Generacija Next: Projektima do inovativnosti, poduzetništva i tržišta rada

Generacija NEXT: Kad ti djetetu padne na pamet kako može automatizirati tvoj posao

Projekti automatizirani pilićarnik, kojim se upravlja putem smartphonea i veliki kolaboracijski projekt, koji je kroz interaktivnu kartu povezao preko 100 škola i raznih udruga i omogućio prikaz meteoroloških pokazatelja diljem Hrvatske u realnom vremenu, izabrani su kao najbolji projekti donacijskog natječaja Generacija Next ove školske sezone, a mi smo svratili na predstavljanje da čujemo i vidimo što to mogu osnovnoškolci.

Mnogi od nas se više ne vesele današnjem danu jer nas većina i ne zna što je to danas. Ovaj petak zadnji je dan škole, a kraj još jedne školske godine za neke od učenika znači i mnogo više nego sreću zbog zaključenih ocjena. Danas su tako Mihael i Maja iz 5. razreda Osnovne škole Iver iz Sesveta zaslužili i priznanje za najbolji kreativan učenički projekt u sklopu donacijskog natječaja Generacija Next 2017./2018. godine. Hrvatski Telekom provodi ovaj donacijski natječaj kontinuirano od 2004. godine i u tom je razdoblju s više od 10 milijuna kuna potaknuo realizaciju više od 300 projekata, a cilj svih zalaganja jest potaknuti razvoj STEM vještina kod mladih, uz koje će se najbolje pripremiti za poslove budućnosti.

U donacijskom natječaju Generacija Next ove godine je sudjelovalo više od 100 škola i udruga, oko 800 učenika i učenica te 130 mentora. Konkurencija je bila velika, ali automatizirani pilićarnik učenika OŠ Iver sve je nadmašio. Osim toga, priliku za stvaranjem imale su sve uključene ustanove kroz grupni projekt koji je uključivao izradu interaktivne karte meteoroloških pokazatelja, a koji također nosi titulu najboljeg ovogodišnjeg projekta.

Što je to automatizirani pilićarnik, kakve su to interaktivne karte meteoroloških pokazatelja i što uopće klinci imaju s tim – pitate se? Vremena se mijenjaju pa se ne morate pitati, Generacija NEXT je pravi primjer kako djeca rastu i napreduju “nama na oči”. Dok smo se mi igrali u pješčaniku, oni se igraju inženjera …

“A kad roboti preuzmu poslove, ja ću biti robotičar”

Automatizirani pilićarnik prati nekoliko funkcionalnosti koje su bitne u održavanju ekološkog uzgoja pilića. Prototip ovog projekta su predstavili upravo učenici Maja i Mihael. Iako su došli u pratnji mentora Romana Rupčića, spremno su odgovarali na pitanja što i kako funkcionira u automatiziranoj verziji.

Pilićarnik je temeljen na IoT tehnologiji, a svim funkcijama se može upravljati kroz aplikaciju na pametnom mobilnom telefonu. Njihov pilićarnik automatski kontrolira i upravlja vlagom, temperaturom, rasvjetom i pojilicom i time omogućava uštedu električne energije i vode te čuva okoliš. Više o tome nam je objasnila Maja:

Tu imamo fotootpornik koji regulira svjetlost. Kada je dan, onda je ugašen, a kako se sve više bliži noć, onda se sve više pali. Ovdje imamo i pojilicu u kojoj također pratimo koliko je puna vodom, ako dobijemo podatak da nije, ona se automatski puni iz bunara.

Na sličnom principu funkcioniraju i senzori temperature i vlage, koji ovisno o niskoj temperaturi pale grijalicu, odnosno zatvaraju pilićarnik u slučaju kiše. Mentor Rupčić komentirao je i kako je sama ideja došla upravo od Maje i Mihaela pa se ovaj projekt već u startu izdvojio među rijetkim koji su bili usmjereni na životinje i to uglavnom kućne ljubimce. Naravno, mentor nije zaboravio spomenuti i kako su ga neka rješenja koja je ovaj dvojac smislio uistinu oduševila. No kako se uopće petaši sjete ovakve ideje? Ovaj put je Mihael preuzeo inicijativu, s obzirom na to da upravo on kod kuće ima piliće koji su ga i inspirirali:

Pošto mama i tata svaki dan idu hraniti piliće, mislio sam kako bih mogao automatizirati to sve ne bi imali više vremena za druge stvari.

