Tko se boji neuspjeha još? Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić ne!

Tko se boji neuspjeha još? Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić ne!

Jučer je u prostorijama Impact Huba u Zagrebu održana prva hrvatska inačica događaja FuckUp Nights u sklopu kojih poduzetnici dijele svoje priče, za promjenu, o neuspjehu. Sama najava događaja izazvala je veliko zanimanje, tako da su ulaznice razgrabljene u kratkom roku, a sinoć su prvi probili led i pred publiku stali Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić, koji su ispričali svoje priče o neuspjehu i, ono najvažnije, koje su lekcije iz svega izvukli.

Alex Harašić jedan je od trojice "fuckupreneura" koji su sinoć probili led i progovorili o svojim neuspjesima.
Alex Harašić jedan je od trojice “fuckupreneura” koji su sinoć probili led i progovorili o svojim neuspjesima.

Jučer je u prostorijama Impact Huba u Zagrebu održana prva hrvatska inačica događaja FuckUp Nights u sklopu kojih poduzetnici dijele svoje priče, za promjenu, o neuspjehu. Sama najava događaja izazvala je veliko zanimanje, tako da su ulaznice razgrabljene u kratkom roku, a sinoć su prvi probili led i pred publiku stali Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić, koji su ispričali svoje priče o neuspjehu i, ono najvažnije, koje su lekcije iz svega izvukli.

Ivan Ivanković govorio je o projektu Squee. Ako ste pratili priču ovog startupa, znate da je riječ o kuratoru i web shopu za oku ugodne i korisne stvarčice, koji je uspio ući u bugarski akcelerator Eleven, od kojega je zaprimio i investiciju od 50.000 eura. Tamo su proveli tri mjeseca, radeći na svom proizvodu, kao i na razvoju poslovanja. No, što je pošlo po zlu? Ivan navodi nekoliko stvari:

Prvo, bilo nas je trojica. Zajedno smo išli u osnovnu i srednju školu te na fakultet. Dobro smo se poznavali i najbitnije – imali smo iste vještine, što ipak nije dobro za startup. Problem je bio i u tome što smo se nakon akceleracije vratili u Hrvatsku, iako smo mogli ići i u Silicijsku dolinu ili u Berlin, što bi možda bilo bolje za poslovanje. Treće – stalno na nečemu stalno radili, crtkarali, usavršavali, ali nismo dovršavali. To postaje poprilično problematično kad sredstva presuše.

Što je Ivan naučio iz tog iskustva? Smatra da je bitno dovoljno rano shvatiti što je startupu potrebno da uspije te se okružiti vještinama i ljudima koji mogu pomoći u dostizanju tog cilja. Projekt će se možda teško financirati, ali mora se naći način da se osigura dovoljno sredstava, inače se stvari lako raspadnu kad dođe do nestašice.

Poznaj korisnika svoga

Alex Harašić Čileanac je hrvatskog porijekla koji je pokrenuo svojevrsni Etsy za tamošnje područje, Bazarus.com. Na početku se sve činilo kao zabava, ali nakon nekoliko mjeseci rada on i suosnivač shvatili su da su stvari postale ozbiljne. Alex je dao otkaz kako bi se više posvetio projektu, dok njegov suosnivač nije napravio istu stvar. Harašić je već tada osjećao neravnotežu, jer je smatrao kako ulaže više od suosnivača – zbog čega je druga strana u konačnici i napustila projekt. Iduća je greška, kaže, bila u tome što nisu dobro poznavali korisnike. Ispitali su tržište na tradicionalan način, uz ankete, nakon čega su pustili proizvod – no, on nije bio uspješan, nisu imali korisnike niti transakcije. Tada su shvatili da ljudi različito razmišljaju kada sudjeluju u ispitivanjima i kad nešto trebaju učiniti – kupiti, postati korisnik. O tome je nedavno na Netokraciji pisao i Andrej Kiska, koji je naveo tri slučaja u kojima ne treba slušati korisnike.

Treća greška bila je u tome što se nisu financirali na pravi način.

Mislili smo da će novac doći sam, da ćemo zarađivati od transakcija, da ćemo dobiti investiciju, no ništa se od toga nije dogodilo. Sve smo sami financirali, ostali smo bez novca i bankrotirali smo.

