Zainteresirati ljude za povijest kroz nogomet? Zašto ne! - Netokracija

Kako bi izgledo tim Barce u 1030. godini? Provjerite na Imaginary Football History

Sport spaja više od bilo kakve politike, a kako bi izgledali nogometni timovi povijesnih država da u njima igraju današnji igrači najviše zna Hrvoje Petrović, začetnik projekta Imaginary Football History.

Sigurno se barem nekada svatko od nas uhvati u sanjarenju o tome “što bi bilo kada bi bilo”. Neki rado razmišljaju što bi s imaginarnim dobitkom na kladionici ili lutriji, dok je drugima zanimljivo maštati o tome kako bi se razvio svijet da se Hitler jednostavno bacio u slikanje.

Ako ste poput Hrvoja Petrovića iz Osijeka, besane noći provodite razmišljajući o tome kako bi izgledale reprezentacije povijesnih država kada bi u njima igrali današnji igrači. Tako bi za Asturijsko kraljevstvo recimo igrali Santi Cazorla i Fábio Coentrão, a za Kraljevstvo Mercija u napadu bi igrao Daniel Sturridge.

Upravo spoj modernog nogometa i povijesnih država temelj je stranice Imaginary Football History koju je Hrvoje razvio uz pomoć osječke agencije Bamboo Lab, a o tome kako čovjek dođe do ovakve ideje Hrvoje kaže sljedeće:

Znatiželja za proučavanjem povijesnih elemenata u nogometnim simbolima (grb, ime, boja) dovela me do toga da sam u dužim ili kraćim crticama, unazad nekoliko godina, pročitao (i istipkao) povijest svih europskih država. Istovremeno, uvijek sam iz dosade i radoznalosti pisao neke povijesne sastave bivših država (SSSR. Čehoslovačke, Juge itd.). Nekad u jesen 2015. pala mi na pamet ideja kako bi ususret Euru 2016. mogao napisati rad (i unovčiti) koji bi možda bio popularan kad počne nogometna groznica. Tada je nastao IFH.

Hrvoje kaže kako je ova alternativna povijest prvotno bila zamišljena kao knjiga, ali nakon što se s izdavačima nije mogao pronaći na istoj stranici pala je odluka da se ideja digitalizira u obliku u kojem je živa i danas gotovo tri godine nakon prvotne ideje.

Učenje kroz nogomet

Naravno, svrha ove stranice nije (samo) sjetno gledanje na to kako bi bilo sjajno da se Bizanstko Carstvo nije raspalo, već se ipak radi o nešto plemenitijem cilju:

Svrha i cilj stranice je čitatelje upoznati s europskom poviješću, a moderni nogomet je ovom prilikom, preko poznavanja mjesta rođenja igrača, tek sredstvo s kojim se ljubitelje nogometa želi zainteresirati za povijest.

Hrvoje dodaje i kako mnogi nisu u potpunosti razumjeli kriterije za odabir igrača u sastave, pa se tako događa da mu se javljaju ljudi iz Turske i govore kako se u 9. stoljeću nije radilo o Bizantu nego Osmanskom carstvu. Ništa to nije drugačije od činjenice da će se u sastavu Njemačke iz 1942. nalaziti i David Alaba jer se čovjek zaista rodio na prostoru Njemačke.

Hrvoje kaže kako je jedini kriterij upravo geografski, odnosno da se u reprezentacije stavljaju igrači koji su se rodili u gradovima koji su u danom povijesnom razdoblju bili dio neke države, bez obzira na njihovu boju kože, vjersku pripadnost ili slično. Hrvoje također kaže kako bi bio sretan da ljudi shvate kako su povijesno-državna prava ipak izum 19. stoljeća, a ne dogme kakvima se često predstavljaju.

Najvažnija sporedna stvar u povijesti

Kada je riječ o publici na koju Hrvoje primarno cilja ovom stranicom, kaže kako najprije cilja na ljubitelje nogometa:

Čak i ako ne računam one koji prate nogomet kad je “euforija oko repke” ili one kojima služi isključivo za izbacivanje životnih frustracija, svejedno mislim da preostaje velik broj osoba u svakojoj državi koje zanima “sportska” strana nogometa u vidu kombiniranja formacija, pregleda rostera igrača, komentiranja oko izbora igrača i sl.

Vjerujem da će toj publici zapeti za oko ekipa gdje, primjerice, Pique, Mbappe i Aubameyang igraju skupa, ili gdje Hamšik i Škrtel igraju za Poljsku, te da
će neki,a možda i mnogi, od njih i skrolati da pročitaju nešto više o toj Zapadnoj Franačkoj ili Poljskom Kraljevstvu. Ako se dogodi takav scenarij, to je već neki uspjeh u “prisiljavanju” ljudi da nauče nešto o povijesti.

Hrvoje kaže i kako je njemu osobno najdraži sastav onaj Nizozemskog kraljevstva iz 1825. godine:

Ono je tada obuhvaćalo današnje područje Nizozemske i Belgije. To znači da će na imaginarnom prvenstvu u narančastom dresu zaigrati Hazard, De Bruyne, Lukaku i druge današnje belgijske zvijezde, pa ću na trenutak zaboraviti koliko zapravo tragično loša današnja nizozemska reprezentacija.

U digitalnom dobu, dakako, postoji gomila projekata koji nastoje povijest približiti ljudima uz korištenje nekih uvjetno rečeno “zanimljivih” metoda. Naravno, ja bih mogao reći kako sam ponajviše o povijesti i događanjima u Europi saznao kroz Total War serijal igara, dok netko drugi možda smatra kako su filmovi ti koji su ga “natjerali” da istraži nešto više o periodu ili državi koja ga zanima.

