Fiskalizacijom protiv razvoja internetske trgovine u Hrvata

Sigurno ste do sada čuli za pojam 'fiskalizacija'. Ako ste vlasnik kafića ili dućana u Hrvatskoj, tema bi vam trebala biti poznata, a ako ste zaposleni u IT svijetu vjerojatno znate o čemu se radi. Ukratko, radi se o tome da se tzv. fiskalnim blagajnama povezanim na poreznu upravu kontrolira promet gotovinom s ciljem da se spriječi ili smanji utaja poreza koja se zaista događala u mnogim kafićima i prodajnim mjestima. No, što se događa kad su prodajna mjesta - web trgovine? Problemi.

e-fiskalizacija…

Sigurno ste do sada čuli za pojam ‘fiskalizacija‘. Ako ste vlasnik kafića ili dućana u Hrvatskoj, tema bi vam trebala biti poznata, a ako ste zaposleni u IT svijetu vjerojatno znate o čemu se radi. Ukratko, radi se o tome da se tzv. fiskalnim blagajnama povezanim na poreznu upravu kontrolira promet gotovinom s ciljem da se spriječi ili smanji utaja poreza koja se zaista događala u mnogim kafićima i prodajnim mjestima. No, što se događa kad su prodajna mjesta – web trgovine? Problemi.

Na prvi pogled to izgleda sasvim logično – porez ipak treba plaćati i uvođenje reda u ovom segmentu ne bi trebalo biti loše. Ugostitelji i mnogi drugi se s tim možda i neće složiti, imaju tu oni svojih problema i dodatnih troškova, ali pretpostavimo da u biti takva regulacija ima smisla za naplatu poreza.

Kako bi svima bilo jasnije o čemu se radi u toj fiskalizaciji, i sam naslov zakona pokušava reći da se radi o zakonu “u prometu gotovinom”. No, kao što se često kod nas dešava, to baš i nije tako kako izgleda ili kako bi bilo logično. U zakonu naime piše sljedeće:

Promet gotovinom je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja…

Znači, zakon nije ograničen samo na poslovanje gotovinom nego i na kartice. Što opet uglavnom ima smisla – kafići i trgovine primaju razna platežna sredstva pa ima smisla da su tu uključene i kartice.

Web trgovine i fiskalizacija

No, sad smo došli do problema – u zakonu se definira i pojam prodajnih mjesta,a jedno od tih prodajnih mjesta može biti i vaš web ili web trgovina. Kad se sve to što piše u zakonu zbroji – ako bilo što prodajete preko weba, bez obzira što ništa ne radite gotovinom, nego je sve preko kartica i računa, morat ćete svoju web trgovinu spojiti u sustav za fiskalizaciju i svaki račun koji izdajete mora proći postupak fiskalizacije.

Tehnički, svaki vlasnik web trgovine mora pribaviti certifikat za fiskalizaciju i online trgovina se mora posebnim programskim modulom povezati sa sustavom porezne uprave. Naravno, to nije dovoljno već i software za web trgovinu mora u potpunosti implementirati i podržavati proces fiskalizacije računa.

Sve to skupa znači da ćete morati prilagoditi vaše web trgovine takvom dodatnom zahtjevu. Nekoga će to koštati par tisuća kuna, ali nije teško vidjeti slučajeve gdje bi trošak mogao biti i u desecima tisuća kuna. U najgorem slučaju, sasvim je moguće da neki korisnici inozemnih usluga web trgovine ili web naplate usluga uopće neće moći implementirati proces fiskalizacije nego će trebati mijenjati pružatelja usluga web trgovine.

Nekonkurentni na internetu

Dakle, sasvim je jasno da će poslovanje na Internetu fiskalizacijom biti tehnički kompliciranije i skuplje. Vjerojatno nećete moći koristiti neke dostupne web servise koji omogućavaju poslovanje na webu nego ćete ih morati mijenjati. I sve to će vam nepotrebno zakomplicirati procese, dovesti nove operativne probleme, oduzeti fokus s posla kojim se bavite i uzrokovati vam nove značajne troškove.

A ukoliko je nešto komplicirano i skupo, to će sigurno značiti da će se sporije razvijati, ali će i natjerati poduzetnike i buduće poduzetnike da traže izlaze – seliti poslovanje tamo gdje je jednostavnije i jeftinije. Ukratko, fiskalizacija je vrlo štetna za internetsko poslovanje i zabrinjava činjenica da pri izradi zakona to nitko nije shvatio i da na to nitko ne reagira.

Koga je briga lakše poslovanje?

U zadnje vrijeme u Hrvatskoj često čujemo da se treba ‘okrenuti budućnosti’. Uvođenjem mjere koja je krenula regulirati poslovanje gotovinom, dobili smo mjeru koja znatno komplicira i otežava e-poslovanje i koja postavlja nove barijere u uvođenju e-trgovine odnosno ecommercea. Sasvim je jasno da takva kratkovidna mjera ne dozvoljava pogled u budućnost nego smo si kao država (opet) pucali u nogu.

S poreznog aspekta, sve se to radi potpuno nepotrebno – sav promet karticama evidentira se kroz banke i kartične kuće, sve ide na žiro račune i praktično je nemoguće bilo što utajiti. Uvodi se potpuno nepotrebna mjera koja poreznicima zapravo ništa ne znači, a poduzetnicima otežava poslovanje.

Olakšajte ecommerce u Hrvata

U doba u kojem pametne države potiču internetsko poslovanje, povećavaju konkurentnost, mi opet, bez razumijevanja svijeta u kojem živimo, radimo potpuno suprotno. Nadam se i očekujem da će Vlada kroz Ministarstvo poduzetništva ili Ministarstvo gospodarstva reagirati i napraviti prikladnu iznimku za ecommerce u Zakonu o fiskalizaciji, kao što je napravljeno za neke druge djelatnosti. A ako ne reagiraju, onda ću vam, suprotno mojim nastojanjima, morati preporučiti da osnujete tvrtke za online poslovanje tamo gdje ćete moći lakše i konkurentnije poslovati na internetu i gdje vas više cijene kao poduzetnike.

Napomena: Autor ima tvrku koja bi kratkoročno vjerojatno mogla i profitirati na fiskalizaciji u online svijetu ali ipak misli da se radi o nerazumnom pristupu koji što prije treba mijenjati i koji će nam kao državi dugoročno znatno naštetiti.

ponuda

Komentari

  1. Blogowski

    Blogowski

    18. 12. 2012. u 10:43 am Odgovori

    To jeste dodatni problem defitivno kojim se sada upola živi e-commerce u HR skoro pa ubija. Ali i da se izuzme ovo, ozbiljan e-commerce je trenutno gotovo nemoguć u HR. Da obrazložim.

    Na tržištu od 4 milj. od čega je zanemarljiv onih koji zbilja nešto plaćaju online, jedina šansa e-trgovcima je da se okrenu inozemnom tržištu. I tu odmah udaraš u zid. Probaj prodati t-shirt, trapke ili šta god iz HR u US, Japan, UK i biti na tim tržištima konkurentan cijenom… Mislim konkretno na glupe carine/špedicije/administraciju na izvoz koji ubijaju HR konkurentnost na ino tržištima! Da, na izvoz! Na posao kojim izvoziš i donosiš devize u zemlju.

    A fiskalizacija će samo opteretiti i onaj skoro mrtvi unutarnji e-commerce.. Tko preživi pričaće…

  2. Damir2

    Damir2

    18. 12. 2012. u 11:04 am Odgovori

    Odlično primjećen problem. Čudno da se netko u ovom našem ‘društvu’ znanja’ nije dosjetio prije donošenja zakona. Na pamet padaju apsurdne situacije npr Njuškala koji bi morao proknjižiti i izdati račun za svaki calssified oglas, velika je nepoznanica kako je to uopće moguće sprovesti, to bi trebalo biti riješeno na strani kartičara ali oni neće preuzeti dodatne obaveze na sebe.

    Nažalost da parafraziram staru sintagmu, rješenje tj. izlaz je u Brežicama (od ljeta 2013). Osim ako se naši iz društva znanja ne dosjete i isprave, što ipak očekujem. Jer kao što autor kaže, teško je povjerovati da bi si namjerno pucali u nogu.