Kad sam bio poduzetnik dobro sam se osjećao, radio sam što sam želio, upravljao sam svojom sudbinom. No, kad je sve pošlo po zlu, bilo je jako loše – na kraju sam morao živjeti s roditeljima. Zbog toga zagovaram razvoj korisnika i lean startup metodologiju, što može pomoći u razvoju poslovanja u kojem možete dobro razumjeti korisnika prije no što uložite značajna sredstva.

Dodaje da se treba paziti pri odabiru suosnivača, koji bi trebao biti osoba spremna preuzeti jednak rizik kao i ostatak tima. Savjetuje osnivačima i da dobro procijene budžet – prihodi su uvijek nesigurni, ali troškove uvijek možete precizno odrediti.

Fokusiraj se na prave stvari

Treći je govornik bio Bojan Bajgorić Šantić, kao zamjena za najavljenog Miroslava Wranku, koji je govorio o svom projektu rep.hr. Prisjetio se odmah na početku drugog događaja održanog u Zagrebu koji je govorio o neuspjesima, Fail konferencija, na kojoj je svoja iskustva, među ostalima, podijelio i Nenad Bakić, osnivač portala za zapošljavanje, MojPosao. On je osoba koja je motivirala Bojana da se upusti u poduhvat kreiranja servisa koji bi nudio vijesti iz ICT zajednice, ali i važnije, prikazivao oglase za posao iz iste domene. Projekt je pokrenuo s još dva suosnivača, a za prvu godinu poslovanja osigurao je novac, tako da se mogao baviti samo stranicom. Međutim, nakon godine dana, novca je nestalo, stoga se morao baviti i vanjskim stvarima koje su donosile prihod. Shvatio je da se previše fokusirao na sadržaj, a manje na oglase na posao te na oglašavanje.

Kad imate stranicu s IT vijestima, morate na nju svakog dana stavljati sadržaj. Međutim, taj osnovni posao ne donosi zaradu i tek nakon što ste obavili njega pokušavate naći neki izvor prihoda. Planirao sam uzeti nekoga da piše članke, a sam se baviti poslovnim razvojem – to nije dobro funkcioniralo i zbog nedostatka sredstava za njihovo financiranje, ali i zbog činjenice da je teško pronaći osobu koja bi dobro obavljala tu stranu posla.

Ponovi sve, ali na pravi način

Na pitanje bi li se ponovno upustio u takvu avanturu, Bojan je neodlučan – stekao je mnoga poznanstva, ali istovremeno mu karijeralno projekt, kaže, nije mnogo koristio. Alex bi, kao i Ivan, sve ponovio, ali bi se potrudio da je proizvod spreman za tržite te da ga korisnici doista žele koristiti.

I zadnji savjet ovih takozvanih fuckupreneura odnosi se na problem koji se provlačio kroz sva tri projekta – novac ili nedostatak istoga:

Nikad ne započinjite posao svojim novcem. Ako imate ideju i dobar tim, lako ćete pronaći i nekoga tko će to financirati. Ako ne možete pronaći, razmislite jeste li ipak sve dobro uspostavili.

FuckUp Nights trebao bi se održati ponovno za mjesec dana, stoga očekujte uskoro najavu novog događaja na kojem ćemo pratiti tko je što zeznuo – i što je iz toga naučio.

Komentari

  1. Bojan

    Bojan

    12. 09. 2014. u 4:17 pm Odgovori

    Ako želite biti budući predavač na ovom predavanju poslušajte ovaj zlata vrijedan savjet: “Nikad ne započinjite posao svojim novcem…”. LOL na kvadrat. Fuckpreneurs indeed.

  2. goran

    goran

    12. 09. 2014. u 6:33 pm Odgovori

    Sveti Gral IT-a, recept za uspješni startup.

    No na čelu tima bi valjda trebao biti dobar kuhar, nekog koga vidim u Steve Jobsu, koji je sposoban donjeti odluku čiji recept je (trenutačno) ključan sastojak.

    Nema recepta već jedino treba znati priorite a za to ljudi sa iskustvom i nekakvim žarom na klađenje što je najbolje trebaju biti na pozicijama.

    Ljudi koji će odraditi posao i biti dio teama, možda je ipak bolje konflikat u kojem postoji Glavni kuhar.

    To nije recept već način na koji se kuha jelo, a recept će ostati Sveti Gral.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.