Što kaže domaća 'open source' zajednica na IBM-ovu kupovinu Red Hata vrijednu 34 milijarde dolara

Što kaže domaća ‘open source’ zajednica na IBM-ovu kupovinu Red Hata vrijednu 34 milijarde dolara

Mogu li 34 milijarde dolara uložene u Red Hat spasiti "posrnulog mastodonta" te što njihova simbioza znači za tržište i zajednicu oko otvorenih tehnologija? Odgovore su nam dali domaći stručnjaci s područja otvorenog računarstva, Svebor Prstačić i Ivan Guštin.

IBM je prije nekoliko dana potvrdio kako planira preuzimanje Red Hata, tvrtke koja se bavi enterprise rješenjima otvorenog sustava. Preuzimanje je ugovoreno na 34 milijarde dolara, ali se planira zaključiti tek u drugoj polovici 2019. godine. Tim iznosom IBM-ova akvizicija postala je najveće softversko preuzimanje, odnosno treće najveće tehnološko, nakon Dellove kupnje EMC-a.

Red Hat već više od dvadeset godina stvara, održava i doprinosi različitim rješenjima otvorenog sustava. Najviše u prilog tome govori i činjenica da je u zadnje dvije godine Red Hat postao drugi najveći doprinositelj Linux kernelu, nakon Intela. No osim njih, i IBM ima kredibiliteta u otvorenim sustavima.

Svebor Prstačić: I IBM i Red Hat razumiju otvoreni kod

Svebor Prstačić, predsjednik HrOpena i izvršni direktor konferencije DORS/CLUC, navodi da i IBM i Red Hat u kontekstu otvorenog koda imaju pretežno, ako ne i gotovo isključivo, pozitivne konotacije:

Obje kompanije dugi niz godina ostvaruju odlične poslovne rezultate koristeći otvorene tehnologije. IBM je kompanija koja jednako kao i Red Hat razumije otvoreni kod, povezana je sa zajednicom, sudjeluje u upravljanju i sponzorira neovisne projekte otvorenog koda, a također je pokretač nekih od njih.

Iako IBM-u otvoreni sustavi nisu strani pojam, tek će ovim preuzimanjem zbilja imati šanse mijenjati tržišne uvjete, a najveći fokus je upravo na poslovanju u oblaku. IBM otvoreno igra po planu da postane najveći svjetski poslužitelj hibridnog sustava koji povezuje lokalne i vanjske cloud servise. S Red Hatom itekako ima šanse, kako komentira i Ivan Guštin, poduzetnik, sysadmin i developer te prijašnji član predsjedništva HULK-a:

IBM stagnira i već duže vrijeme traži svoju dugoročnu poslovnu budućnost rješavajući se pojedinih dijelova firme i djelatnosti i kupujući druge, pa ovo prije svega vidim kao dio te priče – spašavanje IBM-a i pokušaj vraćanja na vrh. Koliko to očajno želi i mora pokazuje i ogromna cifra koju će za ovo iskeširati.

Ivan Guštin: Tvrtke se itekako razlikuju se u organizacijskom smislu

Već smo se susretali s velikim softverskim akvizicijama tehnoloških divova, poput Microsoftovog preuzimanja Githuba ili Xamarina, a nije tajna ni da je i Google nudio ponude za sam Red Hat. Ipak, pobjedu je odnio stari igrač u plavome.

Ivan smatra da bi se iz toga mogla ostvariti i vrlo dobra poslovna kombinacija:

Obje tvrtke svakako imaju puno toga zajedničkog u tehničkom smislu, pa se to može jako dobro spojiti. Međutim, one se i jako razlikuju po načinu rada, organizaciji, fleksibilnosti i sličnom. Iako poznat po inovacijama, IBM se i dalje percipira kao tromi mastodont, spor na novitete i promjene. Iako je Red Hat od male geek ekipe narastao u veliku korporaciju sličnu ostalim IT tvrtkama, ipak je to mlađa tvrtka, fleksibilnija i brže reagira na promjene i novitete.

Kako zaključuje, pitanje je čiji će način rada prevladati. Kompromis bi bio da svatko zadrži svoj način organiziranja, a da se spoje samo u tehničkom i poslovnom smislu. Trenutno izgleda da tako nešto i pokušavaju.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Svojom infrastrukturom, Rad Hat će IBM-u omogućiti da proširi doseg postojećih Hybrid Cloud rješenja, koje lokalne privatne servere povezuje s cloud servisima trećih strana. Ovom akvizicijom IBM tako postaje vodeća kompanija na brzorastućem tržištu koje je vrijedno trilijun dolara. No kada je u pitanju osnovno javno poslovanje u oblaku, Amazon, Microsoft i Google još prednjače.