Činjenica da klinci već u petom osnovne razmišljaju na takav način fascinirala nas je sve na predstavljanju, a još više i pametan odgovor o budućnosti koju vide za sebe. Naravno da su oboje već spomenuli kako žele nastaviti raditi s robotikom, ali Mihael se uopće ne brine što će roboti preuzeti mnoge poslove, jer to samo znači da će biti više posla za robotičare i programere.

Obrazovanje Generacije Next

Hrvatski Telekom kao jedan od predvodnika digitalizacije u Hrvatskoj konstantno ulaže u razvoj digitalne infrastrukture i tehnologije na kojoj će mladi kreativci moći razvijati nova rješenja za budućnost. Važno je u kontekstu toga spomenuti kako je HT krajem travnja plasirao i prvu komercijalnu NB-IoT mrežu, a koliko smo spremni iskoristiti novi val tehnoloških promjena komentirao je i Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a:

Da bi digitalne tehnologije isporučile to što se zapravo od njih očekuje, a to je neki rast gospodarstva, i općenito prosperitet društva, potrebne su dvije osnovne stvari – jedno je definitivno tehnologija, a drugo je ljudski kapital – i jedno bez drugog ne može. Sretni smo što su ovi projekti pokazatelj toga da se primjena tih znanja može inicirati od najranije dobi.

Djeca su naš najznačajniji resurs za buduće poslovanje, nova zanimanja te razvoj čitavog društva, zaključuje Drilo:

Što se brže prilagodimo, to ćemo kao društvo biti uspješniji. Zbog toga zadnje dvije godine kroz donacijski natječaj ali i raznim drugim aktivnostima kompanije snažno ulažemo u STEM obrazovanje nove generacije. Upravo su oni budući lideri koji će na tim tehnologijama učiti, stvarati i raditi.

Kad se male ruke slože

Osim pilićarnika, titulu najboljeg projekta natječaja Generacije NEXT osvojio je i veliki kolaboracijski projekt, koji je kroz interaktivnu kartu povezao preko 100 škola i raznih udruga i omogućio prikaz meteoroloških pokazatelja diljem Hrvatske u realnom vremenu. Projekt je predstavio Nenad Bakić, suosnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) te partner donacijskog natječaja, ujedno i komentirajući značaj cijelog projekta:

Mnogi veliki igrači to znaju napraviti, ali to nije fascinantno. Uzmite u obzir da HT-u, Siemensu ili Ericssonu date par milijuna eura – oni će to za vas bez problema napraviti u godinu, godinu i pol dana. Ali da djeca mogu ovo napraviti, na ovoj razini – to bih čak rekao da je globalno unikatan doseg.

Projekt je objedinio preko 100 osnovnih i srednjih škola te udruga diljem Hrvatske, a svaka uključena ustanova je izradila malu stanicu za mjerenje atmosferskih varijabli – temperature, vlage, tlaka, UV indeksa, količine svjetlosti, te količine mikročestica u zraku za prikazivanje onečišćenja zraka. Svi ti podaci prikazuju se u realnom vremenu na interaktivnoj karti Hrvatske.

Zašto IoT baš? Razlog zašto su se “okrenuli” od čiste robotike pojasnio je i Bakić:

Robotika je još dosta apstraktna no IoT je trenutno najveća etablirana tehnologija. Tehnologiji Interneta stvari smo orijentirani upravo jer uz nju učenici mogu razvijati projekte koji su iskoristiviji, kao što ovaj projekt već jest, te se tim projektima primiču inovativnosti, poduzetništvu i tržištu rada.

Zaključak i ono na što se Bakić često poziva u svojim izlaganjima jest i činjenica da se djeci i mladima treba dati prilika da budu ravnopravni građani 21. stoljeća, bez obzira “hoće li ostati ili će otići“, a ovaj natječaj je upravo jedan od načina kako to postići.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?