Što kaže domaća 'open source' zajednica na IBM-ovu kupovinu Red Hata vrijednu 34 milijarde dolara

Što kaže domaća ‘open source’ zajednica na IBM-ovu kupovinu Red Hata vrijednu 34 milijarde dolara

Mogu li 34 milijarde dolara uložene u Red Hat spasiti "posrnulog mastodonta" te što njihova simbioza znači za tržište i zajednicu oko otvorenih tehnologija? Odgovore su nam dali domaći stručnjaci s područja otvorenog računarstva, Svebor Prstačić i Ivan Guštin.

IBM je prije nekoliko dana potvrdio kako planira preuzimanje Red Hata, tvrtke koja se bavi enterprise rješenjima otvorenog sustava. Preuzimanje je ugovoreno na 34 milijarde dolara, ali se planira zaključiti tek u drugoj polovici 2019. godine. Tim iznosom IBM-ova akvizicija postala je najveće softversko preuzimanje, odnosno treće najveće tehnološko, nakon Dellove kupnje EMC-a.

Red Hat već više od dvadeset godina stvara, održava i doprinosi različitim rješenjima otvorenog sustava. Najviše u prilog tome govori i činjenica da je u zadnje dvije godine Red Hat postao drugi najveći doprinositelj Linux kernelu, nakon Intela. No osim njih, i IBM ima kredibiliteta u otvorenim sustavima.

Svebor Prstačić: I IBM i Red Hat razumiju otvoreni kod

Svebor Prstačić, predsjednik HrOpena i izvršni direktor konferencije DORS/CLUC, navodi da i IBM i Red Hat u kontekstu otvorenog koda imaju pretežno, ako ne i gotovo isključivo, pozitivne konotacije:

Obje kompanije dugi niz godina ostvaruju odlične poslovne rezultate koristeći otvorene tehnologije. IBM je kompanija koja jednako kao i Red Hat razumije otvoreni kod, povezana je sa zajednicom, sudjeluje u upravljanju i sponzorira neovisne projekte otvorenog koda, a također je pokretač nekih od njih.

Iako IBM-u otvoreni sustavi nisu strani pojam, tek će ovim preuzimanjem zbilja imati šanse mijenjati tržišne uvjete, a najveći fokus je upravo na poslovanju u oblaku. IBM otvoreno igra po planu da postane najveći svjetski poslužitelj hibridnog sustava koji povezuje lokalne i vanjske cloud servise. S Red Hatom itekako ima šanse, kako komentira i Ivan Guštin, poduzetnik, sysadmin i developer te prijašnji član predsjedništva HULK-a:

IBM stagnira i već duže vrijeme traži svoju dugoročnu poslovnu budućnost rješavajući se pojedinih dijelova firme i djelatnosti i kupujući druge, pa ovo prije svega vidim kao dio te priče – spašavanje IBM-a i pokušaj vraćanja na vrh. Koliko to očajno želi i mora pokazuje i ogromna cifra koju će za ovo iskeširati.

Ivan Guštin: Tvrtke se itekako razlikuju se u organizacijskom smislu

Već smo se susretali s velikim softverskim akvizicijama tehnoloških divova, poput Microsoftovog preuzimanja Githuba ili Xamarina, a nije tajna ni da je i Google nudio ponude za sam Red Hat. Ipak, pobjedu je odnio stari igrač u plavome.

Ivan smatra da bi se iz toga mogla ostvariti i vrlo dobra poslovna kombinacija:

Obje tvrtke svakako imaju puno toga zajedničkog u tehničkom smislu, pa se to može jako dobro spojiti. Međutim, one se i jako razlikuju po načinu rada, organizaciji, fleksibilnosti i sličnom. Iako poznat po inovacijama, IBM se i dalje percipira kao tromi mastodont, spor na novitete i promjene. Iako je Red Hat od male geek ekipe narastao u veliku korporaciju sličnu ostalim IT tvrtkama, ipak je to mlađa tvrtka, fleksibilnija i brže reagira na promjene i novitete.