Za Red Hat najveći benefit od ovog preuzimanja također dolazi širenjem dosega, ali više korisnički orijentiranim. Naime, iako je Red Hat već 25 godina na sceni, ostali su relativno mala tvrtka. Kako stvari sada stoje, izjavio je jedan od njihovih rukovodioca, ne mogu se samostalno podići na potrebnu razinu da ispune zahtjeve kupaca. IBM, čiji sustav prodaje dopire do 170 zemalja svijeta, sigurno će im u tome pomoći, komentira i Ivan:

Mislim da Red Hatu ovo nije bilo nužno, ali će mu svakako dobro doći da dodatno ojača u enterpriseu, a tu je IBM bio i ostao gazda. Sa svojim dugogodišnjim Unix renomeom, to bi morao moći jako dobro iskoristiti. Microsoft se već skompao s Canonicalom i njegovim Ubuntuom pa će biti zanimljivo kako će na to reagirati Amazon, Google, SUSE i slična imena koja se vrte u tom kontekstu.

IBM: Bez brige, nećemo se miješati u rad Red Hata

Svako veće preuzimanje, pogotovo ono koje je povezano s otvorenim sustavima, često prate i nepovjerljivi pogledi. Kao ni mnogi, ni Ivan ne bih volio da ovo preuzimanje našteti samom Red Hatu, pa ni njegovim korisnicima:

Ali – kao i puno puta do sada – neki krivi ili glupi poslovni potez IBM-a, poput onih Oracleovih nakon akvizicije Suna i njegovog portfolia, neće ni jako ni dugoročno naštetiti Red Hat distribuciji niti Linuxu općenito, jer kao open source bez problema može nastaviti živjeti kao CentOS ili čak nova distribucija.

Iako mnogi ističu da će ovo preuzimanje promijeniti “tržišnu igru”, Red Hat neće mijenjati svoju. Prema prvim izjavama nakon izlaska u javnost s vijestima, vodeći rukovodioci IBM-a i Red Hata slažu se da će fokus, smjer i menadžment Red Hata ostati jednak kao i do prije preuzimanja.

Arvinda Krishni, zamjenik voditelja Hybrid Clouda pri IBM-u tvrdi da nema razloga da utječu i mijenjaju poslovne prakse Red Hata i da ne vidi “nikakvu vrijednost u mijenjanju toga”. Na što je i Paul Cormier, zamjenik izvršnog predsjednika u Red Hatu odgovorio da od dana preuzimanja sigurno ne planiraju “raditi ništa drugačije”. Između ostaloga, iz IBM-a su izjavili da se ni brend Red Hata do daljnjega neće mijenjati, a i samo postrojenje će ostati na trenutnoj lokaciji.

Prema svemu sudeći, ne trebamo se pitati hoće li IBM “upropastiti” Red Hat, već hoće li utjecaj Red Hata na Linux i druge otvorene sustave narasti s obzirom na to da sada imaju iza sebe i IBM-ovu financijsku potporu.

U kontekstu toga i Svebor komentira pozitivan trend koji može proizaći iz ove akvizicije:

IBM će s Red Hatom osigurati da vrtoglavi rast popularnosti tehnologija otvorenog koda nastavi, jer će povećati dostupne resurse za razvoj softvera, podršku, prodaju i slično… a to je i za zajednicu uvijek pozitivno. Što veće resurse projekti otvorenog koda imaju, i što više industrija koristi alate, to se brže i efikasnije razvijaju i inoviraju. Naravno, pod uvjetom da industrija vraća zajednici i projektima otvorenog koda kroz investicije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Novost

Slučaj BitLuckya ide prema zaključenju. Uhićeni osnivači koji su stotine ljudi oštetili za 18,5 milijuna eura

Mnogi su za tvrtku BitLucky čuli prvi put u svibnju ove godine, no nakon tog kobnog mjeseca svi će je itekako dugo pamtiti. Riječka tvrtka za trgovanje kriptovalutama, koju su osnovali i vodili Luka Burazer i Eugen Travalja, tada je svojim klijentima najavila da su nizom “loših trejdova i odluka doveli tvrtku u kriznu situaciju” - nakon čega im se gubi svaki glas.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Novost

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.