Kako je Groupon, koji je uveo grupnu kupovinu, odbio Googleovih 5.3 milijarde dolara i postao "pravi" internetski startup

Kako je Groupon, koji je uveo grupnu kupovinu, odbio Googleovih 5.3 milijarde dolara i postao “pravi” internetski startup

Potvrđeno je kako je Groupon, web servis koji je pokrenuo trend grupnog kupovanja u svijetu, odbio Googleovu ponudu od skoro 6 milijardi dolara. Stranice za grupnu kupovinu uspješno su se proširile Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom i ostatkom regije, ali i svijeta. Groupon je u međuvremenu postao ozbiljna tvrtka s 2 milijarde dolara prihoda, ali zašto su zapravo odbili Googleovu ponudu?

Potvrđeno je kako je Groupon, web servis koji je pokrenuo trend grupnog kupovanja u svijetu, odbio Googleovu ponudu od skoro 6 milijardi dolara.

Stranice za grupnu kupovinu uspješno su se proširile Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom i ostatkom regije, ali i svijeta. Groupon je u međuvremenu postao ozbiljna tvrtka s 2 milijarde dolara prihoda, ali zašto su zapravo odbili Googleovu ponudu?

Google je prema izvorima Techcruncha, Wall Street Journala i skoro svakog drugog američkog poslovnog ili tehnološkog medija ponudio 5.3 milijardi dolara, od čega 700 milijuna u gotovini, za Groupon. Google je prije nekoliko godina kupio svima nam dragi jubitu za oko 1.6 milijardi dolara.

Groupon je uveo mnogo malih inovacija za svoj zanimljiv poslovni model.

Za razliku od mnogih internetskih startupova, posebice onih koje velike tvrtke inače kupuju, Groupon je profitabilan. Jako profitabilan internetski projekt koji je oduvijek bio pravi internetski startup (što me Aljoša podsjetio da napomenem – hvala).  Iako je prvo pretpostavljano da je Groupon ove godine zaradio 500 milijuna dolara, od čega polovica ide njihovim partnerima, radi se o više od 2 milijarde dolara prihoda. Nije loše za tvrtku koju mnogi nisu nikad smatrali internetskim startupom, jer ne nudi neku posebnu tehnološku inovaciju.

Tehnolozi ne vole dobre ponude?

Ako pitate nekog geeka, bilo u nas ili u SAD-u, stranice za grupnu kupovinu bit će im simpatične, ali ne i nešto posebno.

Većina ponuda na Grouponu, Kolektivi, Kupime i Bigdealu cilja na širu publiku, a najzahvalniji kupci su žene. Tretmani ljepote i masaže najbolje prolaze, ali su zato i restorani vrlo uspješni. Ipak bismo radije više paintballa i kartinga, zar ne?

U SAD-u su se tehnološki blogovi često šalili na račun Groupona i kako nema smisla da ga Google kupi. Nema tehnologije, ponude su loše, itd. Na žalost, u nedostatku tehnologije s kojom se mogu igrati, tzv. tehnološki stručnjaci u nas i u svijetu zaboravili su da tehnologija mora služiti nečemu i nekome.

Lokalno oglašavanje širom svijeta

Groupon mnogi gledaju kao web stranicu s nešto drugačijom organizacijom i ponudama koje im ne trebaju. Groupon je internetski startup u najboljem smislu riječi. Troškovi koje stranice za grupnu kupovinu imaju su prvenstveno ljudske, a tek ona tehnološke. Grouponov poslovni model ipak ne bi radio da se ne radi o internetskom startupu.

Andrew Mason, osnivač Groupona, prvo je pokrenuo startup The Point kao tehnološko rješenje koje je nudilo rješavanje problema kroz grupni trud. Startup je bio zanimljiva ideja, ali nije bio posebno uspješan sve dok Mason nije uveo inovativan poslovni model.

Projekt s uspješnim poslovnim modelom

Mason je odlučio da će nuditi dnevne ponude s popustom korisnicima koji će dobivati popust nakon što ih određeni broj plati kako bi sudjelovali u ponudi.

Restoranima, frizerskim salonima i drugim uslužnim djelatnostima koje si mogu dopustiti značajan popust to bi bio zgodan oblik lokalnog oglašavanja. Proizvoda nije bilo, jer marže ne dopuštaju značajne popuste.

Zbog nedostatka ponuda, Groupon se ograničio na jednu ponudu, čime je uveo tzv. deal-a-day poslovni model koji su preuzeli mnogi startupovi širom svijeta. Poslovni model se pokazao tako uspješnim da je Kolektiva, prva web stranica za grupnu kupovinu u regiji, brzo dobila konkurente.

Deseci tih stranica danas šepaju, dok Kolektiva, BigDeal i nekoliko drugih koje su uspjele održati odnose s partnerima i kupcima, uspješno posluju. Groupon je već preuzeo mnoge web stranice za grupnu kupovinu u zapadnoj Europi, Rusiji i Južnoj Americi.

Groupon nudi nova rješenja za ponude...

Groupon je krajem prošlog mjeseca ponudio i nova tehnološka rješenja: Dok će Groupon Stores omogućiti tvrtkama da lakše objave svoje ponude, Groupon Feed će ih sve uklopiti u personalizirani popis ponuda ovisno o vašim interesima. Facebooku su ponude bile tako zgodne da je nedavno objavio kako će formu podržati u sklopu vlastite ponude tvrtkama.

Grupni uspjeh

Groupon i druge web stranice za grupnu kupovinu primjer su uspješnih, profitabilnih internetskih projekata. Koristeći prednosti društvenih mreža i interneta uopće, uz kvalitetnu tehnološku osnovu i jos bolje sučelje stvorili su novu paradigmu lokalnog oglašavanja.

U našoj regiji napravili su više za internetsku kupovinu od bilo koga. Potaknuli su kupce, a sad ih “pravi” startupi mogu iskoristili.

Google ih je htio kupiti, jer imaju dobre odnose s lokalnim, malim tvrtkama koje jos ne razumiju AdWords. Groupon pak želi izaći na burzu gdje smatra da ce bolje profitirati. Mason i njegovi investitori žele naplatiti svoj trud i rad. Zaslužili su.

Što vi mislite o Grouponu, BigDealu, PonudiDana, Kolektivi i drugim web stranicama za grupnu kupovinu? Koristite li ih?

Napomena: Ivan Brezak Brkan i njegova tvrtka Acumen Connect radi strategiju društvenih mreža i community menadžment za Kolektivu.

