Preko 50 posto Hrvata koristi društvene mreže, ali ih samo 11 posto kupuje putem Interneta
Ivan Brezak Brkan
31. 01. 2011.
GfK je tijekom prosinca prošle godine proveo istraživanje o korištenju Interneta na uzorku od 1000 građana Republike Hrvatske putem osobnih anketa u kućanstvu. Među silnim podacima izdvojit ćemo što Hrvati rade na Internetu...
GfK je tijekom prosinca prošle godine proveo istraživanje o korištenju Interneta na uzorku od 1000 građana Republike Hrvatske putem osobnih anketa u kućanstvu. Među silnim podacima izdvojit ćemo što Hrvati rade na Internetu:
- Društvene mreže koristi 57 posto;
- E-mailove prima i šalje 71 posto;
- Internet bankarstvo koristi 25, ali na žalost preko Interneta kupuje samo 11 posto;
- 37 posto koristi Internet za internetske igre, filmove i glazbu;
- Tjedno Internet do 5 sati koristi čak 35 posto, a više od 20 sati samo 20 posto;
- Gotovo 70 posto se smatra dobrim ili vrlo dobrim u korištenju Interneta;
- Društvene mreže najviše koriste mladi od 16 sve do 25 godine.
Iako su podaci vrlo zanimljivi, u neke se teško možemo pouzdati. S obzirom da se primjerice u pitanju o znanju korištenja Interneta radilo o samoprocjeni, teško je zaključiti znaju li se Hrvati zaista koristiti Internetom ili im je pak slanje poruka na Facebooku surfanja. Što vi mislite o nekim od ovih informacija?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
picek
01. 02. 2011. u 7:16 pm
Podaci me, nažalost, ne čude. Mislim da su mlađe generacije sklonije kupnji preko interneta, no kad otvaraju žiro račun u banci ne pitaju se kakvu će karticu dobiti. Studenti u onim svojim lepezama uglavnom dobivaju Visu Electron s kojom je kupnja preko interneta onemogućena. Jedino OTP banka nudi prepaid debitne kartice. Ali kad si već otvorio žiro račun u jednoj banci, ne da ti se u drugoj.
Drugi razlog je, pretpostavljam, carinjenje robe skuplje od 160 kuna. Nekad je ta carina iznosila 300 kuna, dovoljno da se kupi kakva jeftinija igra ili kolekcija albuma/filmova.