Oglašivači bi trebali pozivati najviše 4 agencije na natječaj

Oglašivači bi trebali pozivati najviše 4 agencije na natječaj – bar u završni krug

‘Pitchevi’, natječaji - važan je to dio poslovanja svake marketinške agencije, ali i svakog klijenta, oglašivača, koji želi pronaći pravog partnera. Međutim, pripremanje predloženih rješenja iziskuje dosta napora i s jedne i s druge strane, zbog čega strukovna udruženja iz sektora tržišnog komuniciranja Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije podržavaju svjetske preporuke da oglašivači na natječaje za izbor marketinške agencije pozivaju najviše 4 agencije.

davor-bruketa
Davor Bruketa, predsjednik Uprave HURA-e, napominje da pozivanje većeg broja agencija na ‘pitch’ nije problem samo za agencije, nego i za oglašivača.

Naime, u preporuci, za koju se zalažu Svjetsko udruženje oglašivača (WFA) i Europsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (EACA), stoji da bi oglašivač na natječaj trebao pozvati tri agencije te jednu s kojom trenutno surađuje. To su podržala regionalna strukovna udruženja, odnosno Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA), Makedonska asocijacija agencija za marketing (MAAM), Slovenska oglašivačka zbornica (SOZ) te Udruženje za tržišne komunikacije Srbije (UEPS).

Previše agencija – ‘kilav’ natječaj

Davor Bruketa, predsjednik Uprave HURA-e, napominje da su se hrvatski oglašivači u posljednjih nekoliko godina većinom držali standarda, iako još ima prostora za poboljšanje, prije svega za osvještavanje i edukaciju oglašivača. Naime, i danas ima onih koji na natječaje pozivaju i do sedam, osam i više agencija. Nije to problem samo za agencije, napominje, nego i za samog oglašivača.

Pozivajući prevelik broj agencija na natječaje oglašivači troše previše vlastitog vremena, resursa i novaca na selekciju, što ih čini neučinkovitima. Ako nisu sigurni koje agencije pozvati, preporučljivo je da se prije same provedbe natječaja, u pripremnoj fazi, čim detaljnije informiraju o referencama, timovima i financijskim uvjetima agencija pa tek na temelju toga odaberu četiri agencije koje najbolje odgovaraju zadatku i gabaritima projekta, odnosno tri nove i jednu s kojom već surađuju.

Preporuka se odnosi na treću i završnu fazu pozivnih natječaja koja zahtijeva značajniji angažman financijskih i ljudskih resursa, napominju iz strukovnih udruženja. U prethodnim fazama natječaja struka se zalaže za pozivanje broja agencija koji sami klijenti odrede, primjerice u prvoj kada se sugerira analiza i pregled stanja na agencijskom tržištu, upoznavanje s agencijama, ili drugoj kada oglašivač traži detaljnije informacije o samim agencijama, njihovim timovima i radovima kao i kada se mogu očekivati okvirne financijske ponude. Ako se u završnoj fazi natječaja poziva veći broj agencija, oglašivaču izbor može biti složen i težak, a trošak natječaja znatno veći.

Agencije bi trebale dobiti i naknade za sudjelovanje u natječaju

A i cijeli proces predstavlja trošak za same agencije, napominje Davor Bruketa. Naime, one moraju uložiti vrijeme i trud u projekt čiji ishod s većim brojem natjecatelja postaje sve neizvjesniji. U pojedinim je slučajevima praksa da agencije za svoje predloženo rješenje dobiju naknadu, iako to nije pravilo.

Stav HURA-e, koji se temelji na svjetskim standardima za koje se zalaže i Svjetsko udruženje oglašivača (WFA) i Europsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (EACA), je da sve agencije koje sudjeluju u natječaju za svoj rad i utrošeno vrijeme dobiju nekakvu naknadu.

Bit će izazov o svemu ovome educirati oglašivače, a Davor vjeruje da će napori HURA-e i drugih strukovnih udruženja, kroz konferencije, edukativne programe, medije i druge kanale komunikacije, uroditi plodom. Tako će uskoro čelna osoba EACA-e održati seminar za oglašivače na temu europske prakse pripreme natječaja, a ova će preporuka biti i tema panel diskusije pod imenom “The competitive pitch: Table for four, and nobody more” na ovogodišnjem 23. izdanju međunarodnog festivala kreativnosti Golden Drum u Ljubljani.

Inače, smjernice za provedbu natječaja mogu se preuzeti na stranicama HURA-e.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Karijere

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Tehnologija

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Tehnologija

O Apple Vision Pro: “Ovo nije proizvod za krajnjeg korisnika, ovo je proizvod za ‘nas’ developere…”

Hoće li Apple s novim proizvodom napokon ispuniti VR/AR obećanja koja slušamo godinama? Po svemu sudeći Appleove naočale neće se nositi po ulici, ali Vision Pro izgleda obećavajuće za developere... saznali smo i zašto.

Sponzorirano

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Intervju

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Sponzorirano

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.