Komentari

  1. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    04. 12. 2010. u 11:09 am Odgovori

    Kolektiva je izvanredna! Prodala je 57 zanimanja u online skoli Kartelo http://www.e92.hr u 7 dana po cijeni 399 kn! To je nama dalo ideju i ove godine imamo 100+ ucenika dok smo do tad godisnje imali po 10-12 ucenika. Radit cemo s Kolektivom kad god nam se obrati, a uskoro planiramo nesto novo ponuditi, sto do sad nije bilo na Kolektiva. Kolektiva je od skole Kartelo ucinila start-up! Nadam se da ce to uciniti i od proizvoda mojih ucenika.
    Ivan, jedna molba. Da li bi odrzao predavanje mojim maturantima preko Skypea? Imamo odlicnu kameru :). Kontak: ivica.kartelo et e92.hr ili Skype ivica.kartelo

  2. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    04. 12. 2010. u 4:47 pm Odgovori

    Aljosa, dao si mi misliti. Sto je start-up? To je izraz na vrhu mjehura koji se pocinje nadimati 1980 a zove se liberalizam, deregulacija financijskog trzista, koju je zapoceo Regan, a onda se prelilo na Tachericu pa doslo do Kine i cijelog svijeta (potrazi na amazon.com knjigu Kindle format Greed Merchants).
    Tehnoloski Start-up je poceo cca. 1995. s Andersenom (izbacio je ove godine RockMelt) i njegovim Netscapeom a zavrsio 5 godina kasnije totalnim raspadom tog mjehura. Sustav se zateturao, internet start-upovi nestali (prezivio samo Amazon.com i Yahoo.com i eBay mozda jos netko?) i poceo ponovo po starom, izbacio Google koliko znam i to je sve od vecih da bi se totalno raspao sad u ovoj krizi, i sad se vracaju regulacije a jos vise trazi novi put.
    Tipicno za tih 5 godina pred prsnuce mjehura je bilo “kupi/prodaj/kupi/prodaj” firmu koja nije zaradila ni kune. Start-up je vise znacilo “kocka je bacena na ruletu” a ne zaradjeni novac. Nakon tog ruleta s praznim start-upovima ostadose prave firme bez novca (GM), jasno ne samo radi toga. Bilo kako bilo, radilo se o tome da stvarni novac koji je postojao u “dzepovima ljudi” (citaj “fondovima”) promjeni vlasnika i dospije u trezore tih nekoliko najjacih banaka (Greed Merchants) i prelije se u kojesto pa i u bogate nekretnine i siromasne nekretnine, dok ide ide i bum rasprsnu se, jer se valjda ona kocka na ruletu zaglavila.
    Sto je onda start-up?
    Ako bismo start-upom nazvali nekoga tko od nule zaradi (ne mesetari, nego firma zaradi) puno novaca (relativno gledano) onda je Groupon to. Ja bi start-up vezao za projekt, ideju, a ne firmu, tako da svaka firma ima svoje start-up momente.
    Na primjer, moji ucenici su se pojavili na sajmu SASO na standu Skole i demonstrirali ideju koja je u jedno poslijepodne stekla 50-etak kupaca. Svidja mi se to zvati start-up. Volim reci sebi a i njima “ajmo opet jedan start-up” jer taj izraz mi je odlican za istaknuti dobru ideju ali na djelu, od ideje do finalne prodaje. Sve u nekoliko dana. Na kraju krajeva na idejama se stvaraju i nove firme.

  3. Ivan Brezak Brkan

    Ivan Brezak Brkan

    04. 12. 2010. u 7:10 pm Odgovori

    Ma dobro Aljoša, i ja i ti znamo što je startup po definiciji, ali je poanta bila kako su mnogi smatrali da nije internetski startup jer nije tehnološka firma 🙂 Notiram doduše komentar, jer pretpostavih da svi znaju što je startup – hvala

  4. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    04. 12. 2010. u 8:47 pm Odgovori

    “poanta bila kako su mnogi smatrali da nije internetski startup jer nije tehnološka firma”

    A što pak znači “tehnološka firma”? Mijenjamo jednu nejasnu definiciju drugom…

    Aljoša, ne slažem se da profitabilnost definira trenutak kad neka tvrtka prestaje biti startupom, jer to ne mora biti trajno stanje. Što ako nakon profitabilnosti tvrtka uvede novi proizvod, krene s troškovima razvoja i marketinga, te ponovo uđe u negativno cash flow? Puno trajniji događaj je exit event — akvizicija ili IPO — kojim tvrtka definitivno prestaje biti startup; ali taj kriterij opet ne pokriva startupe koji se transformiraju u lifetime business…

    Zanimljivo je da se rasprava o ovome potegne uvijek kad se priča o Groupon-klonovima, poput Kolektive; ali osobno još uvijek mislim da ne postoji jasna definicija što je to startup, i da svatko ima neku svoju. Za mene osobno jedan od ključnih elemenata startupa je proizvod, tj. startup mora razviti svoj vlastiti proizvod i ponuditi ga na tržištu, i to onom koje je po mogućnosti veće od statističke greške (kakvo je Hrvatska) — ali to sam ja.

    Možda je u svemu najbliži istini bio Eric Ries sa svojom definicijom: A startup is a human institution designed to deliver a new product or service under conditions of extreme uncertainty. 🙂

  5. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    04. 12. 2010. u 9:01 pm Odgovori

    Berislav Lopac potpisujem sve sto si rekao! Proizvod! Mozda bi rijec proizvod trebalo promjeniti u sadrzaj! Na primjer, Chris Anderson spomene Long Tail u svom blogu i okrene svijet naopako. Jedan jedini blog sturt-upa u stratosferu!

  6. Damir 2

    Damir 2

    04. 12. 2010. u 11:31 pm Odgovori

    Groupon je baš hrabar što je odbio tako dobru ponudu, jer za razliku od Google i sličnih, nema neki proprietary algoritam i slično pa je puno ranjiviji. Pokazalo se da su njegovi korisnici lovci na jeftinoću i nisu lojalni marki već popustu. However.

    Bila su istraživanja koja pokazuju da je cca 1/3 firmi nezadovoljna tim načinom prodaje i ne bi ponovili. Od ovih 2/3 zadovoljnih 60% bi ponovilo oglas, ostali ne bi. Sistem je znači daleko od kvalitetnog.

