Zahvaljujući činjenici što su propisi Europske unije povezani s privatnosti i zaštitom podataka stroži od onih u SAD-u, Google se morao prilagoditi, zbog čega je lansirana posebna web stranica putem koje se može podnijeti zahtjev za uklanjanjem određenih rezultata iz njegove tražilice, ali i drugih usluga. To je napravljeno kako bi se uskladilo s odlukom Europskog suda koji je rekao da građani "imaju pravo biti zaboravljeni".
Zahvaljujući činjenici što su propisi Europske unije povezani s privatnosti i zaštitom podataka stroži od onih u SAD-u, Google se morao prilagoditi, zbog čega je lansirana posebna web stranica putem koje se može podnijeti zahtjev za uklanjanjem određenih rezultata iz njegove tražilice, ali i drugih usluga. To je napravljeno kako bi se uskladilo s odlukom Europskog suda koji je rekao da građani “imaju pravo biti zaboravljeni”.
Kako prenosi The Guardian, Google će svakom slučaju pristupiti individualno, zbog čega se ne zna koliko će vremena biti potrebno za obradu jednog zahtjeva. Navodi se i kako će se uvijek tražiti balans između privatnosti i prava na dostupnost informacija. Pazit će se na to i jesu li informacije zastarjele te je li od javnog interesa da neki podatak bude dostupan. U prijevodu – ako ste počinili kakvo kazneno djelo ili ste predstavnik javnog sektora, nećete moći tako lako ukloniti podatke o tome.
Balans između zaštite podataka i javnog interesa
Odluka Europskog suda stavlja Google u pomalo nepovoljan položaj – u isto se vrijeme pokušavaju interpretirati široki kriteriji EU, koji se odnose na zaštitu privatnosti, a i ostati tražilica koja nudi relevantne podatke. Također, Google će se susresti s posebnim izazovom kad počnu pristizati zahtjevi na raznim jezicima.
Od same odluke Suda Google je već primio tisuće zahtjeva za uklanjanjem sadržaja, a navodi se kako je i razočaran ovakvim ishodom. Kreira se i poseban savjetodavni odbor koji će se baviti ovim problemom, a u kojem će se, među ostalima, nalaziti Jimmy Wales, suosnivač Wikipedije, te Frank La Rue, UN-ov izvjestitelj o slobodi mišljenja i izražavanja.
Oglasio se i Yahoo, koji “oprezno motri” način na koji ova odluka utječe na njegovo poslovanje i korisnike, dok je Microsoft, odnosno Bing, odbio dati komentar.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari