Generacija Next: Projektima do inovativnosti, poduzetništva i tržišta rada

Generacija NEXT: Kad ti djetetu padne na pamet kako može automatizirati tvoj posao

Projekti automatizirani pilićarnik, kojim se upravlja putem smartphonea i veliki kolaboracijski projekt, koji je kroz interaktivnu kartu povezao preko 100 škola i raznih udruga i omogućio prikaz meteoroloških pokazatelja diljem Hrvatske u realnom vremenu, izabrani su kao najbolji projekti donacijskog natječaja Generacija Next ove školske sezone, a mi smo svratili na predstavljanje da čujemo i vidimo što to mogu osnovnoškolci.

Mnogi od nas se više ne vesele današnjem danu jer nas većina i ne zna što je to danas. Ovaj petak zadnji je dan škole, a kraj još jedne školske godine za neke od učenika znači i mnogo više nego sreću zbog zaključenih ocjena. Danas su tako Mihael i Maja iz 5. razreda Osnovne škole Iver iz Sesveta zaslužili i priznanje za najbolji kreativan učenički projekt u sklopu donacijskog natječaja Generacija Next 2017./2018. godine. Hrvatski Telekom provodi ovaj donacijski natječaj kontinuirano od 2004. godine i u tom je razdoblju s više od 10 milijuna kuna potaknuo realizaciju više od 300 projekata, a cilj svih zalaganja jest potaknuti razvoj STEM vještina kod mladih, uz koje će se najbolje pripremiti za poslove budućnosti.

U donacijskom natječaju Generacija Next ove godine je sudjelovalo više od 100 škola i udruga, oko 800 učenika i učenica te 130 mentora. Konkurencija je bila velika, ali automatizirani pilićarnik učenika OŠ Iver sve je nadmašio. Osim toga, priliku za stvaranjem imale su sve uključene ustanove kroz grupni projekt koji je uključivao izradu interaktivne karte meteoroloških pokazatelja, a koji također nosi titulu najboljeg ovogodišnjeg projekta.

Što je to automatizirani pilićarnik, kakve su to interaktivne karte meteoroloških pokazatelja i što uopće klinci imaju s tim – pitate se? Vremena se mijenjaju pa se ne morate pitati, Generacija NEXT je pravi primjer kako djeca rastu i napreduju “nama na oči”. Dok smo se mi igrali u pješčaniku, oni se igraju inženjera …

“A kad roboti preuzmu poslove, ja ću biti robotičar”

Automatizirani pilićarnik prati nekoliko funkcionalnosti koje su bitne u održavanju ekološkog uzgoja pilića. Prototip ovog projekta su predstavili upravo učenici Maja i Mihael. Iako su došli u pratnji mentora Romana Rupčića, spremno su odgovarali na pitanja što i kako funkcionira u automatiziranoj verziji.

Pilićarnik je temeljen na IoT tehnologiji, a svim funkcijama se može upravljati kroz aplikaciju na pametnom mobilnom telefonu. Njihov pilićarnik automatski kontrolira i upravlja vlagom, temperaturom, rasvjetom i pojilicom i time omogućava uštedu električne energije i vode te čuva okoliš. Više o tome nam je objasnila Maja:

Tu imamo fotootpornik koji regulira svjetlost. Kada je dan, onda je ugašen, a kako se sve više bliži noć, onda se sve više pali. Ovdje imamo i pojilicu u kojoj također pratimo koliko je puna vodom, ako dobijemo podatak da nije, ona se automatski puni iz bunara.

Na sličnom principu funkcioniraju i senzori temperature i vlage, koji ovisno o niskoj temperaturi pale grijalicu, odnosno zatvaraju pilićarnik u slučaju kiše. Mentor Rupčić komentirao je i kako je sama ideja došla upravo od Maje i Mihaela pa se ovaj projekt već u startu izdvojio među rijetkim koji su bili usmjereni na životinje i to uglavnom kućne ljubimce. Naravno, mentor nije zaboravio spomenuti i kako su ga neka rješenja koja je ovaj dvojac smislio uistinu oduševila. No kako se uopće petaši sjete ovakve ideje? Ovaj put je Mihael preuzeo inicijativu, s obzirom na to da upravo on kod kuće ima piliće koji su ga i inspirirali:

Pošto mama i tata svaki dan idu hraniti piliće, mislio sam kako bih mogao automatizirati to sve ne bi imali više vremena za druge stvari.

Činjenica da klinci već u petom osnovne razmišljaju na takav način fascinirala nas je sve na predstavljanju, a još više i pametan odgovor o budućnosti koju vide za sebe. Naravno da su oboje već spomenuli kako žele nastaviti raditi s robotikom, ali Mihael se uopće ne brine što će roboti preuzeti mnoge poslove, jer to samo znači da će biti više posla za robotičare i programere.

Obrazovanje Generacije Next

Hrvatski Telekom kao jedan od predvodnika digitalizacije u Hrvatskoj konstantno ulaže u razvoj digitalne infrastrukture i tehnologije na kojoj će mladi kreativci moći razvijati nova rješenja za budućnost. Važno je u kontekstu toga spomenuti kako je HT krajem travnja plasirao i prvu komercijalnu NB-IoT mrežu, a koliko smo spremni iskoristiti novi val tehnoloških promjena komentirao je i Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a:

Da bi digitalne tehnologije isporučile to što se zapravo od njih očekuje, a to je neki rast gospodarstva, i općenito prosperitet društva, potrebne su dvije osnovne stvari – jedno je definitivno tehnologija, a drugo je ljudski kapital – i jedno bez drugog ne može. Sretni smo što su ovi projekti pokazatelj toga da se primjena tih znanja može inicirati od najranije dobi.

Djeca su naš najznačajniji resurs za buduće poslovanje, nova zanimanja te razvoj čitavog društva, zaključuje Drilo:

Što se brže prilagodimo, to ćemo kao društvo biti uspješniji. Zbog toga zadnje dvije godine kroz donacijski natječaj ali i raznim drugim aktivnostima kompanije snažno ulažemo u STEM obrazovanje nove generacije. Upravo su oni budući lideri koji će na tim tehnologijama učiti, stvarati i raditi.

Kad se male ruke slože

Osim pilićarnika, titulu najboljeg projekta natječaja Generacije NEXT osvojio je i veliki kolaboracijski projekt, koji je kroz interaktivnu kartu povezao preko 100 škola i raznih udruga i omogućio prikaz meteoroloških pokazatelja diljem Hrvatske u realnom vremenu. Projekt je predstavio Nenad Bakić, suosnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) te partner donacijskog natječaja, ujedno i komentirajući značaj cijelog projekta:

Mnogi veliki igrači to znaju napraviti, ali to nije fascinantno. Uzmite u obzir da HT-u, Siemensu ili Ericssonu date par milijuna eura – oni će to za vas bez problema napraviti u godinu, godinu i pol dana. Ali da djeca mogu ovo napraviti, na ovoj razini – to bih čak rekao da je globalno unikatan doseg.

Projekt je objedinio preko 100 osnovnih i srednjih škola te udruga diljem Hrvatske, a svaka uključena ustanova je izradila malu stanicu za mjerenje atmosferskih varijabli – temperature, vlage, tlaka, UV indeksa, količine svjetlosti, te količine mikročestica u zraku za prikazivanje onečišćenja zraka. Svi ti podaci prikazuju se u realnom vremenu na interaktivnoj karti Hrvatske.

Zašto IoT baš? Razlog zašto su se “okrenuli” od čiste robotike pojasnio je i Bakić:

Robotika je još dosta apstraktna no IoT je trenutno najveća etablirana tehnologija. Tehnologiji Interneta stvari smo orijentirani upravo jer uz nju učenici mogu razvijati projekte koji su iskoristiviji, kao što ovaj projekt već jest, te se tim projektima primiču inovativnosti, poduzetništvu i tržištu rada.

Zaključak i ono na što se Bakić često poziva u svojim izlaganjima jest i činjenica da se djeci i mladima treba dati prilika da budu ravnopravni građani 21. stoljeća, bez obzira “hoće li ostati ili će otići“, a ovaj natječaj je upravo jedan od načina kako to postići.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.