    Domaći tipični primjer Kolektiva. Firme stavljaju ponudu sa 50% popustom, što obično znači da prodaju ispod cijene isplativosti. Na to im Kolektiva uzme još cca 50% fee. Znači u gubitku su ali ok to je trošak marketinga. Prosječna ponuda/zarada firme cca 40.000 Kn (400x100Kn), recimo da su na nuli. Pola ide Kolektivi znači trošak min. 3.000 EUR. No ako pogledamo da je dnevna posjeta Kolektive cca 2000 unique i da ponuda traje dan-dva to bi značilo da je za 4000 eyeballs – gledatelja reklame plaćeno 3000 EUR. Puno previše brate, kada se usporedi da za jedno emitiranje prije HTV dnevnika plaćaš isto a vidi te 400.000 ljudi.

    Taj model je zreo za generalnu reviziju, pogotovo kada se male firme konsolidiraju jer sada su još zatečene situacijom koju ne razumiju. U tom svjetlu zaista je hrabar potez Grouponova odbijenica Googleu.

  7. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    05. 12. 2010. u 12:36 am Odgovori

    Damir 2 je, je, vrlo je hrabar, jer nista ne traje vjecno, pogotovo danas, kad je svakom businessu samo jedno zajamceno a to je kraj, ukoliko se vjesto ne mjenja svako toliko.
    Podaci koje ste iznijeli su tocni, strahovi tocni, rizici tocni. Ali ima jos toliko malih kojima treba vjetar u ledja i stvaraju se stalno novi mali. Usporedba s TV nije u mom slucaju dobra. Devedesetih godina smo bili na TV vise puta, ali kao da nismo (knjige, Skola E-92). Godine 2005 cini mi se smo bili na Maja show u 13 sati na HTV1, emisija posvecena u cijelosti skoli Kartelo, kao da nismo. A toliko mi je ljudi reklo da je to gledalo. Kolektiva ove godine u ozujku nam donosi 57 ucenika u 7 dana (14.000 pogleda prema vasim podacima). Ideja je izvanredna, grupni popust ima smisla i trebala bi potrajati. Ako tome dodate da oni nude samo usluge, onda ce dobrim uslugama i to sto dobiju biti dovoljno za varijabilne troskove (ljude koji rade), jer fiksne ionako imaju radili ne radili. Dobiti posla koji placa racune reklamu i placa radnike, hej, pa sto zelimo vise i u boljim vremenima! Treba samo napraviti izvrsnu uslugu.

  8. Goran K.

    Goran K.

    05. 12. 2010. u 7:30 am Odgovori

    Ispada da je “bounce rate” TV oglasavanja ipak prevelik Damire. Grupna kupovina, ma kako bila mala, je ipak neka ->kupovina, dobar je Ivicin primjer.

  9. Damir

    Damir

    05. 12. 2010. u 3:21 pm Odgovori

    @ Damir2
    Hm, imenjače, ipak ova analiza ne stoji baš. Prvo, nemam analitiku Kolektive ali bio bih vrlo razočaran da imaju samo 2k unique-a dnevno na sajtu. Pravo pitanje ovdje je doseg poruke/ponude, a ona se broji u broju fb i tw fanova + email pretplatnika + nepretplaćenih posjetitelja + affiliate + … u dva dana mislim da je to bliže 50k nego 2k. Možda IBB može potvrditi.

    Drugo, na Groupon i klonovi sajtovima prodaju se gotovo isključivo usluge. Takve firme imaju fiksne troškove bez obzira na prodaju (najam, zaposlenici, komunalije), a nemaju dodatno COGS kao što je slučaj kod firmi s tzv. packaged goods. Dakle, tzv marginal/incremental cost im je nizak. Zbog toga im je prodaja dijela kapaciteta za koji su i ovako platili cijenu jako zanimljiva, posebno u krizi radi cashflowa.

    Treće – oni ipak nešto prodaju, kupci konzumiraju njihovu oglašavanu uslugu, a oni pametniji zarade kroz crossell/upsell prodajući dodatne stvari koje nisu predmet ponude na flash sales sajtu

    I četvrto – Bez obzira na uspjeh, s obzirom na broj zaposlenika i troškove razvoja, cijeli model operativno još uvijek mislim da nije profitabilan za Kolektivu. U ovom trenutku oni doslovno osvajaju zemlju kao na divljem zapadu, a cashout će biti u akviziciji većeg igrača. Koji je već investirao nešto u tu priču.

  10. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    05. 12. 2010. u 4:10 pm Odgovori

    Damir ide dalje u analizu, dubinsku, pa cu se nadovezati: ako je GoodWill nesto neprocjenjivo jer se radi kumulativno i dozivotno, onda je moje iskustvo s Kolektivom dolilo puno ulja na vatru. Nakon tih 57 upisanih od Kolektive, sastali smo se u virtualnom razredu s pametnom plocom i kamerama http://www.e92.hr/index.aspx?GID=34 (video), zasvirali Tinu Turner i dobro se zabavili gradivom i entuzijazmom svih. Ucenici su nas poceli hvaliti na http://www.forum.hr pa su poceli pristizati novi ucenici a novac je isao sad sav nama. Odusevili smo se cjenom kako je dobro pogodjena i prosirili je na ostala zanimanja i povezali s 20 godina postojanja i tako vrlo brzo dosli do 100 ucenika (skok s 12 ucenika godinu prije, na 100!, hej ljudi zar to nije start-up par exelance). Sav taj polet prelio se i na nase druge inovacije, Mrmra, SASO, Bozicni sajmovi i puno puno toga. Kolektiva je najveci okidac inovacija kojeg smo ikad imali.
    A onda ti ljudi u Kolektivi su genijalci. Ponudite im svoju ponudu pa da vas vidim hoce li ju oni prihvatiti. Gdje su se obucili tako vrhunski pojma nemam. Ako prihvate vasu ponudu skacite i slavite jer imate vrhunsku ponudu! Ako vas Kolektiva prihvati to je kao da ste dobili Oscara u svojoj bransi na svom trzistu!
    Kolektiva je meni naprosto otvorila oci!
    Za postici takvu kvalitetu koju ima Kolektiva treba puno puno resursa i zato se slazem Damire s vama da od profita jos dugo nista kod Kolektive, da budem precizniji, ima dobit s negativnim predznakom jos uvijek. Kvaliteta je to!

