalCannes. European Excellence Awards. SEMPL. To je tek dio nagrada koje je osvojila kampanja The Real-life Escape Room, itekako zasluženo. No, nagrade su tek točka na i kompleksnog razvoja i realizacije jedne ovakve snažne i društveno odgovorne kampanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Top Digital Agency osigurao investiciju od milijun eura predvođenu Fil Rouge Capitalom

Top Digital Agency, tvrtka koja spaja agencije i klijente osigurala je milijun eura investicije, a ovu rundu predvodi Fil Rouge Capital sa 800 tisuća eura.

Tehnologija

‘Best buy’ mobiteli danas: Za one koji hoće premium značajke, ali ne i paprenu cijenu

Mobiteli su preskupi, i to je činjenica. Treba li vam onda uopće novi Samsung od 1000 eura ili ga samo želite jer je nov i 'najbolji'?

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.