  3. Kruno

    Kruno

    18. 12. 2012. u 11:05 am Odgovori

    Sad smo u fazi uvodjenja “strogosti” i ucenja naroda redu, sto mozda i treba nakon godina obicaja neplacanja poreza, a treba i popunit proracun. Posteni poduzetnici i oni koji to zele postati nece bas imati volje to trpiti, jer ce biti jednostavnije i jeftinije (manji porezi) poslovati u drugim EU zemljama. Pa ce uslijedit jos zesci pad BDP-a, onda cemo bankrotirati, kuna ce kolabirati, dugovi ce se morati otpisati, i onda krecemo naprijed, sa vjerojatno puno nizim porezima nego sto su sada. Jer ak se deru porezi na razini Njemacke i Svedske, onda se mora imati i administraciju/pravosudje na toj razini.

  4. Pimpilimpi

    Pimpilimpi

    18. 12. 2012. u 12:10 pm Odgovori

    Pa zar je bitno poboljsati poslovanje ?!
    Bitno je da se budzet napuni u sledecih par godina (do kraja mandata) koliko jos preduzetnici budu htjeli/mogli placati. Poslije, sta nam bude.
    To sto ce ovakvim potezima sami ugusiti ekonomiju njih zaboli… oni su odrasli u socijalizmu (i edukovali se) tako da je njima samo drzavna kasa u glavi, a narod ko j.
    Sad bonus im je u kapitalizmu sto jos mogu i zavuci ruku u drzavnu kasu, pa su i motiviraniji za ovakve i slicne glupe zakone.

  5. Warwhol

    Warwhol

    18. 12. 2012. u 12:28 pm Odgovori

    Na žalost još jedan od mnogih problema koje država stvara u pokušaju popravljanja stanja.
    Država treba pružati kvalitetnu uslugu građanima, biti im na raspolaganju 24/7, treba osigurati kvalitetne uvjete za radi i konkurentnost. Ali ova država se ponaša kao zla maćeha, jer je u službi političara i korupcije. Hrpa zakona, propisa i amandmana postoji samo kao ograničavajući faktor za uspješno poslovanje, sami sebi su svrha bez ikakvog smisla, kvalitete i želje za napretkom.
    Recimo ta fiskalizacija, općenito jako loš model, jer prisiljava određene poslovne subjekte na dodatni trošak i smanjenje efikasnosti i to iz razloga što država i njena ministarstva i agencije nisu u stanju kvalitetno provoditi kontrolu zakonskih propisa. U vrijeme kada je skoro 20% nezaposlenih među radno sposobnim građanima oni donose zakon koji s jedne strane ograničava poslovanje, a sa druge dodatno financijski opterećuje i onako prilično posrnulo gospodarstvo.
    Mnoga mjesta u Hrvatskoj nemaju dostupan interenet (ni mobilni, ni fiksni), često se desi da neki krajevi ostanu bez struje, ali ajmo uvesti fisklalizaciju, makar nismo osigurali uvjete za istu.
    Sve u svemu da bi se stanje u ovoj državi popravilo potreban je dugoročan i kvalitetan rad, a ne neke poluideje upitne realizacije koje zagorčavaju život kako poslodavcima, tako i svim građanima.

  6. Svašta

    Svašta

    18. 12. 2012. u 2:05 pm Odgovori

    Što ako aplikacija webshopa služi isključivo kao “prodavać” odnosno samo za prikupljanje narudžbi koje se tada obrađuju u sustavu koji ima fiskalizaciju. Dakle kupac naruči, plaćanje virmanom, uplata ide na ŽR, kupcu se ispostavlja račun iz sustava koji ima implementiranu fiskalizaciju.

    Problem su dakle samo kartice?
    Što ako se koristi neki payment getway kao što je npr MyCheckOut od PBZ-a? Lova korisnika kartice ponovo direktno ide na račun, tvrtka ponovo izdaje iz sustava koji ima fiskalizaciju račun za uslugu/proizvod.

  7. Vibor Cipan

    Vibor Cipan

    18. 12. 2012. u 2:30 pm Odgovori

    Blistavo! Vrlo promašeno mjesto i vrijeme za forsiranje nečega za provjeru čega mehanizmi već postoje – kreditne kartice / ziro racuni su vec vezani u kuce i banke, cemu jos i ovo? U UX Passionu i Wall of Tweets poslovanju gotov novac nikad ne vidimo, uvijek je plaćanje na račun bilo doznakom bilo online – sada ovaj online dio postaje dodatna komplikacija. A mi smo još mali – kako će se tek ovo odraziti na portale za grupnu kupovinu, online ducane… Nevjerojatan promašaj – nisam čak niti bio svjestan da se odnosi na kartice dok nisam ovo pročitao…