  11. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    05. 12. 2010. u 4:57 pm Odgovori

    Moram podijeliti s vama ove rijeci poznatog izumitelja Bob Metcalfe @BobMetcalfe:

    “There are two kinds of BIG start-ups, fast and slow. The fast kind is like Facebook, where an innovation (e.g., the social network) leverages a huge investment in infrastructure (the Web, the Internet), a platform. The slow kind of big start-up is like (my own) 3Com (and later Cisco), where at the start there were no customers demanding Ethernet for their Internet-connected PCs, mainly because they didn’t have PCs yet, not to mention no Internet either.”

    Sad mi je jasno u koji BIG start-up spada Kartelo (Skola E-92 online dio): The slow kind of big start-up jer kad smo poceli online skolu 1996. godine ljudi nisu imali ni racunala ni internet. Prvi put cujem taj izraz slow star-up. Do sad sam se sretao samo s izrazima “dolina smrti” kad pokrenete 100% novi business, kakvog do sad nema, tad imate prve preuzimace, inovatore i nakon toga stop, nitko dok jednog dana ne navale svi. Takvi 100% novi poslovi su zato rjetki. Ljudi pokrecu 10% drukcije poslove, gdje u tih 10% idu stvari kao sto je jaftinije 10% od konkurencije, kvalitetnije 10% od konkurencije, na boljoj poziciji 10% od konkurencije itd.

    Ne znam kako sam usao bas u posao 100% drukciji od vremena, ali znam da ga nikad ne bih mjenjao za manji postotak. Poznati 100% novi poslovi su Apple, Java, iPhone itd. ali ih ima najvise u grupi koja nikad nije zazivjela ili je jos u dolini smrti.

  12. Damir 2

    Damir 2

    05. 12. 2010. u 10:33 pm Odgovori

    @Kartelo, Kolektiva i Groupon nisu sajtovi za kolektivni popust nego sajtovi za reklamiranje malih poduzeca. Kolektivni popust je samo marketinski trik, npr dovoljno je samo 5 prodanih kupona da ponuda od 50% bude vazeca sto je vrlo nerealno. Ne mozes doci u ducan i traziti 50% popusta za samo 5 kupljenih primjeraka usluge ili proizvoda. Ako pogledas neke studije vidis da se trgovci zale da se kupci ne vracaju niti trose vise od planiranog artikla na popustu. Zato jer love popust a nisu impresionirani firmom i njenim brandom. Takodjer neki se zale da kupci ne ostavljaju baksis u restoranima, da im nagle neplanirane posjete stvaraju velike troskove itd. Znaci djelatnost je mlada i vjerojatno ce proci kroz dosta revizija dok se ne ustali kvalitetan model koji ce odgovarati i trgovcima.

    Vama je ponuda bila uspjesna, svaka cast. Tome je kumovao veliki popust, a i ciljana publika se vjerojatno poklopila.

    @Damir, mislim da ne mozemo kao posjetitelje racunati one koji su vidjeli obavijest u mailu ili Twitteru jer to je manje vise spam, kao sto je spam bulk mail poslan na 100.000 adresa. Sklon sam zbog toga da se ipak priklonim brojci od 2000+ dnevno.

    Slazem se da su usluge najprofitabilnije, ali najvise zbog principa daj-sto-das. Ako npr. moj studio za masazu nije bas nesto posjecen, dal budem musterijama i popust od 50% jer me masaza ne kosta prakticki nista. Ali takav model ne moze biti reprezentativan za novi nacin prodaje koji zeli biti revolucionaran. Jer vec i mali pomak od generickih usluga, npr. restorani se dosta zale zbog neisplativosti oglasa koji su dali. Neki spominju naglo povecanje zaliha robe, troskova, nezadovoljstva osoblja koje odradjuje prekovremene bez baksisa itd. Svi spominju vrlo mali broj onih koji se vracaju.

    To sve skupa ne baca negativno svjetlo na ideju kuponske prodaje nego trazi poboljsanje poslovnog modela koji je sada po meni pretjerano egocentrican, tj ne haje za trgovce. Meni osobno ne svidja se kaj ti sajtovi zovu firme kao trgovacki putnici i prakticki ‘uvaljuju’ uslugu

  13. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    05. 12. 2010. u 11:19 pm Odgovori

    Damir 2, sve ste opet ispravno rekli, ali to samo znaci da su trenutno fokusirani na stalno nove i nove ponude, a nemaju sad odgovore za modele vracanja ljudi. To prepustaju ponudo-davcu da iskoristi kako najbolje zna.

  14. Ivan Brezak Brkan

    Ivan Brezak Brkan

    06. 12. 2010. u 8:19 am Odgovori

    @Damir 2 Damire, 1/3 tvrtki koje spominješ konkretno je bila vezana za to da nisu imali kapacitete za sve kupce. Groupon ima više nego dovoljno partnera i upravo zato radi platformu za Dealove. Usluge nisu proizvodi i zato ih mogu “bulk” prodavati, kao što se nekome isplati prodavati klopu jeftinije na pijaci, jer ide na količinu 🙂

    I tvoje i Berislavove kalkulacije su zanimljive, ali daleko podcjenjuju Kolektivine brojeve 🙂 Sve je to krasno u teoriji, ali fora je što za razliku od mnogih startupa koji imaju investicije kao poslovni model i Excelom dokazuju profitabilnost, Kolektiva i Groupon su profitabilni i zapošljavaju mnogo ljudi. They actually work 🙂

    Što se tiče oglašavanja na TV-u, ono ovisi o ciljanoj grupi. Da bi ti se i isplatilo oglašavanje u primetime terminu, mora biti proizvod dostupan svim tim kupcima. Fora je što kod kupona na group shopping stranicama taj kupac sigurno dolazi, a i sigurno je platio. Osim toga, kuponi odnosno popust stavljaju pritisak na eksperimentiranje. Primjerice, dosad nisam nikad reagirao na reklame za balon, ali sam s Kolektivom to vrlo rado eksperimentirao. Ergo, Kolektiva se itekako isplati za otkrivanje novih kupaca za razliku od nekih drugih formi oglašavanja.

