Oglašivači bi trebali pozivati najviše 4 agencije na natječaj

Oglašivači bi trebali pozivati najviše 4 agencije na natječaj – bar u završni krug

‘Pitchevi’, natječaji - važan je to dio poslovanja svake marketinške agencije, ali i svakog klijenta, oglašivača, koji želi pronaći pravog partnera. Međutim, pripremanje predloženih rješenja iziskuje dosta napora i s jedne i s druge strane, zbog čega strukovna udruženja iz sektora tržišnog komuniciranja Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije podržavaju svjetske preporuke da oglašivači na natječaje za izbor marketinške agencije pozivaju najviše 4 agencije.

davor-bruketa
Davor Bruketa, predsjednik Uprave HURA-e, napominje da pozivanje većeg broja agencija na ‘pitch’ nije problem samo za agencije, nego i za oglašivača.

Naime, u preporuci, za koju se zalažu Svjetsko udruženje oglašivača (WFA) i Europsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (EACA), stoji da bi oglašivač na natječaj trebao pozvati tri agencije te jednu s kojom trenutno surađuje. To su podržala regionalna strukovna udruženja, odnosno Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA), Makedonska asocijacija agencija za marketing (MAAM), Slovenska oglašivačka zbornica (SOZ) te Udruženje za tržišne komunikacije Srbije (UEPS).

Previše agencija – ‘kilav’ natječaj

Davor Bruketa, predsjednik Uprave HURA-e, napominje da su se hrvatski oglašivači u posljednjih nekoliko godina većinom držali standarda, iako još ima prostora za poboljšanje, prije svega za osvještavanje i edukaciju oglašivača. Naime, i danas ima onih koji na natječaje pozivaju i do sedam, osam i više agencija. Nije to problem samo za agencije, napominje, nego i za samog oglašivača.

Pozivajući prevelik broj agencija na natječaje oglašivači troše previše vlastitog vremena, resursa i novaca na selekciju, što ih čini neučinkovitima. Ako nisu sigurni koje agencije pozvati, preporučljivo je da se prije same provedbe natječaja, u pripremnoj fazi, čim detaljnije informiraju o referencama, timovima i financijskim uvjetima agencija pa tek na temelju toga odaberu četiri agencije koje najbolje odgovaraju zadatku i gabaritima projekta, odnosno tri nove i jednu s kojom već surađuju.

Preporuka se odnosi na treću i završnu fazu pozivnih natječaja koja zahtijeva značajniji angažman financijskih i ljudskih resursa, napominju iz strukovnih udruženja. U prethodnim fazama natječaja struka se zalaže za pozivanje broja agencija koji sami klijenti odrede, primjerice u prvoj kada se sugerira analiza i pregled stanja na agencijskom tržištu, upoznavanje s agencijama, ili drugoj kada oglašivač traži detaljnije informacije o samim agencijama, njihovim timovima i radovima kao i kada se mogu očekivati okvirne financijske ponude. Ako se u završnoj fazi natječaja poziva veći broj agencija, oglašivaču izbor može biti složen i težak, a trošak natječaja znatno veći.

Agencije bi trebale dobiti i naknade za sudjelovanje u natječaju

A i cijeli proces predstavlja trošak za same agencije, napominje Davor Bruketa. Naime, one moraju uložiti vrijeme i trud u projekt čiji ishod s većim brojem natjecatelja postaje sve neizvjesniji. U pojedinim je slučajevima praksa da agencije za svoje predloženo rješenje dobiju naknadu, iako to nije pravilo.

Stav HURA-e, koji se temelji na svjetskim standardima za koje se zalaže i Svjetsko udruženje oglašivača (WFA) i Europsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (EACA), je da sve agencije koje sudjeluju u natječaju za svoj rad i utrošeno vrijeme dobiju nekakvu naknadu.

Bit će izazov o svemu ovome educirati oglašivače, a Davor vjeruje da će napori HURA-e i drugih strukovnih udruženja, kroz konferencije, edukativne programe, medije i druge kanale komunikacije, uroditi plodom. Tako će uskoro čelna osoba EACA-e održati seminar za oglašivače na temu europske prakse pripreme natječaja, a ova će preporuka biti i tema panel diskusije pod imenom “The competitive pitch: Table for four, and nobody more” na ovogodišnjem 23. izdanju međunarodnog festivala kreativnosti Golden Drum u Ljubljani.

Inače, smjernice za provedbu natječaja mogu se preuzeti na stranicama HURA-e.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.