Kako zaključuje, pitanje je čiji će način rada prevladati. Kompromis bi bio da svatko zadrži svoj način organiziranja, a da se spoje samo u tehničkom i poslovnom smislu. Trenutno izgleda da tako nešto i pokušavaju.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Svojom infrastrukturom, Rad Hat će IBM-u omogućiti da proširi doseg postojećih Hybrid Cloud rješenja, koje lokalne privatne servere povezuje s cloud servisima trećih strana. Ovom akvizicijom IBM tako postaje vodeća kompanija na brzorastućem tržištu koje je vrijedno trilijun dolara. No kada je u pitanju osnovno javno poslovanje u oblaku, Amazon, Microsoft i Google još prednjače.

Za Red Hat najveći benefit od ovog preuzimanja također dolazi širenjem dosega, ali više korisnički orijentiranim. Naime, iako je Red Hat već 25 godina na sceni, ostali su relativno mala tvrtka. Kako stvari sada stoje, izjavio je jedan od njihovih rukovodioca, ne mogu se samostalno podići na potrebnu razinu da ispune zahtjeve kupaca. IBM, čiji sustav prodaje dopire do 170 zemalja svijeta, sigurno će im u tome pomoći, komentira i Ivan:

Mislim da Red Hatu ovo nije bilo nužno, ali će mu svakako dobro doći da dodatno ojača u enterpriseu, a tu je IBM bio i ostao gazda. Sa svojim dugogodišnjim Unix renomeom, to bi morao moći jako dobro iskoristiti. Microsoft se već skompao s Canonicalom i njegovim Ubuntuom pa će biti zanimljivo kako će na to reagirati Amazon, Google, SUSE i slična imena koja se vrte u tom kontekstu.

IBM: Bez brige, nećemo se miješati u rad Red Hata

Svako veće preuzimanje, pogotovo ono koje je povezano s otvorenim sustavima, često prate i nepovjerljivi pogledi. Kao ni mnogi, ni Ivan ne bih volio da ovo preuzimanje našteti samom Red Hatu, pa ni njegovim korisnicima:

Ali – kao i puno puta do sada – neki krivi ili glupi poslovni potez IBM-a, poput onih Oracleovih nakon akvizicije Suna i njegovog portfolia, neće ni jako ni dugoročno naštetiti Red Hat distribuciji niti Linuxu općenito, jer kao open source bez problema može nastaviti živjeti kao CentOS ili čak nova distribucija.

Iako mnogi ističu da će ovo preuzimanje promijeniti “tržišnu igru”, Red Hat neće mijenjati svoju. Prema prvim izjavama nakon izlaska u javnost s vijestima, vodeći rukovodioci IBM-a i Red Hata slažu se da će fokus, smjer i menadžment Red Hata ostati jednak kao i do prije preuzimanja.

Arvinda Krishni, zamjenik voditelja Hybrid Clouda pri IBM-u tvrdi da nema razloga da utječu i mijenjaju poslovne prakse Red Hata i da ne vidi “nikakvu vrijednost u mijenjanju toga”. Na što je i Paul Cormier, zamjenik izvršnog predsjednika u Red Hatu odgovorio da od dana preuzimanja sigurno ne planiraju “raditi ništa drugačije”. Između ostaloga, iz IBM-a su izjavili da se ni brend Red Hata do daljnjega neće mijenjati, a i samo postrojenje će ostati na trenutnoj lokaciji.

Prema svemu sudeći, ne trebamo se pitati hoće li IBM “upropastiti” Red Hat, već hoće li utjecaj Red Hata na Linux i druge otvorene sustave narasti s obzirom na to da sada imaju iza sebe i IBM-ovu financijsku potporu.

U kontekstu toga i Svebor komentira pozitivan trend koji može proizaći iz ove akvizicije:

IBM će s Red Hatom osigurati da vrtoglavi rast popularnosti tehnologija otvorenog koda nastavi, jer će povećati dostupne resurse za razvoj softvera, podršku, prodaju i slično… a to je i za zajednicu uvijek pozitivno. Što veće resurse projekti otvorenog koda imaju, i što više industrija koristi alate, to se brže i efikasnije razvijaju i inoviraju. Naravno, pod uvjetom da industrija vraća zajednici i projektima otvorenog koda kroz investicije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.