    Ovo za “uvaljivanje” se uopće ne slažem. Možemo diskutirati o tome “kako ih nude usluge”, jer neke od spomenutih stranica to rade loše, ali prodaja je aspekt poslovanja koje većina internet tvrtki ignorira. Ne daj bože da ja ponudim nekome uslugu – dosad mi je web stranica. Glupost. Većina tvrtki u Hrvatskoj ne posluje kako spada, jer se boje dignuti telefon i ponuditi nekome softver/uslugu/oglašavanje. IMHO. 🙂

  15. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    06. 12. 2010. u 9:06 am Odgovori

    Ivane, ja se potpuno slažem da Kolektiva ima prihode, i to je vrlo pozitivno. Međutim, bismo li mogli prestati omalovažavati jedne projekte nauštrb drugih? Ne znam nikoga tko ima “investicije kao poslovni model”, a činjenica da neki trebaju duži period razvoja, bez prihoda, prije launcha ih ne čini nimalo manje vrednijima, već samo drukčijima; bilo bi to da kažemo da je auto manje vrijedan od aviona jer ne leti…

    Uostalom, u Hrvatskoj nikako da shvatimo da prihodi (mlade) firme nisu nešto najvažnije. Uostalom, budite sigurni da Steffan nije investirao u Kolektivu zato što ona ima prihode…

  16. Damir 2

    Damir 2

    06. 12. 2010. u 10:46 am Odgovori

    @Ivane poštujem tvoje stavove ali imam primjedbi.

    U npr. ovoj studiji koja je trajala godinu dana (http://bit.ly/degDT0) vidi se da 1/3 prodavača apsolutno nije zadovoljno tim načinom prodaje, bez obzira na kapacitete za kupce ili nešto drugo. Meni je to sasvim razumljivo jer takva prodaja trenutno je u fazi iskorištavanja ‘hype’ faze i nije podešena da odgovara svima. Vezano uz Kolektivu ti znaš brojke bolje i potpuno ti vjerujem.

    Što se tiče usporedbe 400.000 gledatelja prije dnevnika TV-a i par tisuća dnevno na Kolektivi za istu uloženu lovu mislim da tu ne treba puno teorije. Razlika je naprosto prevelika. Umjesto TV tu može stajati i nešto drugo, npr 5-6 dana oglasa na index.hr koje bude donijelo cca 25.000 posjeta ili klika na baner. Hoću reći da cijena oglasa na kuponskom sajtu baš ne opravdava previše uloženo. Nekima da ali nekima ne. Mislim da je na TV-u puno veća šansa da mi se potencijalni kupci vrate ili kupe dodatni proizvod jer TV stvara brand dok kuponski sajtovi zasad privlače samo bargain huntere. Ako pogledaš studiju vidi se da su trgovci pokušali sa više kuponskih sajtova ali im se Groupon najviše isplatio jer je najpopularniji. Iz toga ja čitam da ih nije briga za brand Groupon sajta nego gledaju da čim više ljudi vidi oglas, a što je trenutno Groupon (a može postati i FB, Yahoo itd) . Tako i kupci, sa tim da oni skeniraju sve poznatije kupon sajtove jer ih nije briga tko nudi nego koliki je popust onog kaj ih zanima.

    A ako uzmemo tip poslova ovih kaj su zadovoljni, masaže itd, mislim da to nije reprezentativni uzorak ekonomije nego više marginalni dio. Znači dok obje strane ne budu zadovoljne i dok pogotovo mainstream prodavači ne budu zadovoljni ne možemo govoriti o uspješnom novom modelu već samo o iskoristi-dok-ide sistemu.

    A kaj se tiče primjedbe @Berislava tu se potpuno slažem. Google i FB su bili neisplativi dosta dugo kao ‘investicija kao model’ ali su to žestoko nadoknadili kada su se ufurali jer su im modeli promišljeni i postojani. A ni venture kapitalisti nisu baš budale. Za razliko od tog tipa, kuponski model zasad nije puno više od ‘hype’. Puno je malih biznisa koji imaju male šanse da nekaj naprave pa je jasno zakaj se lako daju nagovoriti. Imam par frendova sa picerijom, restoranom i jednom uslugom i svi su rekli da su ih prilično gnjavili sa ponudom za oglas na nekoliko domaćih kuponskih sajtova. Nekaj u stilu klasične prodaje na proviziju od posuđa do vitamina. Meni to ne djeluje previše perspektivno ni inovativno

  17. Damir

    Damir

    06. 12. 2010. u 2:29 pm Odgovori

    @Damir2
    imenjače, ne može biti spam nešto što se korisnik sam i bez prisile opredijeli (opt-in) i u svakom trenutku može se isključiti (opt-out). To vrijedi kako za emailove, tako i za Fb, Tw.

    Oglašivače, ako ih tako ovdje percipiramo, zanima doseg njihove poruke. Kad ti kanali ne bi imali smisla i bili spamiranje korisnika, onda ni ti sajtovi ne bi ulazili u izgradnju te baze fanova, followera, leadova…

    Spam je kad se npr. dogovore sa ZABA-om i iskoriste njihovu bazu klijenata za svoje aktivnosti.

  18. Damir 2

    Damir 2

    06. 12. 2010. u 3:51 pm Odgovori

    @Damir prihvaćam tvoje viđenje.

    Da li se može onda reći da je broj followera na Tw ili FB jednakopravan broju unique visitora na nekom sajtu.

    Meni dolazi dosta emailova za koje mi se ne da kliknut unsubscribe, jer nerijetko je taj proces namjerno zakompliciran. Sve u svemu, 95% takvih poruka ne uzimam jednako ozbiljno kao kad svjesno idem na neki sajt.

  19. Damir

    Damir

    06. 12. 2010. u 4:20 pm Odgovori

    E sad, kako pisati emailove, koliko često, kako ih tehnički riješiti i kako se probiti u inbox u vrijeme multiple i priority inboxa potpuno je drugi par opanaka.

    Ali je isto upitno koliki je taj famozni TV doseg tj. što radi gledatelj dok oglašivač vrti reklamu, a on ju kao gleda? Najvjerojatnije kuha, usisava, svađa se s ukućanima, obavlja nuždu ili ovlaš daljinskim prešaltava po programima. Koliko ih je percipiralo poruku? Dvadeset posto je moja najbolja ponuda.

