Googleov ured u Dublinu traži prodajnog profesionalca s poznavanjem hrvatskog i srpskog jezika

Googleov ured u Dublinu traži prodajnog profesionalca s poznavanjem hrvatskog i srpskog jezika

Google zapošljava! Ovoga je puta riječ o mjestu prodajnog strategista, odnosno, osobi zaduženoj srednje i male tvrtke te optimalna oglašivačka rješenja za svakog od klijenata. Kako stoji u oglasu, kandidat bi trebao imati visok interes za prodaju te digitalnu ekonomiju, kako bi pomogao klijentima da prošire svoj posao uz Googleove najnovije proizvode i rješenja.

Googleov ured u Dublinu (izvor: Google)
Googleov ured u Dublinu (izvor: Google)

Google zapošljava! Ovoga je puta riječ o mjestu prodajnog strategista, odnosno, osobi zaduženoj srednje i male tvrtke te optimalna oglašivačka rješenja za svakog od klijenata. Kako stoji u oglasu, kandidat bi trebao imati visok interes za prodaju te digitalnu ekonomiju, kako bi pomogao klijentima da prošire svoj posao uz Googleove najnovije proizvode i rješenja.

Osim toga, kandidat treba dobro razumjeti online medije i način na koji oni oblikuju rast novih i postojećih poslova. Traže se i efektivne komunikacijske vještine, osluškivanje potreba korisnika, razumijevanje detalja individualnih kampanja i pronalaženje poslovnih prilika za ključne klijente.

Neke od odgovornosti na spomenutom radnom mjestu su:

  • omogućavanje odličnog prodajnog iskustva Googleovim oglašivačima;
  • implementiranje kreativnih načina za poboljšavanje odnosa s korisnicima, kreiranje prijedloga koji bi poboljšali rezultate, prodaju i promociju Googleovih proizvoda;
  • proaktivna komunikacija s korisnicima, bilo putem telefona ili e-maila;
  • pružanje strateških savjeta i pomoći korisnicima;
  • surađivanje sa specijalistima, inženjerima i timovima zaduženim za proizvode.

Kandidat bi trebao biti barem prvostupnik, a prednost je ukoliko ima prijašnje iskustvo ili interes za prodaju, podršku za korisnike, menadžment, marketing ili konzalting.

Ako zadovoljavate uvjete, svakako se prijavite, a pročitajte i intervju s jednim od Googleaša u Dublinu, s kojim biste mogli i raditi – Nikolom Stolnikom.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    02. 10. 2013. u 5:55 pm Odgovori

    Verjetno boste vedeli, da slovenska imajo višjo plačo, ker ve več kot en jezik. Mislim, da bi plačali, da bo višja za 50%, ker moramo govoriti 50% več jezikov.

  2. Ivica

    Ivica

    02. 10. 2013. u 9:19 pm Odgovori

    Uvijek je dobro da se otvaraju radna mjesta. Ali kada se spominje prodjani stručnjak i vještina kako će nagovoriti poduzeće da oglašava, dobro je pogledati par zanimljvih podataka.

    Prosječan Google Ads trošak pribavljanja kupca (customer conversion cost) je od 20 do 120 USD, kod nas se može isto uzeti u kunama. To znači da oglašivač po prodanom proizvodu mora imati veću maržu od tog iznosa, ili mora računati na to da će kupac ostati stalan što bi smanjilo trošak. U svakom slučaju nije bajno i mislim da ta cijela industrija ne zaslužuje razvikanost koja je prati. Postoje još uvijek jeftiniji i efikasniji načini pribavljanja kupca, tj još uvijek TV na primjer. Mislim da to većina oglašivača zna i zato TV još uvijek uporno drži 40-50% advertising kolača

    • Zorin

      Zorin

      03. 10. 2013. u 8:36 am Odgovori

      Ta tvrdnja ne stoji (govorim iz prakse)! Uopce generalizirati posjecan trosak konverzije za sve industrije je vrlo lose i nikako nije za usporedjivati tv i adwords (digitalno oglasavanje) jer je adwords puno mjerljiviji i moguce ga je vrlo brzo i kvalitetno optimizirati (<cpa).