  8. Haris Čusto

    Haris Čusto

    18. 12. 2012. u 2:43 pm Odgovori

    Odlična tema, isto disclaimer: Mi uzimamo pare na fiskalizaciji (u cijeloj regiji, ne samo HR :))

    Također mislim da je zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom pogrešno nazvan, ali isto tako da je to još jedan zakon, i ništa više. Svako tko je proveo duže vrijeme u razvijanju sistema koji se oslanjaju na zakone, znaju da su te stvari očekivane više puta godišnje. U Hrvatskoj će sada skoro svaki program koji se koristi za izdavanje računa morati biti prilagođen zakonu o fiskalizaciji, ne znam zašto praviti dramu oko par stranica?

    Tko ima takve probleme stojim mu na raspolaganju i neka mi se slobodno javi (free of charge)

  9. Vice Božić

    Vice Božić

    18. 12. 2012. u 2:51 pm Odgovori

    Damire, pohvala za članak, konačno da je netko i ovako javno ukazao na ovaj ogroman problem.
    Nadam se zaista da će se napraviti iznimka za ecommerce u Zakonu o fiskalizaciji, jer alternativa je zaista poražavajuća. Mogu shvatiti da zbog neupućenosti pojedinaca se nisu sve stavke uzele u obzir, no vjerujem da se propust može ispraviti. Spomenuo si da su takve iznimke već napravljene za neke druge djelatnosti. Da li znaš za koje konkretno, koliko to sve skupa traje i općenito koja je procedura?

  10. Zlatko

    Zlatko

    18. 12. 2012. u 3:17 pm Odgovori

    Ne slažem se s ovim viđenjem situacije. S zašto bi webshop bio iznimka od zakona? Ne govorim tu o pitanju jesu li kartice gotovinski način plaćanja ili ne (pretpostavljam zato jer su to “anonimni” kupci, za razliku od R1 računa).
    Tako da, ako je to ta kategorija koju treba pratiti, onda zašto izostaviti webshop?

    • Ante

      Ante

      19. 12. 2012. u 9:51 am Odgovori

      Zlatko, nisu to anonimni kupci. Kod web shopa svaki kupac je poznat (ime, prezime, adresa, grad, zip). Ti moraš OBVEZNO izdati R1 račun svakom kupcu s web shopa.

      Gdje je tu problem? Problem je ako želiš da kupac čim plati s karticom odmah dobije račun. Tada koristiš Invoice Machine (gotovi sustav ili sam isprogramiraš). Sada je problem kako to izvesti ako ne smiješ automatski generirati račune. Koliko znam, porezna neće dopustiti da sam napraviš program nego ćeš morati koristiti posebni program za izdavanje računa kojeg je napravila softverska firma koja pak ima dozvolu da razvija i stavlja u promet programe tog tipa.

      Dakle, čeka te pretipkavanje R1 podataka iz baze narudžbi u posebni program za izdavanje računa umjesto da ti web shop izgenerira račun koji odmah kupcu ide na ekran, a ti kasnije samao isprintaš sve račune s liste.

      Ovdje bi jedini spas mogao biti u e-računima. Ima jedna firma u hrvatskoj koja je razvila program e-računi gdje se računi izdaju preko web aplikacije, a ne preko windows aplikacije. Postoji mogućnost slanja računa preko maila u obliku PDF attachmenta. Još ako naprave XML Web servis za povezivanje web shopa i web aplikacije za e-račune, onda će to biti prava stvar. Tada bismo premostili ovaj poser koji nam je naš dragi ministar Slavko priredio.

        • Ante

          Ante

          19. 12. 2012. u 11:44 am Odgovori

          E, ali znaš li za neku firmu u HR kojau svojoj ponudi ima fiskalni programkoji bi mogao raditi kao invoice machine? Pitanje je i ovo što je dolje naveo Andrija. Tko je u tom slučau operater kojiizdaje račun? Kako se računa raadno vrijeme tog “operatera” (porezna će nadzirati poštivanje radnog vremena putem fiskalnog XML web servisa)? Izgleda da tu ima dosta manjkavosti, nedorečenosti i nebrige od strane zakonodavca.

      • Igor

        Igor

        19. 12. 2012. u 2:35 pm Odgovori

        Pozdrav Ante,

        ovo možda spada pod promociju, ali kad je već postavljeno pitanje 🙂 CPP je hrvatska web aplikacija za online računovodstvo koja ima REST API – između ostalog se pomoću API-a mogu i kreirati računi, dohvatiti transakcije iz banke, stanja na računima, dugovanja, potraživanja itd. Web shopovi (za sada) nisu naša ciljana skupina, ali nekoliko njih putem API-a kreiraju račune te naravno ne trebaju razmišljati o fiskalizaciji. Račun se kreira i eventualno automatski šalje e-mailom kupcu.

        • Dragan Poljak

          Dragan Poljak

          20. 12. 2012. u 10:16 am Odgovori

          Ipak trebaju razmišljati o fiskalizaciji, ako moraju uzeti certifikat od FINE, na neki način ugraditi ga u sustav, a prije toga se informirati jednako dobro kao i svi drugi poduzetnici. Nemojmo ciganski govoriti kako se “s našim proizvodom ne treba ni razmišljati”, to je odvratno.

        • Ante

          Ante

          20. 12. 2012. u 1:59 pm Odgovori

          Igore Poljače, zar nije taj certifikat potreban aplikaciji, a ne blagajniku? Ako je aplikacija web based, tada taj certifikat stoji na web serveru, a ne na lokalnom računalu.

          Ja tražim opciju da imam web aplikaciju s kojom mogu ručno izdati račun, ali i da moj web-shop može poslati podatke tojweb aplikaciji za izdavanje računa na način da putem SOAP poruke šalje podatke koji su potrebni i onda XML web servis od te web aplikacije prima te podatke i prikazuje račun na ekranu u obliku web stranice. Na taj način ja ne moram direktno pristupati web servisu porezne uprave, nego pristupam web servisu aplikacije za fakturiranje, a ta aplikacija dalje komunicira s porenom upravom. To je ono što ja tražim.

        • Dragan Poljak

          Dragan Poljak

          23. 12. 2012. u 10:23 am Odgovori

          Svejedno moraš osobno otići u Finu po svoj certifikat, koji predstavlja tvoj osobni potpis, i dati ga svojoj aplikaciji, bila ona na webu ili lokalno.

          I svejedno moraš dogovoriti s programerima da ti prošire tvoj poslovni softver s ispisom JIR-a na računu, pa najlakše neka odmah riješe i ovu SOAP-komunikaciju s Poreznom.

    • Tomislav Šereg

      Tomislav Šereg

      19. 12. 2012. u 9:50 pm Odgovori

      Na predstavljanju pravnih aspekata fiskalizacije je zamjenica ravnateljice PU pojasnila zašto su kartice za njih gotovina – jednostavno zato što nemaju zadovoljavajuću mogućnost nadzora nad prometom po istima. Nije htjela ulaziti u detalje, ali poanta je fiskalizacije da se dobiju podaci koji su komplementarni poreznima prijavama koje podnose porezni obveznici — tako se “sravnjivanjem” jednih i drugih može bolje vidjeti tko “mulja”. Kod transakcija s računa na račun, PU ima uvid koji joj daje taj “drugi izvor” informacija. Za sve ostalo nemaju, pa su sve ostalo uključili u gotovinu. Ispada da trenutno to “sve ostalo” čini svega 15 % prometa u RH — barem prema poreznim prijavama.

  11. Andrija

    Andrija

    18. 12. 2012. u 3:28 pm Odgovori

    Ima tu još jedan zgodan problem o kojem smo neki dan pričali. Dakle po zakonu na svakom računu mora biti operater i datum/vrijeme. Ovo država može između ostalog može koristiti za kontrolu prekovremenih..
    E sada ja imam web servis koji korisnici plaćaju mjesečno i koriste ga iz cijelog svijeta. Račune aplikacija izdaje automatski nakon što se obavi naplata sa kartice. E sada tko je tu operater, aplikacija.. Sve u svemu totalna glupost kao i većina zakona gdje se nije dovoljno široko gledalo.. Na kraju vladi je bitno riješiti njihov problem… 🙁

    • Igor

      Igor

      19. 12. 2012. u 2:42 pm Odgovori

      Radno vrijeme je realan problem, ali koliko sam upoznat direktor kao ovlaštena osoba za zastupanje tvrtke nema strogo određeno radno vrijeme – čak ne treba biti niti zaposlen u toj tvrtci. Isto kao što se direktoru ne piše prekovremeni rad kada je na poslovnoj večeri do kasnih noćih sati 🙂 ne bi trebao biti problema ako direktor kreira račun van službenog radnog vremena.