  20. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    06. 12. 2010. u 5:59 pm Odgovori

    Pricate o TV kao da TV nudi sto i Kolektiva. TV svoje usluge cash&cary a ti se misli dalje. Sto se mene tice stim sam raskrstio prije 10 godina. Jednom prije interneta sam nazvao Slobodnu Dalmaciju i rekao im da ja mogu njima placati 500 kn mjesecno a da mi oni sitnim slovima negdje na stranici bilo kojoj napisu Kartelo (Skola E-92) sto ce ukupno godisnje biti manje od 1/8 povrsine stranice. Niti cuti. Kasnije je to Ggoogleu donijelo bogatsvo. Novine su trazile za 1/8 stranice 2.500 kn i dalje ih nije briga. Agencija koja ti to nacrta i smisli uzme svoj dio i isto je nije briga za dalje. A ti nezadovoljni ponudo-davci ocekuju da im Kolektiva i posluzuje goste i kuha jela :).
    Ako Kolektiva “poteze za rukav” to nije to, nego ona ljude uci, ona je veliki entuzijasta, vjeruje u svoju ideju, vjeruje da ce povecati zaposlenost, da ce omoguciti i malim i veliki bolje poslovanje, i jasno vjeruje prije svega radi sebe. To je startna osnova koju ne treba spominjati.
    Kolektiva je rekla: platit ces uslugom, a ne novcima i to samo ako ti mi dovedemo kupaca koliko ti kazes, za koliko ti kazes popusta, u kojem vremenu itd itd sve ponudo-davac sam fino izracuna i kaze. Placamo uslugom!!!! Kolektiva je dragocjena i prava i model ce biti sve bolji i bolji kako se bude sirio na sva mjesta, postat ce konkurentan svim dosadsnjim modelima i jednostavno ce uzeti kompletno trziste marketinga, prodaje…
    Dalje, nije Kolektiva mene zvala, nego sam ja njih zvao nakon sto mi ih je spomenuo prvi @hbujas a nakon toga kad sam procitao u novinama o njima odmah sam im poslao mail i dogovor je bio na klik.
    Zato sam ja zadovoljan s njima jer sam ja inicijator, sto znaci da sam ih dobro prostudirao, dobro razmislio o svojoj koristi, svom interesu i sve je odlicno.

    Davno sam shvatio da kad me ljudi zovnu na telefon, a ja se slucajno javim, jer se ne javljam a telefon je tu samo da ga mogu napisati na stranice da ljudi vide da sam stvaran (Stenford – 10 stvari koje trebate uciniti da vam ljudi vjeruju) i pitaju za skolovanje, ja kazem “samo preko interneta” i dadem im odmah adresu skole koja radi u zidanoj prostoriji. Ljudi su zamislili poci u skolu od cigle i onda ih ti zaljepis s online skolom. Kako da ne. Odmah ce reci “O pa sto ne kazete, evo nas trcimo…”. Malo sutra.

    Kartelo nije imalo svoja sredstva niti dobilo investitore da intenzivno radi na “skolovanju” ljudi o skolovanju. Ogromnu energiju

    Kolektiva to radi.
    Kolektiva trosi na objasnjavanje ljudima, a samo zato sto kolektiva nema trzista, Kolektiva stvara trziste, ona je 100% nova usluga, a gore smo rekli sto je njihova sudbina (slow start-up).
    Ipak, uspijeli su stvoriti fast-start-up i to jedan od najbrzih na svijetu ikad, a to nije islo bez ulaganja, velikih ulaganja i zato smatram da su daleko od zarade. Kolektiva, kao i Groupon je u povojima i njihovi ciljevi su postati jedini na svijetskom trzistu, to je nova paradigma koja ne daje prostora konkurenciji, kao sto je i Google s cijenom besplatno svom glavnom proizvodu (trazilici) zalupio vrata konkurenciji, ali i pokazao ostalima kako ga se jedino moze tuci, kvalitetom i s besplatnim, pa sad imamo lavinu besplatnog gdje su najznacajniji Twitter i Facebook.

    Prije dvije godine sam procitao da kod nas ima samo 2% subjekata u gospodarstvu koji imaju svoje web stranice. Napravio sam pokus. Rekao sam ucenicima da tipkaju 10 firmi obrta sto god su vidjeli na putu od kuce do skole. Oni su tipkali najvece i najpoznatije. Rekao sam moze. Od 10 ih je imalo 2 web site. Jucer sam to ponovio i bilo je opet 2.

    Tek toliko da se podsjetite na koje trziste je zagazila Kolektiva. Zelim joj srecu, zelim snjom trajno raditi, sto ce se i ostvariti jednog dana. Jednog dana ce i Kolektiva raditi besplatno i imati vecu dobit od Googlea ako ga tada bude bilo.

  21. Vedrana

    Vedrana

    06. 12. 2010. u 6:37 pm Odgovori

    Evo, samo da se ubacim nakratko, kao korisnik Kolektive i sličnih stranica.
    Istina, kupac na tim stranicama nije lojalan marki nego popustu. Dakle, svejedno mi je dobijem li popust od Kolektive, Kupi me, Ponude dana… itd, da ih sad sve ne nabrajam.

    Međutim postoji u nekoj mjeri lojalnost tvrtki kod koje se koristi popust. Stranice poput Kolektive sjajan su način da se isproba neka usluga i da onda čovjek može odlučiti sviđa li mu se pružena usluga ili ne, a da se ne mora za uslugu platiti puna cijena. Čija usluga ne zadovolji više me neće vidjeti kao kupca, ali onima čija usluga je bila dobra i za čiju uslugu ustanovim da odgovara redovnoj cijeni, njima ću se vratiti i kasnije i platiti punu cijenu pri sljedećem posjetu.

  22. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    06. 12. 2010. u 9:14 pm Odgovori

    E Vedrana pozlatile vam se rijeci! Izvrsno ste to rekli. I vi i Kolektiva i Kartelo radimo isto: istrazujemo! Slika se kompletira. Jos samo nedostaje misljenje one nezadovoljne 1/3 ali to svatko moze procitati u gornjim linkovima pa dobiti stvarno cjelovitu sliku o Kolektivi i sire, i jasno, na osnovu te slike stvoriti svoje osobne zakljucke.
    Kao u svim 100% inovativnim poslovima, tako i Kolektivi je glavni problem pronaci ljude koji ce provoditi zacrtanu viziju. Investitori imaju novac, novca uvijek ima jako jako puno oko nas, novac je jeftin, ali pronaci ljudsko vrijeme, eee to je jako skupo jer ga nema, pa nema, a vrijeme prolazi i mnoge inovacije radi toga nikad ne zazive i investitori plate skupo to cekanje na prave ljude.

  23. Damir 2

    Damir 2

    06. 12. 2010. u 10:28 pm Odgovori

    @Kartelo ja to ne bi toliko mistificirao 🙂

    Po meni stvar je puno jednostavnija. Kupon sajtovi općenito koriste nezavidan položaj malih lokanih biznisa i uzimaju im veliku lovu. Prvo ih natjeraju da daju veliki popust. Zatim ih natjeraju da taj popust aktiviraju već na vrlo malom broju prodanih kupona. Dalje uzmu im 50%, mislim uzeti 50% od prodajne cijene je hmm.. svaka čast. Daleko od pomaganja.

