Što kaže domaća ‘open source’ zajednica na IBM-ovu kupovinu Red Hata vrijednu 34 milijarde dolara

Mogu li 34 milijarde dolara uložene u Red Hat spasiti "posrnulog mastodonta" te što njihova simbioza znači za tržište i zajednicu oko otvorenih tehnologija? Odgovore su nam dali domaći stručnjaci s područja otvorenog računarstva, Svebor Prstačić i Ivan Guštin.

IBM je prije nekoliko dana potvrdio kako planira preuzimanje Red Hata, tvrtke koja se bavi enterprise rješenjima otvorenog sustava. Preuzimanje je ugovoreno na 34 milijarde dolara, ali se planira zaključiti tek u drugoj polovici 2019. godine. Tim iznosom IBM-ova akvizicija postala je najveće softversko preuzimanje, odnosno treće najveće tehnološko, nakon Dellove kupnje EMC-a.

Red Hat već više od dvadeset godina stvara, održava i doprinosi različitim rješenjima otvorenog sustava. Najviše u prilog tome govori i činjenica da je u zadnje dvije godine Red Hat postao drugi najveći doprinositelj Linux kernelu, nakon Intela. No osim njih, i IBM ima kredibiliteta u otvorenim sustavima.

Svebor Prstačić: I IBM i Red Hat razumiju otvoreni kod

Svebor Prstačić, predsjednik HrOpena i izvršni direktor konferencije DORS/CLUC, navodi da i IBM i Red Hat u kontekstu otvorenog koda imaju pretežno, ako ne i gotovo isključivo, pozitivne konotacije:

Obje kompanije dugi niz godina ostvaruju odlične poslovne rezultate koristeći otvorene tehnologije. IBM je kompanija koja jednako kao i Red Hat razumije otvoreni kod, povezana je sa zajednicom, sudjeluje u upravljanju i sponzorira neovisne projekte otvorenog koda, a također je pokretač nekih od njih.

Iako IBM-u otvoreni sustavi nisu strani pojam, tek će ovim preuzimanjem zbilja imati šanse mijenjati tržišne uvjete, a najveći fokus je upravo na poslovanju u oblaku. IBM otvoreno igra po planu da postane najveći svjetski poslužitelj hibridnog sustava koji povezuje lokalne i vanjske cloud servise. S Red Hatom itekako ima šanse, kako komentira i Ivan Guštin, poduzetnik, sysadmin i developer te prijašnji član predsjedništva HULK-a:

IBM stagnira i već duže vrijeme traži svoju dugoročnu poslovnu budućnost rješavajući se pojedinih dijelova firme i djelatnosti i kupujući druge, pa ovo prije svega vidim kao dio te priče – spašavanje IBM-a i pokušaj vraćanja na vrh. Koliko to očajno želi i mora pokazuje i ogromna cifra koju će za ovo iskeširati.

Ivan Guštin: Tvrtke se itekako razlikuju se u organizacijskom smislu

Već smo se susretali s velikim softverskim akvizicijama tehnoloških divova, poput Microsoftovog preuzimanja Githuba ili Xamarina, a nije tajna ni da je i Google nudio ponude za sam Red Hat. Ipak, pobjedu je odnio stari igrač u plavome.

Ivan smatra da bi se iz toga mogla ostvariti i vrlo dobra poslovna kombinacija:

Obje tvrtke svakako imaju puno toga zajedničkog u tehničkom smislu, pa se to može jako dobro spojiti. Međutim, one se i jako razlikuju po načinu rada, organizaciji, fleksibilnosti i sličnom. Iako poznat po inovacijama, IBM se i dalje percipira kao tromi mastodont, spor na novitete i promjene. Iako je Red Hat od male geek ekipe narastao u veliku korporaciju sličnu ostalim IT tvrtkama, ipak je to mlađa tvrtka, fleksibilnija i brže reagira na promjene i novitete.

Kako zaključuje, pitanje je čiji će način rada prevladati. Kompromis bi bio da svatko zadrži svoj način organiziranja, a da se spoje samo u tehničkom i poslovnom smislu. Trenutno izgleda da tako nešto i pokušavaju.

Svojom infrastrukturom, Rad Hat će IBM-u omogućiti da proširi doseg postojećih Hybrid Cloud rješenja, koje lokalne privatne servere povezuje s cloud servisima trećih strana. Ovom akvizicijom IBM tako postaje vodeća kompanija na brzorastućem tržištu koje je vrijedno trilijun dolara. No kada je u pitanju osnovno javno poslovanje u oblaku, Amazon, Microsoft i Google još prednjače.

Za Red Hat najveći benefit od ovog preuzimanja također dolazi širenjem dosega, ali više korisnički orijentiranim. Naime, iako je Red Hat već 25 godina na sceni, ostali su relativno mala tvrtka. Kako stvari sada stoje, izjavio je jedan od njihovih rukovodioca, ne mogu se samostalno podići na potrebnu razinu da ispune zahtjeve kupaca. IBM, čiji sustav prodaje dopire do 170 zemalja svijeta, sigurno će im u tome pomoći, komentira i Ivan:

Mislim da Red Hatu ovo nije bilo nužno, ali će mu svakako dobro doći da dodatno ojača u enterpriseu, a tu je IBM bio i ostao gazda. Sa svojim dugogodišnjim Unix renomeom, to bi morao moći jako dobro iskoristiti. Microsoft se već skompao s Canonicalom i njegovim Ubuntuom pa će biti zanimljivo kako će na to reagirati Amazon, Google, SUSE i slična imena koja se vrte u tom kontekstu.