    • Tomislav Šereg

      Tomislav Šereg

      19. 12. 2012. u 9:55 pm Odgovori

      Vezano uz operatera kod automatskog izdavanja računa.

      Na predstavljanju pravnih aspekata fiskalizacije u organizaciji PU je tema dotaknuta. Gdje stvarno nema osobe, već račun posve automatizirano izdaje stroj, koristi se OIB samog poreznog obveznika. Ovo je vrlo vjerojatno dotaknuto na stručnim seminarima za knjigovođe, pa bi upućeni knjigovođa morao moći doći do provjerljive informacije. Osim toga, na PU postoji stranica za fiskalizaciju i mogućnost kontakta, a sigurno će netko uskoro tražiti i službeno mišljenje. Također vrlo skoro mora doći u Pravilnik, koji prati zakon (pravilnik se objavljuje stupanjem zakona na snagu.

      http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp

    • Tomislav Šereg

      Tomislav Šereg

      19. 12. 2012. u 10:00 pm Odgovori

      Naša porezna uprava je bila dosta odriješita u ovom pogledu. Na iskustvima susjednih država su vidjeli da iznimak ne smije biti — iskustvo pokazuje, navode, da kakva god se iznimka da, svi će si dati truda da dokažu da se ta iznimka odnosi baš na njih. Tako PU.

  12. Kristijan

    Kristijan

    19. 12. 2012. u 2:50 pm Odgovori

    Pozdrav Damire!
    Poduzetnici koji imaju samo webshop bez dućana na lokaciji ne podležu fiskalizaciji jer piše da prodaja proizvoda ili usluga putem poštanskog prometa čini izuzetak. Nešto dobroga za internet 🙂

  13. Tomislav Šereg

    Tomislav Šereg

    19. 12. 2012. u 9:46 pm Odgovori

    Bili su organizirani sastanci oko fiksalizacije, primjerice u HGK i Porezna uprava je koristila tako dobivene smjernice. Meni osobno će će uvijek biti enigma zašto se se kod nas nakon bitke javljaju glasovi koji se iz nekog razloga nisu mogli uključiti u raspravu ranije. Da su se vlasnici internetskih dućana i tijekom 11. mjeseca angažirali s idejama, još uvijek ne bi bilo kasno. Čak sam i a koji s cijelom pričom nemam nikakve veze do u detalja uspio biti upućen u fiskalizaciju…

    • Damir Sabol

      Damir Sabol

      01. 01. 2013. u 2:01 pm Odgovori

      Fiskalizacija je sama po sebi u redu ali kad se nešto takvo radi, mora se voditi računa o strateškim razvojnim interesima. Do samog izlaska zakona ne zna se što će u njmu pisati i da li će neka stvar biti u iznimkama ili neće biti. Najčešće u iznimkama bude ono za što izlobiraju oni koji to mogu (politički).

      Za iznimku e-commerca je trebalo izlobirati ministarstvo poduzetništva ili ured za e-hrvatsku. Oni su odgovorni za razvoj poslovanja i njihov je posao to promijeniti. Bilo je ljudi koji su upozoravali poreznu da nije u redu primjeniti je na e-commerce ali porezna je tu bila vrlo čvrsta i ne uzima u obzir realne argumente. Iluzija je misliti da je netko to mogao promijeniti bez potrebne političke podrške na višem nivou.

  14. fullkul

    fullkul

    02. 01. 2013. u 9:53 am Odgovori

    Članak 5.
    Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima:

    7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata,
    ….

    što se mene tiče internet trgovina je prodajni automat i po zakonu nije obveznik fiskalizacije

  15. Siniša Cvjetković

    Siniša Cvjetković

    08. 01. 2013. u 10:55 am Odgovori

    Web trgovine uopće nemaju veze s fiskalizacijom. Cijeli proces izdavanja računa se odvija u ERP sustavu i ovo je potpuno napotrebno.
    Mi imamo mnoge velike kuće u našem sustavu i s niti jednom nismo radili apsolutno ništa na fiskalizaciji web trgovine. Niti u Veleprodajnim niti u Maloprodajnim web trgovinama.