    Zatim ih prisile da ne mogu ograničiti broj prodanih proizvoda ili usluga. Npr ja bi prodao 30 masaža jer za toliko imam kapaciteta i resursa. Ali ne, moram prodati koliko god ljudi klikne na ‘kupi’ za vrijeme trajanja ponude, zato da bi kupon sajt zaradio čim više. Gdje je tu pomaganje i stvaranje tržišta koje spominješ. Ako slučajno prodajem sa minusom, taj minus ne mogu kontrolirati jer ne znam koliko će se kupona prodati. Loše.

    Gdje ti vidiš da kupon sajtovi ljude ‘uče’ i da su ‘entuzijasti’. Ja vidim samo poplavu kupon sajtova jer svi su nanjušili laku lovu i nisku barijeru za ulazak. Meni to liči više na napad morskih pasa na trenutno nezaštićene trgovce. Ali dosjetiti će se oni i konsolidirati. Tada će se pravila mijenjati i to je tek put ka nekom održivijem poslovnom modelu koji ima budućnost.

    A ovo o zivkanju mojih frendova je istina. Ako pogledaš situaciju u Americi ima po Internetu istih iskustava. Premda kuponeri tvrde da su liste čekanja duge. Možda jesu možda nisu, nešto je tu ipak nejasno. Kada je Google krenuo nije bilo toliko sumnjičavih izvještaja jer je bio svima od koristi.

  24. Vedrana

    Vedrana

    07. 12. 2010. u 8:26 am Odgovori

    @Damir 2 – Ne bih se složila da ne dopuštaju ograničavanje broja prodanih kupona. Već sam nekoliko zanimljivih ponuda propustila baš zato što prodavatelji usluge mogu ograničiti količinu, što je naravno i u redu jer oni najbolje poznaju svoje kapacitete.

    A osim što mogu ograničiti količinu, mogu i odrediti trajanje kupona. Osobno su mi najdraži oni koje je moguće iskoristiti u roku od barem 6 mjeseci jer tako mogu lakše kupljenu ponudu uklopiti u svoj raspored.

    O proviziji od 50 % ne mogu govoriti jer o toj strani posla ne znam ništa. Ali svatko s imalo soli u glavi, a oni koji vode neki biznis najčešće imaju bar nešto u glavi, znat će izračunati isplati li mu se ovaj način prodaje/oglašavanja ili ne.

  25. Damir 2

    Damir 2

    07. 12. 2010. u 7:13 pm Odgovori

    @Vedrana sori ali to o neograničavanju nije točno. Ako je tako onda ja mogu prodati 5 masaža za po 100 Kn i kuponeru platiti sve skupa 250Kn za dva dana oglašavanja.

    Možda je Kolektiva to omogućila ali Groupon i ostali klonovi to ne dopoštaju jer to im je osnovni izvor zarade, čim već broj prodanih kupona po duljini trajanja kampanje. Ako ti prodaješ 5 masaža za dva dana a neki drugi prodaju 200 usluga za isto 100 Kn u dva dana onda se kuponeru uopće ne isplati da stavlja tebe i troši vrijeme neefikasno.

  26. Vedrana

    Vedrana

    07. 12. 2010. u 7:30 pm Odgovori

    Okej, ispravak nepreciznog navoda. Mislila sam da je jasno iz mog posta da govorim o našim stranicama tog tipa, a ne o Grouponu. Ne znam kakva je njihova politika. A ne mogu ni tvrditi da znam kakva je politika svih naših stranica tog tipa. Ali znam da barem neke dopuštaju ograničenje. Nije rijetkost (na našim stranicama) da je ponuda ograničena na 20-30 prodanih kupona. Iako su naravno češće one ponude koje takvih ograničenja nemaju. E, sad, je li tako odlučio prodavatelj ili kuponer, to ne znam.

    Postoji i minimalni broj prodanih kupona da bi ponuda bila važeća koji također ne znam tko određuje, a najčešće se kreće između 7 i 10 kupona.

  27. Goran Rudman

    Goran Rudman

    07. 12. 2010. u 8:26 pm Odgovori

    U potpunosti se slazem s Damirom.

    Kolektiva i sl. siteovi gledaju samo kako da sebi priskrbe sto vise love – a kako ce se taj netko poslije nositi sa prodanih 100 ili 1000 masazi – njih boli briga. Ono sto isto tako imamo prilike cuti u zadnje vrijeme da se groupon kupci toleriraju kao low level customeri kada dođu konzumirati kupljenu uslugu i ponuđač usluge gleda kako da ih se što prije rješi baš zato jer će ih još doći 100, 200, 1000.

    Ovaj model je sada živ baš zato jer se svi furaju na recesiju a kako će poslije biti to ćemo još vidjeti.

  28. Ivan Brezak Brkan

    Ivan Brezak Brkan

    08. 12. 2010. u 12:06 am Odgovori

    @Goran @Damir2 Dečki, svaka firma može ograničiti svoju ponudu. Konkretno za Kolektivu vam itekako mogu reći da firme zovu i ograničavaju ponudu i to se poštuje. Ova fora da group shopping siteovi mogu natjerati vlasnike da prodaju neograničeno bonova je pomalo nerealna 🙂

    …i da – žele zaraditi. That’s the point bilo koje tvrtke, zar ne? …ali u tome moraju partneri biti zadovoljni kako bi se vratili. Što se tiče recesije, ne vidim zašto ne bi radilo i kasnije? Bonova je uvijek bilo i uvijek će biti, group shopping siteovi su samo jedna novija forma takvog načina prodaje/promocije.

  29. Entertainer

    Entertainer

    08. 12. 2010. u 12:09 am Odgovori

    Mene je kolektiva toliko privukla da sam se odlucio na promjenu posla i svoje znanje, kompetenciju, kreativnost i energiju iskoristio u inovativnom okruzenju Kolektive.
    Moram priznati da rad u Kolektivi inspirira duh i tijelo nudi drugaciji pristup, nacin razmisljanja”out of the box”
    Gdje svakim danom dobivas novu energiju i nove poticaje za vlastitu kreativnost!