IBM: Bez brige, nećemo se miješati u rad Red Hata

Svako veće preuzimanje, pogotovo ono koje je povezano s otvorenim sustavima, često prate i nepovjerljivi pogledi. Kao ni mnogi, ni Ivan ne bih volio da ovo preuzimanje našteti samom Red Hatu, pa ni njegovim korisnicima:

Ali – kao i puno puta do sada – neki krivi ili glupi poslovni potez IBM-a, poput onih Oracleovih nakon akvizicije Suna i njegovog portfolia, neće ni jako ni dugoročno naštetiti Red Hat distribuciji niti Linuxu općenito, jer kao open source bez problema može nastaviti živjeti kao CentOS ili čak nova distribucija.

Iako mnogi ističu da će ovo preuzimanje promijeniti “tržišnu igru”, Red Hat neće mijenjati svoju. Prema prvim izjavama nakon izlaska u javnost s vijestima, vodeći rukovodioci IBM-a i Red Hata slažu se da će fokus, smjer i menadžment Red Hata ostati jednak kao i do prije preuzimanja.

Arvinda Krishni, zamjenik voditelja Hybrid Clouda pri IBM-u tvrdi da nema razloga da utječu i mijenjaju poslovne prakse Red Hata i da ne vidi “nikakvu vrijednost u mijenjanju toga”. Na što je i Paul Cormier, zamjenik izvršnog predsjednika u Red Hatu odgovorio da od dana preuzimanja sigurno ne planiraju “raditi ništa drugačije”. Između ostaloga, iz IBM-a su izjavili da se ni brend Red Hata do daljnjega neće mijenjati, a i samo postrojenje će ostati na trenutnoj lokaciji.

Prema svemu sudeći, ne trebamo se pitati hoće li IBM “upropastiti” Red Hat, već hoće li utjecaj Red Hata na Linux i druge otvorene sustave narasti s obzirom na to da sada imaju iza sebe i IBM-ovu financijsku potporu.

U kontekstu toga i Svebor komentira pozitivan trend koji može proizaći iz ove akvizicije:

IBM će s Red Hatom osigurati da vrtoglavi rast popularnosti tehnologija otvorenog koda nastavi, jer će povećati dostupne resurse za razvoj softvera, podršku, prodaju i slično… a to je i za zajednicu uvijek pozitivno. Što veće resurse projekti otvorenog koda imaju, i što više industrija koristi alate, to se brže i efikasnije razvijaju i inoviraju. Naravno, pod uvjetom da industrija vraća zajednici i projektima otvorenog koda kroz investicije.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Buduća liderica studira računarstvo, vodi vlastiti startup i bori se protiv korupcije, a tek su joj 22!

Priča Kaje Pavlinić, buduće 22-godišnje liderice iz Varaždina zainteresirala je sve okupljene na Leap Women Summitu, a mi smo odlučili provjeriti kako joj polazi za rukom studirati, voditi startup, biti uključena u preko 6 organizacija, raditi i - disati?

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.

Vodič

Pregled top freelancing platformi: Koju odabrati i na kojoj se zadržati?

Kako se snaći u freelance vodama i što prije isplivati na površinu, otkrivamo u pregledu najpopularnijih freelance platformi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Wolt (i UberEats koji će u Hrvatsku doći za njim) imaju bolji CX od većine hrvatskih restorana

Finski Wolt novi je igrač na tržištu dostave Zagreba, ali donosi li nam on prednosti zbog kojih bismo se trebali odreći drugih servisa?

Startupi i poslovanje

DaiBau, uz investiciju od 700.000 eura, želi pomoći svima u regiji koji muku muče s majstorima

Pronaći dobrog majstora zna biti Sizifov posao, a Daibau, u Hrvatskoj poznat kao eMajstor, uz investiciju fondova South Central Ventures i Vito ONE, želi biti vodeće rješenje.

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.

Internet marketing

Ni u 2019. niste sigurni kako učinkovito mjeriti rezultate influencer marketinga? Krenimo od osnova.

Skeptični ste prema influencer marketingu jer ne vidite pouzdanost u načinu mjerenja njegovih rezultata? Evo nekoliko stvari koje će vas razuvjeriti, a kad krenete, i pomoći da budete učinkovitiji.

Društvene mreže

Zašto je jaje s Instagrama nova salata od krumpira s Kickstartera?

Čak i kada ne postoji nikakav poseban razlog za popularnost, do nje se lako može doći uz malo internetskog humora.

Digitalni mediji

Budu li portali kažnjavani zbog “nedopuštenih” komentara, vjerojatno će ih onemogućiti

Hoće li najavljeni zakon o nepoželjnom ponašanju na internetu i revizija zakona o elektroničkim medijima voditi cenzuri i ukidanju komentara na portalima? Odgovore na to pitanje potražila sam kod predstavnika najvećih online medija iz redova Styrije, Hanza Medije, Indexa i Telegram Media Grupe.