Buđenje interesa o drugim državama

Ipak, koliko ja znam ne postoji mnogo projekata koji se bave spojem povijesti i nogometa kao što to čini ovaj, a Hrvoje kaže kako su nogomet i povijest zapravo podosta slični. Ljudi ponajviše istražuju i znaju o svojoj nacionalnoj povijesti (i reprezentaciji), te se samim time stječe dojam da je upravo država u kojoj živite izuzetno jaka i važna u povijesti. Jasno, postoje iznimke:

Naravno, koga nogomet zanima više on/a zna nešto i o drugim jakim reprezentacijama, kao što i ljubitelj povijesti zna ponešto i o europskim silama što su
diktirale svjetska zbivanja u određenim razdobljima. IFH će, pak, čitatelju nastojati približiti povijest svih kutova Europe, od 9. do 20.st., što će istovremeno značiti i upoznavanje s reprezentativcima gotovo svih sadašnjih nacionalnih država, ne samo najzvučnijima. Dvije muhe jednim udarcem.

Kao drugo, upravo web stranica (s prijevodom na hrvatski i engleski jezik) pruža mogućnost da se istovremeno s poviješću Kneževine Vlaške ili Grofovije Flandrije, koju znaju uglavnom samo Rumunji i Belgijci, upozna i Hrvat i Šveđanin i Englez i Rus i Portugalac, a ta dostupnost i brzina širenja informacija i jest najveća prednost digitalizacije.

Ako se, pak, pitate zašto su trenutno na stranici dostupna upravo prvenstva 868., 920. i 1030. godine, Hrvoje za to ima vrlo valjane razloge:

Nema smisla staviti, karikiram, ekipu Portugala na svaki Euro s obzirom da mu se državni teritorij stoljećima ne mijenja, prevedeno na IFH kriterije, to znači da se ni sastav ekipe ne bi mijenjao. S druge strane, Francuska jest sudionik prvenstava 1030., 1477., 1648., 1748., 1812., 1914. i 1942. ali sve francuske ekipe su različite, ovisno o tome kako se njen državni teritorij širio ili sužavao. Također, izbjegavalo se unutar jedne odabrane godine gomilati zemlje iz istog kuta Europe. Primjerice, jasno da bi 1350. godine ekipe s Pirinejskog otoka – Portugal, Aragon, Kastilja i Leon, Navara i islamska Granada – bile “na papiru” među jačim ekipama imaginarnog prvenstva, ali se u radu pokušalo kroz osam odabranih tvorevina pružiti povijesne informacije iz svih kutova Europe u tom 14.st i drugim stoljećima.

Ono što je meni najzanimljivije jest kako bi iz ovog projekta mogao “niknuti” jedan izuzetno zanimljiv mod za neku od simulacija nogometa, ili kultnog menadžera. Zamislite kako bi zanimljivo bilo igrati s reprezentacijom Njemačke 1942. godine protiv, primjerice, tadašnjeg SSSR-a.

Hrvoju u daljnjem razvoju projekta želim mnogo sreće, a vama predlažem da istražite stranice Imaginary Football History. Tko zna, možda otkrijete svoju novu najdražu povijesnu državu!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji?

Ako ste među onima koji se pitaju koji je pravi odgovor na pitanje iz naslova, preporučujem pozorno čitanje teksta do kraja.

Novost

Mobilna banka Revolut od danas službeno podržava nadoplate u kunama

Od danas svoju Revolut karticu možete nadoplatiti u kunama!

Društvene mreže

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 18: Može li DAO unijeti promjene u demokraciju?

Što je DAO i kako nam može pomoći da postanemo bolje društvo, ne samo bolji geekovi? Nova epizdoda Blockchain from the Bloc(k)-a ima odgovore na ta pitanja!

Startupi i poslovanje

Ida Pandur, EY: Tek 8% potrošača dobiva korisničko iskustvo koje očekuje

Kad su svi slični, kako biti drugačiji? Odgovor za tvrtke je jednostavan - treba ponuditi bolje korisničko iskustvo. No, da provedba te misli nije toliko jednostavna kao ona sama, pokazuje podatak da tek mali dio korisnika dobiva korisničko iskustvo koje očekuje.

Tehnologija

Facebook najavio Calibru i Libru – vjerujete li im dovoljno da im date uvid u svoje financije?

Facebook se baca u blockchain vode uz podršku MasterCarda, Lyfta, Vise i Ubera i planira napraviti revoluciju plaćanja, ali želimo li im povjeriti svoje financije?

Startupi i poslovanje

Mate Rimac iskreno o krvavom putu do kapitala za Rimac Automobile, Silicijskoj dolini i lažnim investitorima

Sjeo sam s Matom Rimcem kako bismo po prvi put povodom #10GodinaNetokracije, ali i Rimac Automobila otkrili kako je točno izgledao ‘fundraising’ Rimac Automobila; od Silicijske doline i lažnih investitora do toga što to znači za tvrtku sad kad je osnivač manjinski suvlasnik.

Startupi i poslovanje

WeAreDevelopers 2019: Što smo naučili od fintech unicorna s više od 40 autonomnih timova?

Na ovogodišnjoj WeAreDevelopers konferenciji imali smo priliku saznati kako i s današnjih 1600 zaposlenika Transferwise, jedan od najpoznatijih svjetskih fintecha, uspijeva izbjeći korporativnu strukturu.

Vodič

Isplati li se uvesti plaćanje karticama u vaš biznis ?

Bilo da prodajete svoje proizvode u fizičkoj trgovini ili online, čim krenete u posao postavit će se pitanje načina plaćanja koje ćete uvesti - točnije, hoćete li prihvaćati kartice ili ne.