  30. Entertainer

    Entertainer

    08. 12. 2010. u 12:38 am Odgovori

    Još jedan kratak osvrt da ljudi ne bi bili u zabuni…. Kolektiva svojim popustima nudi priliku ljudima isprobati neke stvari za koje nikad prije nisu čuli niti su ih svojom punom cijenom privlačile. Ivan je u pravu da se svakom potencijalnom partneru pristupa individualno kako bi osigurali maksimalnu korist kako krajni korisnik isto tako i partner Kolektiva je posrednik ali isto tako i marketinški savjetnik firmama. Jer nije cilj nešto uvaljati i gledati isključivo vlastitu korist, već ostvariti dugotrajno partnerstvo na zadovoljstvo korisnika kojima pružamo kvalitetu i biranu ponudu a s druge strane zadovoljnog partnera koji je povećao svoj krug kupaca i van promotivne ponude koja je aktualna samo 24sata ili vikend ponuda. postoje i speed ponude koje traju kratko i u ograničenim količinama.

  31. Nikola Krajačić

    Nikola Krajačić

    08. 12. 2010. u 2:19 am Odgovori

    Ova priča koju Damir2 spominje ne drži vodu baš – Ivan je objasnio da se ponude mogu ograničiti, ali ja bih se osvrnuo na nešto drugo…
    Kolektiva (i ostali groupon-like siteovi) su praktički marketinški medij koji ima jako dobar ROI. Istina, kolektiva će u frizerski salon “poslati” 300 ili 400 žena, ali hej – možda se jednom dogodi slično i sa oglasom u novinama (neće, ali nadam se da kužite analogiju :))

    Zato je na siteu kolektive fino navedeno da oni žele raditi sa onima koji mogu podnesti takav tempo i takvu navalu. Na kraju krajeva, nitko nikoga ne sili na ništa i svi mogu ograničiti broj prodanih kupona.

    S druge strane, ove priče kako su neki biznisi propali radi Groupona – ja sam na Internetu nailazio samo na jednu verziju priče – korisnika. Tko zna što se sve vrtilo u pozadini, zašto on nije ograničio broj kupona, zašto se nije spremio za potencijalnu navalu… mislim, takvih priča je tek par, a svakog dana se prodaju na tisuće kupona.
    Previše mi je tu faktora u igri da bi se isključivo Groupon krivio.

    Kako se restorani na putu za Jadran mogu opremiti janjcima jer znaju da ih svaki dan tokom sezone trebaju bar 70ak, tako se i ponuđač usluge mora pripremiti na puno puno masiranja, posluživanja hrane i slično…

  32. Damir 2

    Damir 2

    08. 12. 2010. u 10:09 am Odgovori

    @IBB i @Krajacic

    decki sto mislite kako Groupon zaradjuje 50+ mil USD mjesecno i postao najbrze rastuca firma u povijesti? Naravno da ne dozvoljava prodavacima da ogranice kolicinu prodanih kupona. To je osnova kuponerove profitabilnosti.

    Jel mogu ja stavit 6 ciklusa po 5 dana trajanja svoje ponude masaze za 100 Kn na Kolektivu? Ako mogu ograqnicit recimo na 10 kupona po ciklusu trajanja onda imam zakupljenu naslovnicu Kolektive za 6 x 250 Kn = 1.500 Kn troska. Meni super a Kolektiva propada za 2 mjeseca.

    Decki ne radi to na taj nacin definitivno. Pogledajte malo po Internetu.

  33. Goran Rudman

    Goran Rudman

    08. 12. 2010. u 11:44 am Odgovori

    @IBB – kolektiva ne preferira ogranicavanje ponude a ni ostali siteovi jer kao sto je rekao Damir2 onda oni tu ne bi zarađivali.

    Naravno da daju hotelima i nekim partnerima kojima prakticki moraju dati ogranicenje zbog svoje excluzive i ponude (jer u takvim dealovima hoteli njih ucjenjuju a ne obrnuto) ali prema 99% njih se odnosi na nacin da ne mogu ograniciti ponudu i prodaju pricu “sto vise, to bolje”. 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Intervju

U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, malih i mikro poduzetnika. Glasno im to poručuju njihovi predstavnici svakog dana od kada je Vlada predstavila prvi paket mjera za suzbijanje ogromnih posljedica koje za privatni sektor donosi pandemija virusa COVID-19.

Startupi i poslovanje

Poslovna inteligencija otkriva kako su kao prva hrvatska tvrtka ušli u Forrester Wave!

Uvrštavanje rješenja Poslovne inteligencije u Forresterov vodič itekako je značajan događaj za hrvatsku tvrtku s obzirom na to da je riječ o jednoj od najrespektabilnijih tvrtki za istraživanje tržišta, njihov Wave izvještaj smjernica je za odabir najboljih alata mnogim poduzećima diljem svijeta.

Startupi i poslovanje

Ništa od konferencije? Spas pojedinim organizatorima, ali i brendovima, mogu donijeti digitalni kanali!

Prvi na udaru preventivinih mjera radi ograničavanja širenja virusa COVID-19 bila su velika okupljanja i događaji. Neki su u potpunosti otkazani, drugi i dalje nastavljaju s planiranjem, samo s novim datumima, treći se sele privremeno online. Kako se prilagoditi ovoj situaciji, vratiti na noge i uz pomoć digitalnih kanala iz nje izvući najbolje?

Startupi i poslovanje

‘Remote’ radu unatoč, hrvatske tehnološke tvrtke i dalje će se nakon korone seliti u Zagreb zbog talenata i klijenata

'Remote' rad je super i očito hrvatskim tehnološkim i digitalnim tvrtkama to teško ne pada, ali kad sve ovo prođe - a proći će - zašto se te iste tvrtke i dalje žele seliti iz Osijeka, Splita, Rijeke ili drugih gradova u Zagreb? Kako se preseliti, a kako razvijati nove tehnološke centre otkrivamo u Netokracija Podcastu.

Web aplikacije

Stručnjaci širom svijeta predvođeni hrvatskima stvaraju najveću bazu simptoma COVID-19: STOPCorona!

Upisivanjem simptoma u web aplikaciju StopCorona zaraženi mogu pomoći nadležnima u praćenju virusa, ali i stvaranju vrijedne baze znanja koja će olakšati borbu protiv pandemije virusa COVID-19.

Internet marketing

Što će se događati s društvenim mrežama nakon koronavirusa?

Od trenutka kada su velike boginje stigle u zemlju do trenutka kada je vijest o tome izašla u medijima prošlo je osam dana.