  3. Ivica

    Ivica

    03. 10. 2013. u 4:14 pm Odgovori

    Umjesto paušalnih procjena pozivam adwords i Displayads evangeliste da sučelimo konkretne činjenice.
    Ovdje je prnscr kampanje pekarne Julianbakery.com iz 2012. http://s13.postimg.org/6b4aw43s7/Google_Display_Ad_conversion.gif

    Npr u prvom redu vidimo da je taj segment kampanje (Google Display Ads) imao 191.000 klikova uz CPC 0.78 USD = 148.600 USD cijenu kampanje. Od tih 191.000 klikova dobili su 6.875 kupaca tj. trošak konverzije u kupca je 21.6 USD po kupcu (3.6%)

    Kod nas možemo slobodno te brojke pretvoriti u Kune, za sličnu Display kampanju. Prosječan CPC je negdje od 0.3 do preko 1 Kn. Ako te brojke usporedimo sa TV oglasom slijedi slijedeća računica:

    TV oglas je vidjelo npr isto 191.000 gledatelja (večernji termin). TV oglas preskače kategoriju impresija i ravnopravan je kliku pošto kupac vidi cijelu ponudu kao da je kliknuo na digitalni oglas. 191.000 gledatelja uz sličan conversion rate od 3.6% daje sličan broj kupaca tj. 6.875. Pošto je današnja cijena takvog TV oglasa cca 10.000 do max 15.000 Kn u prime time-u, cijena za konvertiranog kupca je 15.000/6.875 = 2 Kn

    2 Kn po konvertiranom kupcu je višestruko manje nego bilo koja Adwords kampanja, da ne govorim o sajtovima za kuponsku prodaju.

    Molim kontraargumente ako ih ima. Hvala

    • Zorin

      Zorin

      03. 10. 2013. u 7:31 pm Odgovori

      Svaka cast na primjeru.

      E sad argumenti tesko jer ne smijem – nisam ja vlasnik kampanja tako da ne mogu nit javno nit privatno dati konkretne podatke ali mogu samo reci da ima primjera gdje sam vidio cijenu konverzije i u rasponu 2-5 kuna – za display malo vise, remarketing ponekad i manje.

      Ad 1 za primjer si uzeo display oglasavanje – nije bas na mjestu jer ako usporedjujes kanale oglasavanja uzmi u obzir sve sto ti nude

      Ad 2 usporedjujes tv oglas i display ad i procjenjujes isti conv. rate – zasto? I mislis li da to vrijedi za sve vrste proizvoda, za sve zemlje, jezike …

      Ad 3 kupac vidi ponudu === klik na oglas? – nije

      Ad 4 kolika je prosjecna cijena konverzije posebno za search i za display za kuponsku prodaju? Stvarno me zanima:)

      Ad 5 danas je vrlo tesko i zamisliti ozbiljno oglasavanje koje koristi samo jedan kanal bilo da je to tv, plakat, fb, ga ili nesto deseto – skoro uvijek je najbolje kombinirati sve medije i vremenom samo bolje raditi raspodjelu proracuna …

      LP

      • Ivica

        Ivica

        03. 10. 2013. u 11:26 pm Odgovori

        Što se tiče konverzije kupca u rasponu cijene 2-5 Kn po kupcu, to mi je dosta nevjerojatno. Ako uzmemo da prosječni klik košta 0.5 Kn i ako je prosječna konverzija 3-5% (teško da je puno veća jer to je standard) tada dobijemo 1.000 klikova x 0.5 Kn = 500 Kn troška za oglašivača. 4% konverzija kupca = 40 kupaca. 500 Kn / 40 = 22 Kn

        Što se tiče kuponske prodaje cijena konverzije je katastrofalna, bolje ne spominjati, ali svatko može sam izračunati na sajtovima. Uzmite da nijedan oglas ne vidi više od 30.000 ljudi i to je puno. Ali trgovci ne kuže a i ovi što prodaju usluge idu po principu ništa me ne košta, naravno pogrešno. Treba educirati oglašivače a ne muljati ih jer to je kratkoročno

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.