    • Haris Čusto

      Haris Čusto

      08. 01. 2013. u 11:11 am Odgovori

      Naravno da je potrebno, a to što ste vi to riješili na drugi način je isto ispravno. Neko želi odmah ispisati online račun sa JIR-om a neko će ih naknadno preko ERP-a fiskalizirati.

      • Damir

        Damir

        16. 01. 2013. u 9:08 am Odgovori

        Haris Čusto
        Jel’ imam kakvih novih spoznaja o vrmenima izdavanja računa za robu plaćenu izvan “radnog vremena” (iako je radno vrijem web shopova 24/7/365) u slučaju kada se oni ne izdaju kroz sustav web shopa već pozadinski kroz ERP ili sl.?
        Što uopće navesti kao radno vrijeme poslovnog prostora “internet trgovina”?
        Hvala

        • Haris Čusto

          Haris Čusto

          16. 01. 2013. u 11:00 am Odgovori

          Poz Damire,
          Ukoliko se sve završava preko Web stranice (automatsko izdavanje računa i sl) onda prijaviš poslovni prostor sa radnim vremenom od 0 – 24h. U svom internom aktu defirniraš da je ta poslovnica ustvari “Web stranica”.

          Ukoliko izdaješ naknadno preko ERP-a (npr neko u 02h naruči nešto i plati, a ti mu šalješ račun sutradan kada stigneš na posao) onda izdaješ račun u sklopu radnog vremena poslovnice u kojoj se nalaziš.

        • Damir

          Damir

          16. 01. 2013. u 11:05 am Odgovori

          Hvala Haris.
          Jel’ na stranicu webshopa treba staviti sliku one naljepnice o obvezi uzimanja računa? By the way, imaš li neki link gdje je ona u nekom vektorskom ili bitmap formatu?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Vodič za e-Vozačku da ne čekaš (kao mi) u redu u MUP-u

Sustav e-Vozačka, za predaju zahtjeva za novu vozačku dozvolu putem interneta, radi pristojno, ali i pokazuje da korisničko iskustvo i komunikacija mogu i moraju biti bolji. U suprotnom - šalter!

Tehnologija

Apple je pokazao kako više nema ništa za pokazati – čeka li ga Nokijin scenarij?

Sjednite, djeco, da vam ispričam priču o vremenu prije mog vremena. Bijaše to godina 1998., četvrtaste kutije protetičkih boja vrtjele su Windowse 95 ili 98, bilo je to vrijeme disketa, telefonskih slušalica koje se dižu i dial-up interneta koji puca kada se to dogodi.

Internet marketing

Ella Dvornik i Charles Pearce pokreću platformu za europske influencere – Manijak

Porazgovarala sam s Ellom Dvornik i Charlesom Pearceom o njihovom zajedničkom projektu, platformi za influencere i brendove koji s njima žele surađivati - Manijak.

Što ste propustili

Internet marketing

Poznati su dobitnici najvećeg SoMo Borca do sada

Weekend Media Festival jučer je završio dodjelom SoMo nagrada za najbolje digitalne projekte i kampanje.

Nesortirano

Može li igranje igara od nas napraviti bolje kolege, partnere i prijatelje?

Developer, filmaš i umjetnik Onat Hekimoglu na Weekend Media Festivalu govorio je o temi o kojoj ne slušamo često - ozbiljnim igrama.

Mobilno

Zašto zaključavate kućna vrata, ako nećete zaštititi svoje podatke online?

Na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu od Alana Delića iz Diverta dobili smo pet savjeta o tome kako se zaštititi online.

Startupi i poslovanje

Poznati timovi koji će se na Idea Knockoutu natjecati za mjesto na CES-u

Sve je spremno za ovogodišnji Idea Knockout, a za put u Vegas borit će se 20 timova.

Startupi i poslovanje

Domaća aplikacija Beyond Seen Screen postala ExRey i stigla na Android uređaje

Nakon rebrandinga, Beyond Seen Screen postaje ExRey, a beta verzija aplikacije koja pretvara pasivno gledanje videa u aktivno dostupna je na Google Playu.

Intervju

Splitski Locastic otvoreno o povratku u esport nakon pauze (i naučenih lekcija)

Locastic je mrtav, živio Locastic? Splitska tvrtka iz drugog pokušaja nastoji postati regionalna sila u igri CS:GO.